Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094 - Rimski carevi u Zagrebu

15.12.2018. - 15.12.2018.

Kod iskopa za temelje 1877. godine za palaču pravde, današnji Županijski sud u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5, pronađen je sestercij cara HADRIJANA (117.-138,), bronca, kovan 134-138.. godine .

Na aversu novčića je natpis HADRIANVS AVG COS III PP i poprsje cara s lovorovim vijencem u draperiji desno. Na reversu je personifikacija Egipta.

Na ploči je uklesan natpis u rimskoj kapitali:

BRONČANI NOVČIĆ
CARA HADRIJANA
KOVAN 134.-138..GODINE
PRONAĐEN JE NA OVOM
MJESTU 1877. GODINE


Postava uvećane kopije Hadrijanova novca na pročelju zgrade Županijskog suda u Zagrebu organizirana je u sklopu projekta Zagreb dok ga još ni bilo - prije 1094. godine kao trinaesta realizacija u akciji i druga u projektu Rimski carevi u Zagrebu.

RIMSKI CAREVI U ZAGREBU
Naslov izložbeno – kulturološkog projekta RIMSKI CAREVI U ZAGREBU krije u sebi jednu malu zamku; kada su na ovom području obitavali Rimljani - a to je prvih nekoliko stoljeća poslije Krista -, Zagreba još nije bilo, i obrnuto – kada je u 11. stoljeću ovdje osnovana biskupija, Rimljana više nije bilo. Dakle, ne postoji kontinuitet naselja kakav u mnogim priobalnim gradovima možemo pratiti sve do današnjih dana, ali postoji kontinuitet naseljavanja ovog prostora.
Antika se u različitim sredinama javlja i u različita vremena – negdje ranije počinje i dulje traje, dok se drugdje kasnije javlja a ranije nestaje. Na području na kojem se danas prostire Zagreb pojavu antike možemo staviti u zadnja desetljeća prije Krista, dok joj je konac negdje tijekom 5. stoljeća poslije Krista tj. bili smo inkorporirani u sastav Rimskog Carstva oko četiri i pol stoljeća. To razdoblje u Zagrebu i bližoj okolici dokazano je materijalnim ostacima na više od 120 lokaliteta.

U piramidi vlasti svakog Carstva, pa tako i u Rimskom, na njezinom vrhu nalazio se car koji je tijekom vladavine, između ostalog, kovao svoj novac na kojem je bio prikazan njegov lik. Neki od takvih primjeraka pronađeni su u najstrožem središtu Zagreba, na Gornjem i u Donjem gradu, što je današnjeg stanovnika itekakvo iznenađenje.
U okviru ovog projekta odabrano je pet vrlo značajnih rimskih careva (August, Domicijan, Hadrijan, Prob, Dioklecijan) na pet lokacija, a vladali su tijekom prva IV. stoljeća poslije Krista – Dioklecijan, Trg bana J. Jelačića (postavljen), Hadrijan, Trg N. Š. Zrinskog 5, August, Trg sv. Marka, Prob, Tkalčićeva ul. i Domicijan, Mletačka ulica.

Tijekom 28 godina sustavnog provođenja muzejsko-edukativne akcije „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ dvanaest je muzejskih predmeta, a u vidu svojih replika, iz statičnog muzejskog okoliša izašlo u vrevu zagrebačkih ulica, na autentična mjesta njihova pronalaska. Njihovo je poslanje osvijestiti prirodno i kulturno nasljeđe Zagreba te živućem gradskom tkivu udahnuti dašak muzealnosti.