Odjel danas

Negdašnji Geološko-paleontološki muzej nakon integracije triju bivših muzeja 1986. godine postaje jednim od odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja.

Baštinici bogate, više od stoljetne, tradicije Geološko-paleontološkog odjela kroz svoj rad vode se temeljnim poslanjima muzejske struke. Djelatnici Odjela skrbe o 27 jedinstvenih geološko-paleontoloških zbirki s ukupnim brojem primjeraka koji se približava brojci od 300 000. Kontinuiranim terenskim istraživanjima prikuplja se veliki broj primjeraka kojima se nadopunjuju postojeće zbirke ili stvaraju nove.

Znanstvenom i muzejskom obradom pojedinih fosilnih skupina, iz isječaka nekadašnjeg života očuvanih u fosilnim zapisima, kustosi Odjela istražuju različite aspekte evolucijskih procesa i kao medijatori približavaju javnosti izumrli i pradavni život, kroz razne muzejske aktivnosti.

U Geološko-paleontološkom odjelu čuva se inherentno rijedak materijal, a svaka zbirka je jedinstvena i neponovljiva. U tom svjetlu posebno treba istaknuti dvije zbirke koje imaju status nulte kategorije spomeničke vrijednosti - Zbirka krapinskog pleistocena i Zbirka holotipova.

No, i brojni predmeti iz drugih zbirki oduševljavaju svojom znanstvenom vrijednošću ili pak vizualnom atraktivnošću, a dio su bogatog muzejskog geološko-paleontološkog fundusa. Primjerice, ostaci mamuta iz Slavonije, trag dinosaura iz Istre, fosilni gušter iz Dalmacije, amoniti Dalmatinske zagore, fosilno bilje iz cijele Hrvatske, kukci iz Hrvatskoga zagorja, „Zagrebački kit“, Brusinine zbirke prikupljane diljem Hrvatske, zbirke fosilnih riba Tethysa i Paratethysa, i tako unedogled… Svaki ovaj pojedini segment naših zbirki može ispričati nevjerojatne priče.

Zbog bogatstva i znanstvenog značaja cjelokupnog fundusa kustosi Odjela surađuju s brojnim istraživačkim institucijama i muzejima diljem svijeta (Sveučilište Alberta, Sveučilište Kansas, Prirodoslovni muzej u Beču, itd.). Održava se i stoljetna tradicija suradnje sa Sveučilištem u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet) i drugim institucijama (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara i Hrvatski geološki institut) te srodnim muzejima u Hrvatskoj.

Osim vrijednog fundusa, u Odjelu se čuvaju i bogata popratna muzejska dokumentacija, kao i arhivska građa koje svjedoče o historijatu samog Odjela, te su kuriozitet i muzealija per se. Tako se može pratiti razvoj geološkog promišljanja zajedno s materijalnim temeljima znanstvenih postavki (kao npr. Pilarova znanstvena obrada malakološkog materijala iz Glinskog Pokuplja iz 1873. godine; Gorjanovićevo tumačenje porijekla modernog čovjeka iz 1904. godine). Dio muzejske dokumentacije i arhivske građe, čuva se u biblioteci Geološko-paleontološkog odjela koja sadrži i pozamašni broj starih, vrijednih i raritetnih izdanja stručnih knjiga, a osim tih vrijednosti odiše tragom jednog davnog vremena i čuva uspomene na naše prethodnike. Upravo u toj sobi radio je i stvarao naš veliki znanstvenik i muzealac Dragutin Gorjanović- Kramberger.

Građa Geološko-paleontološkog Odjela prezentira se prvenstveno putem tematskih muzejskih ekspozicija, kao i dobro posjećenim radionicama te prigodnim predavanjima i interaktivnim elektroničkim izdanjima.

Najveći muzejski eksponat Odjela je Kamenospisna karta Hrvatske i Geološki stup koji su trajno ugrađeni u atriju muzeja, te čine svojevrsni temelj, polazišnu točku i simbolički uvod u svijet prirodoslovlja Muzeja.

Na kraju, da bi sav ovaj dragocjeni materijal, esencijalni dio hrvatske prirodne i kulturne baštine, ostao dostupan sljedećim generacijama i novim znanstvenim spoznajama nužno ga je adekvatno štititi i čuvati za buduće naraštaje.