Geološke zbirke

Krapinski pleistocen (Zbirka krapinskog diluvija)

Fotografija Luka Mjeda, copyright HPM
Studijska zbirka koja se sastoji od ostataka preko devet stotina kostiju i zubi neandertalaca, više tisuća ostataka pleistocenske faune i gotovo tisuću artefakata koje je krajem 19. st. i početkom 20. st. otkopao i istražio naš znameniti paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger. Važnost Zbirke krapinskog diluvija je trostruka: prvo, ona je i dalje najveća svjetska zbirka neandertalskih kostiju s jednoga lokaliteta; drugo, gotovo svi ljudski fosilni dijelovi tijela su zastupljeni u zbirci; i treće, povijesni kontekst, u sklopu kojega su pronađeni ostaci sadržani u zbirci, bio je presudan u formiranju ranoga evolucijskog tumačenja porijekla modernog čovjeka. Zbirci je posvećeno više tisuća znanstvenih radova, kao i tisuće stranica popularne književnosti.

Antropološka zbirka

Antropološka zbirka
Zbirka se sastoji od ljudskog skeletnog materijala otkopanog na raznim arheološkim lokalitetima diljem Hrvatske i zapadne Bosne i Hercegovine. Antropološka zbirka daje značajan uvid u varijaciju ljudskih populacija koje su nastanjivale područje Hrvatske (i šire) od pretpovijesnog razdoblja pa nadalje. Značajan je izvor i osnova komparativnih studija i analiza pri obradi ljudskog fosilnog materijala. Zbirka je većinom prikupljena tijekom 20. stoljeća, te je i dalje u razvoju. Zbirka odljevaka fosilnih i recentnih pongida i hominida.

Zbirka odljevaka fosilnih i recentnih pongida i hominida

Zbirka odljevaka
Zbirka se sastoji od odljevaka fosilnih i recentnih pongida i hominida s različitih lokaliteta diljem Afrike, Azije i Europe. Zbirka čini osnovu za uvid u evolucijski razvoj hominida te usporedbu s njihovim najbližim srodnicima. Zbirka sadrži i odljevke pretpovijesnih artefakata i paleolitičke pokretne umjetnosti. Zbirka je u konstantnom razvoju.

Tercijarna flora Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Vitis teutonica AL. BRAUN, sarmat, Radoboj
Zbirka se sastoji od 4 podzbirke: Zbirka fosilne flore eocenskih naslaga Promine planine; Zbirka fosilne flore naslaga sela Planine; Zbirka fosilne flore sarmatskih naslaga Radoboja i Zbirka fosilne flore sarmatskih naslaga Medvednice i Samoborskog gorja.

U zbirkama su većinom sačuvani otisci listova, a manjoj mjeri sjemenke, grančice i plodovi pretežito tropskih i subtropskih vrsta. Mnogobrojne biljne okamine temelj su za rekostrukciju vegetacije Hrvatske kroz dugu geološku prošlost.

Eocenska flora Promine

Sabal major UNGER, eocen, Varoš
Zbirka sadrži ostatke fosilne flore koja je prikupljena na lokalitetima Siverić i Varoš u blizini Drniša. Sadrži primjerke suptropske flore koja je u vrijeme eocena rasla na tom području.

Karbonska fosilna flora

Sigillaria sp. – kora, paleozoik, nepoznato nalazište
Zbirka sadrži primjerke paleozojske flore čije porijeklo nije poznato. Zastupljene su većinom preslice i paprati. Zbirka je najvjerojatnije nekad davno donirana Muzeju u komparativne svrhe.

Nymphaeacae tercijarnih naslaga Dalmacije

Nymphaea sp., miocen, Sinj
Zbirka je prikupljena krajem 20-tog stoljeća. Prikupljeni su i obrađeni rizomi i listovi lopoča.

Paleozojska flora: Brušane, Ričice, Sv. Rok

Pecopteris hemitelioides BRONGNIART, paleozoik, Oštarije, Lika
Zbirka je prikupljana s različitih lokaliteta na područjima Velebita i Like. Jedan dio zbirke prikupljen je terenskim istraživanjima početkom 20. st., a ostatak u posljednjih 10-tak godina.

Eocenske zbirke

Astrocoenia reussiana D'ACHIARD, Tepljuh (kod Drniša), eocen, cca 40 mil. godina
Eocenske zbirke sastoje se od slijedećih podzbirki: Fauna eocenskih naslaga Hrvatske i Dalmacije, Koraljna fauna eocena Dubravice i Ostrovice u Dalmaciji, Fauna mekušaca srednjeg eocena Majevice, Fauna molusaka srednjeg eocena srednje Dalmacije, Marinski fosili u boksitima srednje Dalmacije i Eocenska koraljna fauna Hrvatske (okolica Drniša, otok Krk).

Sadrže 2596 muzejskih predmeta koji su inventirani pod 313 inventarnih brojeva. Ovu zbirku čini raznovrsna fosilna fauna (školjkaši, puževi, koralji …) s različitih lokaliteta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Svi uzorci su eocenske starosti (55-34 milijuna godina).

Zbirke amonita

Monophyllites sphaerophyllus (HAUER), Kuna gora, srednji trijas, cca 240 mil. godina
Zbirke amonita se od slijedećih podzbirki: Fauna gornjeg i srednjeg trijasa Hrvatske, Cefalopodna fauna srenjeg trijasa Kunovac Vrela u Lici, Cefalopodna fauna srednjeg trijasa Gregurić brijega u Samoborskoj Gori, Cefalopodna fauna srednjeg trijasa Kuna Gore u Hrvatskom zagorju, Fauna donjeg trijasa Velebita, Like i Dalmacije, Donjotrijaski amoniti južne Hrvatske, Amoniti anizika Brotnja, Lika i Amoniti ladinika Pirovište-Krašić, Žumberak.

Sadrže 1351 muzejskih predmeta koji su inventirani pod 338 inventarnih brojeva. Ovu zbirku čine uglavnom fosilni amoniti i u znatno manjem broju popratna fauna (školjkaši, nautilidi, puževi…) s različitih lokaliteta u Hrvatskoj. Svi uzorci su trijaske starosti (250-210 milijuna godina) milijuna godina).

Tercijarna fauna pariške kotline (eocen)

Murex tricarinatus LAMARCK, pariška kotlina, eocen, cca 40 mil. godina
Zbirka Tercijarna fauna pariške kotline je komparativna zbirka iz geološko-paleontološkog fundusa HPM-a. Sadrži 3121 muzejskih predmeta koji su inventirani pod 649 inventarnih brojeva. Ovu zbirku čini raznovrsna fosilna fauna (školjkaši, puževi, foraminifere… ) s različitih lokaliteta pariške kotline (Francuska). Svi uzorci su eocenske starosti (55-34 milijuna godina).

Zbirka holotipova

Odabrani uzorci iz Zbirke holotipova
Zbirka holotipova sadrži najvrjednije primjerke iz svih zbirki Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. To su primjerci fosila koji su prvi put opisani i oslikani te kao takvi, temeljem znanstvene determinacije, postavljeni i odabrani kao holotipovi.

Izdvojeni su u jedinstvenu zbirku hrvatskih holotipova, unikatnih primjeraka izumrlih biljnih i životinjskih rodova i vrsta od posebne znanstvene i kulturne vrijednosti.

Mezozojske zbirke beskralješnjaka

Ljušture školjkaša Lithiotis problematica GÜMBEL, Velebit, jura
Mezozojske zbirke beskralješnjaka sadrže jurske i kredne fosile prikupljene na različitim lokalitetima u Hrvatskoj, a sastoje se od nekoliko podzbirki: Fauna jurskih naslaga Velebita, Like, Velike i Male Kapele, Pleševice i Vinice kraj Duge Rese; Fauna gornje krede Zagrebačke, Samoborske, Kalničke i Fruške gore, Plitvica i Otoka Dugoga; Fauna titona Velike Kapele; Fauna rudista krednih naslaga otoka Korčule; Hidrozoa Velebita i Velike Kapele te Malmska hidrozojska fauna Zlobina u JZ Hrvatskoj.

Kukci sarmatskih naslaga Radoboja

Bibio morio HEER, Radoboj, sarmat. Fotografija Luka Mjeda, copyright HPM
Kukci sarmatskih naslaga Radoboja jedinstvena je zbirka s obzirom da je nalaz sačuvanih fosilnih kukaca veoma je rijedak. Zbirku je prikupio je još u 19. stoljeću Gjuro Pilar i odredio ju u Naturhistorisches Museum-u u Beču, usporedbom s tamošnjom originalnom zbirkom.

Miocenske zbirke ježinaca

Clypeaster scillae DESMOULINS, Zrinj, Zrinjsko-dvorska kotlina, miocen. Fotografija Luka Mjeda, copyright HPM
Miocenske zbirke ježinaca sadrže različite vrste fosilnih ježinaca iz razdoblja miocena prikupljene s raznih lokaliteta u Hrvatskoj. Zbirka se sastoji od dvije podzbirke: Ježevi miocena Hrvatske i Slavonije, te Srednjemiocenski ježinci Samoborskog gorja.

Foraminifere Jadranskog mora

Iz Zbirke foraminifera Jadranskog mora
Foraminifere Jadranskog mora zbirka je jednostaničnih organizama/foraminifera prikupljena s različitih lokaliteta Jadranskog mora.

Zbirke fosilnih riba

Fosilna riba Thrissops microdon HECKEL, gornja kreda, otok Hvar
Zbirke fosilnih riba sastoje se od 3 zbirke: „Sarmatske ribe Hrvatske i Slavonije“, „Kredne ribe otoka Hvara“ i „Zubi miocenskih riba“.
Zbirka „Sarmatske ribe Hrvatske i Slavonije“ sadržava fosilne ribe koje su prikupljene s nekoliko lokalitete u sjevernoj Hrvatskoj, ponajviše iz Dolja, Podsuseda i Radoboja. Raznolika i bogata fauna riba sačuvana je u laporovitim sedimentima iz razdoblja sarmata, prije otprilike 13 milijuna godina, kada su ti prostori bili prekriveni Paratethys morem. Dragutin Gorjanović – Kramberger ponajviše se, u svojim paleoihtiološkim radovima, bavio upravo ribama iz ove zbirke te opisujući ih ustanovio mnobrojne nove vrste – holotipove.
Zbirka Kredne ribe otoka Hvara ocrtava geološku prošlost naše domovine iz razdoblja gornje krede (prije otprilike 90 milijuna godina). Atraktivni ribljih fosili utisnuti u goleme ploče vapnenca spominju se još u 18. stoljeću, međutim tek formiranjem Narodnoga muzeja počinje priča o zbirkama koje i dandanas izazivaju znatiželju i znanstvenika i laika. Kredne ribe iz ove zbirke u svojim radovima opisali su brojni autori (Heckel, Kner, Steindacher), ali detaljna morfološka analiza i usporedba sa sličnim nalazima može se naći samo u djelima Dragutina Gorjanović-Krambergera.
„Zubi miocenskih riba“ je zbirka koja većinom sadržava miocenske zube morskih pasa s različitih lokaliteta u Hrvatskoj. Zubi morskih pasa najčešće su jedini preostatak ovih životinja jer im je kostur izgrađen od hrskavice. Oni su vrlo karakteristični, pa je često moguće odrediti vrstu i na samo jednom ili dva zuba. Najpoznatiji fosilni predstavnik je Carcharodon megalodon čiji zubi čine najveći dio ove zbirke.

Paleozojske zbirke beskralješnjaka

Fosilni nautiloid Temnocheilus sp., perm, Velebit
Paleozojske zbirke beskralješnjaka sastoje se od dvije zbirke: „Gornjopaleozojski cefalopodi Like i Velebita“ i „Fauna gornjokarbonskih naslaga Velebita, Like i Gorskog Kotara“. Predmeti u zbirkama (ponajviše brahiopodi i cefalopodi) većinom su prikupljeni od 1935. do 1938. godine kada je izvršeno geološko kartiranje tih prostora pod vodstvom prof. Marijana Salopeka. Starost fosila u zbirkama pripisuje se gornjem paleozoiku (karbonu i permu) iz vremena prije otprilike 300 – 250 milijuna godina.

Komparativne zbirke ČSSR-Engleska (silur-devon)

Trilobit Trinucleus minor BARRANDE, donji silur, Češka
Komparativne zbirke ČSSR-Engleska (silur-devon) sastoje se od 7 podzbirki: Arthropoda; Cephalopoda; Graptolithida; Brachiopoda; Gastropoda; Lamellibranchiata; Anthozoa. Najvjerojatnije je zbirka dospjela u Muzej kao donacija, ali nemamo podataka tko ju je i kada donirao. Najveći dio zbirke čine brahiopodi iz geološkog razdoblja silura stari između 435 i 450 milijuna godina.

Miocenski i pliocenski slatkovodni mekušci

Limnocardium meisi BRUSINA
Zbirka Miocenski i pliocenski slatkovodni mekušci jedna je od najvrijednijih geološko-paleontoloških zbirki, čija je građa podijeljena u više podzbirki. Jednu od podzbirki čini jedinstvena zbirka mekušaca koje je sakupio i obradio prof. Spiridion Brusina, a zove se ''S. Brusina: Građa za neogensku malakološku faunu Dalmacije-Hrvatske-Slavonije, Bosne-Hercegovine, Srbije, Bugarske itd.'' Ta je zbirka mekušaca inventarno razdijeljena na četiri dijela: (A) Iconographia molluscorum fossilium, (B) Građa za neogensku malakološku faunu, (C) Fossile Binnen Mollusken i ostale zbirke Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i (D) Neogenska malakološka fauna Ugarske, Srbije, Bosne i Njemačke. Po broju predmeta, zbirka Miocenski i pliocenski slatkovodni mekušci je najbrojnija zbirka Geološko-paleontološkog odjela, koja broji preko 30 000 predmeta, od čega više od 20 000 fosila grupiranih u skoro 2500 inventarnih jedinica pripada zbirci prof. Spiridiona Brusine.

Zbirka Valenciennesia

Valencienessia reussi NEUMAYR
Zbirku Valenciennesia sadrži vrste rodova Valenciennesia, Provalenciennesia i Undulotheca, svrstane u razvojni niz. Primjerci su prikupljeni na raznim lokalitetima na području Hrvatske, u Srbiji, Mađarskoj i Njemačkoj. Starost odgovara razdoblju pliocena. Zbirka Valenciennesia sadrži 32 predmeta, a prikupili i/ili darovali su ju Turković, M., Gorjanović-Kramberger, D. i Brusina, S.

Oligocen sjeverne Hrvatske

Meretrix (Callista) splendida MERIAN, Golubovec, Hrvatsko zagorje, oligocen
Zbirka se odnosi na faunu oligocenskih naslaga Hrvatskog zagorja, Zagrebačke, Kalničke gore i manjim dijelom Papuka. Uglavnom sadrži fosilne školjke, puževe i manjim dijelom ostatke fosilnog bilja te otiske fosilnih riba. Prikupljena je u prvoj polovici prošlog stoljeća.

Osteološka zbirka sisavaca i gmazova

Ursus spelaeus ROSENM.&HEINR., mandibule, Cerovac kod Gračaca, pleistocen
Zbirka se sastoji od fosilnih kostiju sisavaca i gmazova podijeljenih u 30 skupina po svojoj sistematskoj pripadnosti. Najveći dio zbirke predstavljen je fosilnim kostima pleistocenskih sisavaca (mamut, nosorog, medvjed, jelen, govedo, itd.). Zbirka je prikupljena u prošlom stoljeću.

Stratigrafske zbirke

Litotamnijski vapnenac, Pregrada, baden
Zbirka se odnosi na vrste stijena od kojih su izgrađena hrvatska gorja. Zbirka je podijeljena u 15 cjelina koje predstavljaju planine Hrvatske. Zbirka je prikupljena tijekom prošlog stoljeća.

Zbirke marinskog miocena I

Tudicla rustica BAST.
Zbirke marinskog miocena I čini sedam podzbirki: (1) Zbirka miocenskih školjkara Hrvatske i Slavonije; (2) Miocenska fauna Zaprešić brega kraj Samobora; (3) Miocenska malakološka fauna Virovitice, Novske i Moslavine; (4) Gornjopontska fauna iz bušotina u dolini rijeke Krapine JZ Bedekovčine; (5) Badenski gastropodi lokaliteta Martinek-Karene, Austrija; (6) Miocenski gastropodi Zaprešić brijega (M. Pavlovsky) i (7) Miocenski gastropodi Zaprešić brijega. Ukupan broj predmeta Zbirki marinskog miocena I je 12 012. Te zbirke sadrže mnogobrojne fosilne mekušce miocena prikupljene na raznim lokalitetima u Hrvatskoj, te na jednom lokalitetu u Austriji.

Zbirke marinskog miocena II

Pecten latissimus BROCCHI
Zbirke marinskog miocena II čini podzbirka Fauna miocenskih naslaga južnog obronka Zagrebačke gore, koja sadrži obilatu fosilnu faunu mekušaca (školjkaši, puževi, glavonošci, koponošci) i brahiopoda. Primjerci su prikupljeni na raznim lokalitetima Zagrebačke gore. Starost odgovara razdoblju miocena (prije oko 18 do 5 milijuna godina). Zbirke marinskog miocena II sadrže 2513 predmeta.

Fauna talijanskog tercijara (miocen)

Cerithium sp.
Fauna talijanskog tercijara (miocen) sadrži vrste beskralježnjaka miocena prikupljene na raznim lokalitetima u Italiji. Zbirku je pribavio Gjuro Pilar kao komparativnu zbirku. Zbirka Fauna talijanskog tercijara (miocen) sadrži 3471 predmet.