Mineraloško-petrografske zbirke

Zbirka Lanza

Zbirka Lanza sastoji se od 149 primjeraka minerala otkupljenih 1876. godine od Franje Lanze povodom osnutka Narodnog zemaljskog muzeja. Između 4090 primjeraka ruda i minerala koje je prikupio splitski kolekcionar prirodnina Franjo Lanza, ondašnji ravnatelj Gjuro Pilar odabrao je i otkupio najljepše primjerke za potrebe tek osnovanog Narodnog zemaljskog muzeja. Time je ta zbirka postala okosnica današnjeg Muzeja, a ujedno je i jedna od najstarijih mineraloških zbirki u Hrvatskoj.

Zbirka holotipova i kotipova minerala

Zbirka holotipova i kotipova minerala sadrži 16 primjeraka, a obuhvaća holotipove i kotipove novih vrsta minerala, te izvorne primjerke na kojima je po prvi put utvrđen novi sraslački zakon kod pojedinih minerala i pravilno orijentirana srastanja kristala dviju vrsta minerala. Nastala je kao rezultat višegodišnjih istraživanja novih vrsta minerala i do tada nepoznatih značajki već poznatih minerala koja su provodili hrvatski znanstvenici mineralozi. Budući da se radi o znanstveno obrađenim primjercima novootkrivenih mineralnih vrsta za koje su rezultati objavljeni u najuglednijim svjetskim znanstvenim časopisima iz područja mineralogije njihova vrijednost je izuzetno velika.

Zbirka Kišpatić

Zbirka Kišpatić sadrži 504 primjerka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta koje je Mijo Kišpatić pribavio otkupom u vremenskom razdoblju od 1901. do 1911. godine. Zahvaljujući njegovoj spoznaji da se reprezentativni primjerci minerala, ne mogu sakupiti samo terenskim istraživanjem jer je njihov nalaz rijedak i slučajan te uz razumijevanje službi ondašnje Austro-Ugarske Monarhije koje su dale financijsku potporu za otkup, Kišpatić je uspio prikupiti vrijednu muzejsku zbirku izuzetno lijepih primjeraka minerala koji su pronađeni početkom 20. st. i u današnje vrijeme ne postoji mogućnost uzimanja primjeraka s tih lokaliteta jer su ona već odavno eksploatirana.

Sistematska zbirka minerala

Sistematska zbirka minerala sastoji se od 4089 primjeraka raznih mineralnih vrsta kojima je zastupljeno svih 13 klasifikacijskih razreda - samorodni elementi; sulfidi; sulfosoli; oksidi i hidroksidi; halogenidi; karbonati; nitrati; borati; fosfati, arsenate i vanadati; sulfati; molibdati i wolframati; silikati; organski spojevi. Sistematska zbirka minerala odlikuje se raznolikošću mineralnih vrsta, zastupljenošću velikog broja svjetskih nalazišta, raznolikošću kristalnih oblika pojedinih mineralnih vrsta, te višestrukom namjenom (edukativna, komparativna i znanstvena). Izuzetnu vrijednost ovoj zbirci daje i dugogodišnja tradicija prikupljanja i sistematiziranja minerala, naime prvi primjerci minerala prikupljeni su prije više od 150 godina.

Zbirka nalazišta hijalofana, Busovača

Zbirka hijalofana iz Busovače jedinstvena je u svijetu i sastoji se od 1080 primjeraka minerala parageneze alpinotipnih žila s mineralom hijalofanom na nalazištu nedaleko Busovače u Bosni i Hercegovine. Hijalofan, inače rijedak mineral iz razreda silikata, na ovom nalazištu pojavljuje se u velikom obilju i nevjerojatnim oblicima, kristalima sraslacima, manjim dijelom dvojcima i pretežito četvorcima koji svojom složenom prirodnom gradbom nadmašuju najizazovnije i najmaštovitije arhitektonske građevine.

Zbirka mineralne parageneze rudnika Stari Trg, Trepča

Zbirka mineralne parageneze rudnika Stari Trg, Trepča sastoji se od 719 primjeraka rudne parageneze najvećeg i najznačajnijeg europskog rudnika olova i cinka. Jedinstvena je po primjercima izuzetne ljepote koji predstavlju raznolike kombinacije bogate mineralne parageneze koja sadrži više od 70 vrsta minerala. Uz to, ova zbirka ima posebnu vrijednost ako se uzme u obzir stupanj znansvene obrade, a naročito stoga što je veliki dio mineralogije trepčanskih minerala znanstveno i stručno obrađen upravo u našoj ustanovi. Odabrani, reprezentativni uzorci trepčanskih mineralnih parageneza danas krase dvije vitrine stalnog postava mineraloških i petrografskih zbirki u okviru izložbene cjeline Carstvo minerala.

Zbirka lepoglavskog ahata

Zbirka lepoglavskog ahata sastoji se od 68 primjeraka minerala i stijena s nalazišta Lepoglava u Hrvatskoj. Na lokalitetu Kameni vrh kod Lepoglave u Hrvatskom zagorju javljaju se izdanci miocenskih andezita i piroklastita. Unutar piroklastita konstatirano je nekoliko mineralnih faza među kojima količinski dominira kalcedon varijetet ahat. Pored kalcedona, ustanovljeno je prisustvo više zeolita; heulandit, mordenit te dachiardit. Također su ustanovljene dvije generacije opala, kremen, montmorillonit, te pirit. Lokalitet je opisan prvi put 1909. godine i to je jedino nalazište ovog minerala iz skupine dragog kamenja u Hrvatskoj.

Zbirka dragog kamenja

Zbirka dragog kamenja sadrži ukupno 135 primjeraka dragog kamenja i objedinjuje sve značajnije predstavnike mineralnih vrsta i varijeteta iz različitih svjetskih nalazišta. Među njima najcjenjeniji su dijamant, korund s varijetetima rubinom i safirom, beril s varijetetima smaragd i akvamarin i dr. Osim estetske vrijednosti, zbirka ima i važnu edukativnu i stručnu vrijednost jer omogućava pregled i poredbu (komparativni materijal) pri procijeni (ekspertizi) muzejskog fundusa iz drugih muzejskih zbiki, a koji je izrađen ili sadrži materijal iz ovog područja.

Zbirka dragog opala

Zbirka dragog opala sastoji se od 198 primjeraka minerala opala s najpoznatijih svjetskih nalazišta i objedinjuje sve značajnije varijetete ovog poznatog i cijenjenog dragog kamena. U zbirci se nalaze primjerci prikupljeni na lokalitetima koji se nalaze na popisu svijetski značajnih lokaliteta zbog svoje iznimne kvalitete. Pored njih, zbirka sadrži povijesno vrijedne primjerke s nalazišta koja više ne postoje jer su u potpunosti iscrpljena .Takvi iznimno vrijedni primjerci potječu iz jedinog evropskog nalazišta dragog opala – Dubnik, sada posve iscrpljenog. Zbirka sadrži i vrijedne donirane i otkupljene primjerke iz najpoznatijih australskih lokaliteta, Andamooka, White Cliffs, Lighting Ridge i Coober Pedy.

Zbirka vezuvskih lava

Zbirka vezuvskih lava datira iz 1895. godine i sadrži 273 primjerka lava, tufova i vulkanskih bombi koje je prikupio Mijo Kišpatić prema napucima čuvara opservatorija na Vezuvu. Lave su kronološki prikupljene prema godištima erupcija, od prve zabilježene erupcije 24. kolovoza 79. godine, tijekom koje su uništeni Pompeji, sve do 1895. godine. U ono vrijeme to je bila prva takva zbirka u Europi, a danas ima veliko povijesno značenje.

Zbirka speleotema (siga)

Špiljski biseri iz Jankovića pećine (kanjon Korane) izloženi u stalnom postavu muzeja. Promjer pojedinog bisera oko 1cm. Snimio: Luka Mjeda
Tipični krš (ili kras) koji se razvio na karbonatnim stijenama Dinarida mnogi svjetski istraživači nazivaju “klasičan krš” a brojni nazivi krških fenomena s područja Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u međunarodnu terminologiju, kao npr. uvala, kamenica, ponor, polje, kamenica i dr. Krški predjeli zapremaju čak oko 46% površine Hrvatske, a podzemlje tog krša seže do dubina od više kilometara.
Zbirka speleotema (siga) nastala je prikupljanjem uzoraka na terenskim istraživanjima kroz čitavo razdoblje postojanja muzeja. Tako je najstariji uzorak Zbirke, siga iz Postojne, inventiran 1918. godine, a najmlađi uzorak prikupljen je na speleološkoj ekspediciji u Lukinoj jami 2013. g. Dio uzoraka Zbirke čine donacije privatnih osoba, većinom hrvatskih speleologa.
Zbirka se sastoji od 271 primjerka koji su predstavljeni različitim tipovima kalcitnih, aragonitnih, gipsnih i hijalitnih siga, te kristalima, konkrecijama i drugim talozima iz špilja, jama i kaverni Dinarskog krša te iz ostalih krških područja svijeta. U zbirci se nalaze i primjerci rijetkih meteorskih freatičkih speleotema koji su po prvi puta u svijetu opisani iz Špilje u kamenolomu Tounj.

Zbirka magmatskih stijena

Zbirka magmatskih stijena sadrži 742 primjerka različitih intruzivnih i efuzivnih stijena, dviju velikih podskupina magmatskih stijena. Intruzivne stijene nastaju u unutrašnjosti Zemlje polaganim hlađenjem magme tijekom kojega dolazi do procesa kristalizacije minerala prema točno određenom redosljedu, u petrografiji poznatom kao Bowenov kristalizacijski niz, ovisno o kemizmu i temperaturi magme. Za razliku od intruziva, efuzivi nastaju izlijevanjem lave na površini Zemlje pri čemu dolazi do naglog hlađenja lave. Zbirka magmatskih stijena obuhvaća primjerke prikupljene iz čitavog svijeta, te sadrži stijene različitog mineralnog i kemijskog sastava (od kiselih do ultrabazičnih) kako bi se stvorio što cjelovitiji presjek stijena koje sudjeluju u izgradnji Zemljine kore. Zbirci pripadaju i polirane stijene poznatih lokaliteta građevinskog i ukrasnog kamena.

Zbirka sedimentnih stijena

Zbirka sedimentnih stijena sadrži 576 primjeraka sedimentnih, odnosno taložnih stijena i minerala nastalih klastičnim, kemijskim i biokemijskim procesima te organskih stijena. Sedimentne stijene nastaju taloženjem materijala nastalog trošenjem već postojećih stijena djelovanjem vode, vjetra ili leda, ili taloženjem ostataka organizama, ili kemijskim taloženjem iz prezasićenih otopina. Istaloženi materijal razlikuje se po sastavu, veličini, stupnju sferičnosti i zaobljenosti te brojnim drugim značajkama koje su važne za klasifikaciju sedimentnih stijena. Primjerci iz Hrvatske i susjednih područja, te sa gotovo svih kontinenata, predstavljaju; sistematiku sedimentnih stijena i minerala te znanstveno obrađene sedimentne komplekse. Među više genetskih cjelina izdvaja se zbirka boksita, značajna i po tome što su upravo iz naših krajeva i od naših istraživača, Mije Kišpatića i Frana Tućana, potekli prvi pokušaji znanstvenog tumačenja pojave boksita u karbonatnim terenima.

Zbirka metamorfnih stijena

Zbirka metamorfnih stijena sadrži 490 primjeraka prikupljenih sa različitih svjetskih lokaliteta. Metamorfne stijene nastaju preobrazbom već postojećih stijena, bilo magmatskih ili sedimentnih, koje zbog tektonskih pokretanja dospijevaju u dublje dijelove Zemljine kore u kojima vladaju uvjeti povišene temperature i povećanog pritiska. U krutom stanju dolazi do njihove preobrazbe tijekom koje nastaju metamorfni minerali koji se vrlo često zbog povećanog pritiska orijentiraju okomito na smjer pritiska tvoreći tako tipičnu škriljavu teksturu. Zbirka metamorfnih stijena sadrži primjerke svrstane prema tipu i stupnju metamorfizma (primjerice stijene regionalnog i kontaktnog metamorfizama), velikim dijelom iz hrvatskih planina. Zbirci pripadaju i polirane stijene poznatih lokaliteta građevinskog i ukrasnog kamena.

Zbirka izvanzemaljske materije (meteorita)

Zbirka izvanzemaljske materije (meteorita) sadrži 53 primjerka s različitih svjetskih lokaliteta pada meteorita, pri čemu su zastupljeni glavni tipovi meteorita, željezni, željezno-kameni i kameni Poseban značaj imaju primjerci s područja Hrvatske među kojima se ističe hrašćinski meteorit poznat i pod nazivom «Zagrebačko željezo» koji je dana 26. svibnja 1751. godine pao na područje Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Radi se o meteoritu koji se pri padu raspao na dva dijela. Veći je težio oko 40 kg i završio je na austrijskom dvoru carice Marije Terezije, a danas se čuva u Naturhistorisches Museumu. Drugi dio meteorita koji je težio oko 9 kg prema priči raskomadali su mještani Hrašćine i prekovali u čavle.

Zbirka mikrouzoraka

Zbirka mikrouzoraka sa ukupno 1153 predmeta sastoji se od mikroskopskih preparata (izbrusaka i preparata praha). Izbrusci, odnosno mikroskopski preparati stijena i minerala najčešće su prvi korak u istraživanju, neophodni za točnu karakterizaciju i klasifikaciju stijena, te trajno predstavljaju integralni dio makrouzorka. U muzeju se čuvaju primjerci iz samih početaka mikroskopskih istraživanja, pa najstariji datiraju još iz 1869 godine. Posebna je vrijednost zbirke niz mikrouzoraka netopivog ostatka vapnenaca i dolomita našeg krša, pionirski rad Frana Tućana na istraživanju podrijela zemlje crvenice i boksita u krškim terenima.

Zbirka mineralne parageneze Donjeg Orešja

Zbirka mineralne parageneze Donjeg Orešja sastoji se od 45 primjeraka prikupljenih u kamenolomu Donje Orešje na Medvednici. Radi se o atraktivnoj i zanimljivoj mineraloškoj pojavi bogatoj različitim tipovima kristala prvenstveno kalcita pronađenih u pukotinama uglavnom gornjotrijaskih i gornjokrednih vapnenaca. Kalcit se javlja u lijepim, velikim i morfološki vrlo raznolikim kristalima, koji se osim po obliku razlikuju i po boji, od potpuno bistrih, bezbojnih ili jedva primjetno žućkastih, pa sve do medenožutih, narančastih pa čak i crnih. Nalazišta s tako brojnim tipovima kristala na tako malom prostoru vrlo su rijetka, što ovu zbirku čini vrlo vrijednom. Uz kalcit zbirka sadrži i uzorke barita, pirita i markazita te fosilne ostatke koralja, puževa i školjkaša.

Zbirka Medvednica (zbirka u nastajanju)

Zbirka Medvednica je u nastajanju i vezana je uz izložbu 1998. «Medvednica eko muzej».