Povijest Zoološkog odjela

Zoološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vuče svoje korjene još od osnutka Narodnog muzeja kada su godine 1846. postojale, između ostalih, zbirke ljušturah i konhilijah, zbirka kukcah ili insektah, te zoologička zbirka. Za njih se, uz druge prirodnine, u muzeju brinuo prvi čuvar muzejskih zbirki Dragutin Rakovec, a kasnije su tu dužnost do 1866. godine imali Mijat Sabljar, Aleksa Praunsperger, Ljudevit Vukotinović i Josip Schlosser.

Foto: Spiridon Brusina

Osnutkom Zemaljskog narodnog muzeja pod upravom tada također osnovane Jugoslavenske Akademije, za te zbirke skrbi Naravoslovni odjel čiji je pristav postao Spiridon Brusina, kasnije ravnatelj Zoološkog muzeja (1868.-1901). Muzejske zbirke koje je preuzeo godine 1866. su se sastojale od 40 sisavaca, 260 ptica, 1900 vrsta kornjaša i 400 leptira, te Sabljarove zbirke kopnenih i slatkovodnih mekušaca Hrvatske i Slavonije. Iz službenog izvještaja Brusine iz 1899. godine znamo da su tada postojale zbirke krednjaka (Foraminifera), spužvi (Porifera), mješinaca (Coelenterata), koralja (Anthozoa), crva (Helmintha), bodljikaša (Echinodermata), raka (Crustacea), stonoga (Myriapoda), kukaca (Insecta), pauka (Arachoidea), mekušaca (Mollusca), riba (Pisces), vodozemaca (Amphibia), gmazova (Reptilia), ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia), čiji broj je ukupni dosegao oko 90.000 muzejskih predmeta.

Foto: August Langhoffer

Za zbirke se brinuo i ravnatelj koji je ujedno bio i kustos te vrsni zoopreparatori kao Slavoljub Vormastini, Peter Baraga, Pavao Allinger i Alojz Magerle. Ravnatelji samostalnog Zoološkog muzeja nakon Brusine bili su još August Langhoffer (1901. - 1927.), Krunoslav Babić (1927. – 1943., 1945.), Tonko Šoljan (1943. – 1944.) i Nikola Fink (1945. – 1950.), koji su istovremeno bili i sveučilišni profesori zoologije i predstojnici Zoologijskog zavoda Sveučilišta.

Godine 1950. Hrvatski narodni zoološki muzej postaje samostalna ustanova grada Zagreba.

Ravnatelji su bili Milan Kaman (1950. – 1958.), Stjepan Čanađija (1958. - ?), Marija Stošić (? – 1985.) i Nikola Tvrtković (1985. – 1986.) koji je ubrzo postao i prvim ravnateljem novoosnovanog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a dužnost je obnašao do 2004. godine.



Godine 1951./52. u Muzeju je djelovala i zoopreparatorska škola u kojoj se školovalo oko 25 zoopreparatora iz svih republika i pokrajina Jugoslavije. Od poznatijih kustosa, u muzeju su djelovali Lidija Mladinov (entomologija) i Konstantin Igalffy (kralježnjaci), te vrsni zoopreparator Josip Žiljak.

Foto: Josip Žiljak