Natura Croatica - On-line članci

  • 2019
    • Vol. 28 No.1
  • 2018
    • Vol. 27 No.2
    • Vol. 27 No.1
  • 2017
    • Vol. 26 No.2
    • Vol. 26 No.1
  • 2016
    • Vol. 25 No.2
    • Vol. 25 No.1
  • 2015
    • Vol. 24 No.2
    • Vol. 24 No.1
  • 2014
    • Vol. 23 No.2
    • Vol. 23 No.1
  • 2013
    • Vol. 22 No.2
    • Vol. 22 No.1
  • 2012
    • Vol. 21 No.2
    • Vol. 21 Suppl.1
    • Vol. 21 No.1
  • 2011
    • Vol. 20 No.2
    • Vol. 20 No.1
  • 2010
    • Vol. 19 No.2
    • Vol. 19 No.1
  • 2009
    • Vol. 18 No.2
    • Vol. 18 No.1
  • 2008
    • Vol. 17 No.4
    • Vol. 17 Suppl.2
    • Vol. 17 No.3
    • Vol. 17 No.2
    • Vol. 17 No.1
    • Vol. 17 Suppl.1
  • 2007
    • Vol. 16 No.4
    • Vol. 16 Suppl.1
    • Vol. 16 No.3
    • Vol. 16 No.2
    • Vol. 16 No.1
  • 2006
    • Vol. 15 No.4
    • Vol. 15 Suppl.1
    • Vol. 15 No.3
    • Vol. 15 No.1-2
  • 2005
    • Vol. 14 No.4
    • Vol. 14 Suppl.2
    • Vol. 14 No.3
    • Vol. 14 No.2
    • Vol. 14 Suppl.1
    • Vol. 14 No.1
  • 2004
    • Vol. 13 No.4
    • Vol. 13 No.3
    • Vol. 13 No.2
    • Vol. 13 No.1
  • 2003
    • Vol. 12 No.4
    • Vol. 12 Suppl.1
    • Vol. 12 No.3
    • Vol. 12 No.2
    • Vol. 12 No.1
  • 2002
    • Vol. 11 No.4
    • Vol. 11 Suppl.1
    • Vol. 11 No.3
    • Vol. 11 No.2
    • Vol. 11 No.1
  • 2001
    • Vol. 10 No.4
    • Vol. 10 No.3
    • Vol. 10 No.2
    • Vol. 10 No.1
  • 2000
    • Vol. 9 No.4
    • Vol. 9 No.3
    • Vol. 9 No.2
    • Vol. 9 No.1
  • 1999
    • Vol. 8 No.4
    • Vol. 8 No.3
    • Vol. 8 No.2
    • Vol. 8 No.1
  • 1998
    • Vol. 7 No.4
    • Vol. 7 No.3
    • Vol. 7 No.2
  • Epifitske alge kremenjašice na listovima Posidonia oceanica (L.) Delile u istočnom Jadranu
    • Lucija Kanjer, Maja Mucko, Ana Car, Sunčica Bosak
    • Izvorni znanstveni članak
    • Lucija Kanjer Biology Students Association - BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Maja Mucko Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ana Car Institute for Marine and Coastal Research, University of Dubrovnik, Kneza Damjana Jude 12, PO Box 83, 20000 Dubrovnik, Croatia
    • Sunčica Bosak Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U ovom je radu istraživan epifitski obraštaj algi kremenjašica (dijatomeja) na listovima morske cvjetnice Posidonia oceanica u obalnom području istočnog Jadrana. Uzorci su sakupljeni u svibnju 2017, s livade morske cvjetnice u uvali Tetevišćica (43° 58’ 22’’ N; 15° 03’ 36’’ E) koja se nalazi na zapadnoj obali Dugog Otoka s ukupno tri dubine: 10, 15 i 20 m. Svaki uzorak lista podijeljen je duž lisne osi na tri dijela: bazalni, srednji te apikalni dio. Analiziran je 21 uzorak pomoću svjetlosnog mikroskopa te određena struktura epifitskih dijatomejskih zajednica. Identificirano je ukupno 68 svojti podijeljenih u 30 rodova, 43 svojte s dubine 10 m, 41 s dubine 15 m i 39 s dubine 20 m. Sve zabilježene svojte su tipične za morska bentička, perifitonska i epifitska staništa. Rod Cocconeis bio je dominantan u zajednicama na svim dubinama, što je i karakteristika epifitskih obraštaja na listovima P. oceanica. Unatoč tome što nije zabilježena razlika u zajednicama dijatomeja s obzirom na položaj na listu, ANOSIM test (p<0.05) na temelju relativne brojnosti vrsta potvrdio je da se zajednice dijatomeja značajno razlikuju između dubina. Ovo istraživanje doprinosi poznavanju bioraznolikosti jadranskih naselja P. oceanica koje su trenutno ugrožene ljudskim aktivnostima i širenjem invazivnih vrsta. Također, ovo je istraživanje važno za poznavanje zajednice epifitskih dijatomeja na morskim cvjetnicama u Jadranskom moru.

    ključne riječi

    Bacillariophyta; oceanski porost; Sredozemno more; Cocconeis; identifikacija vrsta; svjetlosna mikroskopija

  • Prilog fauni danjih leptira (Lepidoptera: Papilionoidea) planine Kozjak, Split, Hrvatska
    • Toni Koren, Ivona Burić, Gordana Glavan, Rudi Verovnik
    • Izvorni znanstveni članak
    • Toni Koren Association Hyla, I. Lipovac 7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Ivona Burić Association Hyla, I. Lipovac 7, 10000 Zagreb, Croatia
    • Gordana Glavan University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
    • Rudi Verovnik University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia

    sažetak

    Planina Kozjak izduženi je planinski greben smješten u središnjoj Dalmaciji, iznad Kaštela u blizini Splita. Prije jednog stoljeća to je područje dobro istražio Herman Stauder te je zabilježio 38 vrsta danjih leptira. Među njima, najistaknutiji je nalaz vrste Papilio alexanor. Tijekom našeg istraživanja koje je trajalo od 2007. do 2018. zabilježili smo 82 vrsta leptira na 19 lokaliteta, povećavajući broj poznatih vrsta na 87. Uspjeli smo potvrditi i prisutnost vrste Papilio alexanor, preko 100 godina nakon prvih opažanja na tome području. Dodatno raspravljamo o nalazima rijetkih ili zanimljivih vrsta poput Carcharodus orientalis, Pyrgus sidae, Pyrgus serratulae, Parnassius mnemosyne, Euchloe ausonia, Cupido osiris, Polyommatus admetus i Hyponephele lycaon. Fauna leptira planine Kozjak vrlo je raznolika s obzirom na svoj geografski položaj, nisku raznolikost staništa i veličinu. Napuštanje ispaše i zarastanje vapnenačkih travnjaka najvažniji su čimbenici koji uzrokuju dugoročno opadanje raznolikosti leptira na Kozjaku.

    ključne riječi

    rasprostranjenost; raznolikost; Kaštela; Dalmacija; Papilio alexanor; Cupido osiris

  • Doprinos poznavanju faune tulara (Insecta: Trichoptera) jezera Leqinat i obližnjih potoka na području Bjeshkët e Nemuna (Kosovo)
    • Halil Ibrahimi, Linda Grapci-Kotori, Astrit Bilalli, Albulena Qamili, Robert Schabetsberger
    • Izvorni znanstveni članak
    • Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
    • Linda Grapci-Kotori Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
    • Astrit Bilalli Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, UÇK street p.n., 30 000 Pejë, Kosovo
    • Albulena Qamili Department of Biology, Faculty of Mathematical and Natural Sciences, University of Prishtina, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Kosovo
    • Robert Schabetsberger Department of Cell Biology, Faculty of Natural Sciences, University of Salzburg, Hellbrunnerstraße 34, Raum Nr. E-2.050, Salzburg, Austria

    sažetak

    Odrasli tulari prikupljani su pomoću entomološke mrežice i UV svjetlosnih zamki tijekom kolovoza i rujna 2018. na jezerima Leqinat i Drelaj te pet obližnjih potoka, na području Bjeshkët e Nemuna na Kosovu. Tijekom istraživanja zabilježili smo tri prva nalaza za faunu tulara Kosova: Limnephilus flavospinosus, Limnephilus flavicornis i Oligotricha striata. Po prvi puta za Kosovo je zabilježen rod Oligotricha. Također smo našli neke rijetke vrste zabilježenih na samo nekoliko lokaliteta na Balkanu, npr.: Plectrocnemia mojkovacensis, Rhyacophila balcanica i Drusus tenellus.

    ključne riječi

    vodeni kukci; rijetke vrste; prvi nalazi; Balkan; Oligotricha

  • Dvije nove vrste slatkovodnih puževa (Gastropoda: Truncatelloidea) iz špilje Rudnica VI u Hrvatskoj
    • Kristijan Cindrić, Rajko Slapnik
    • Izvorni znanstveni članak
    • Kristijan Cindrić Croatian biospeleological society, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Rajko Slapnik ZOSPEUM, Molluscs, Cave & Karst Biological Consulting, Drnovškova pot 2, 1241 Kamnik, Slovenia

    sažetak

    Tijekom terenskog istraživanja u špilji Rudnica VI, smještenoj u središnjoj Hrvatskoj blizu grada Ogulina, pronađene su dvije nove vrste slatkovodnih puževa iz natporodice Truncatelloidea. Opisane su na temelju njihovih kućica i stoga tek preliminarno svrstane u rodove Plagigeyeria i Paladilhiopsis. Ove dvije vrste predstavljaju novi dodatak već sada jedinstvenoj slatkovodnoj fauni špilje Rudnica VI.

    ključne riječi

    špilja; izvor; hidrologija; izolacija; stigobiont; kućica; Paladilhiopsis; Plagigeyeria; Truncatelloidea

  • Na efikasnost H-klopki utječe izloženost suncu
    • Máté Zsolt Otártics, Vilmos Altbäcker, Kristóf Solymosi, Róbert Mátics, Róbert Romvári, Sandor Farkas
    • Izvorni znanstveni članak
    • Máté Zsolt Otártics Institute of Environmental Sciences and Nature Conservation, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary
    • Vilmos Altbäcker Institute of Environmental Sciences and Nature Conservation, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary
    • Kristóf Solymosi Institute of Animal Science, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary
    • Róbert Mátics Institute of Environmental Sciences and Nature Conservation, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary
    • Róbert Romvári Institute of Animal Science, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary
    • Sandor Farkas Institute of Environmental Sciences and Nature Conservation, Kaposvár University, Guba Sándor út. 40. H-7400 Kaposvár, Hungary

    sažetak

    Posljednjih godina za smanjivanje gustoće obada koriste se klopke H-tipa. Istraživali smo utjecaj različitih čimbenika na efikasnost H-klopki. U radu se analiziraju podaci o ulovu 15 H-klopki. Klopke su bile aktivirane unutar ograde za konje (Sántos, županija Somogy) od svibnja do srpnja 2018. u 12 tjedana klopke su prikupile 10.556 primjeraka obada, među kojima su dominirale vrste Tabanus autumnalis i Haematopota italica. U prvom pokusu utvrdili smo da je zastupljenost uhvaćenih vrsta među uzorcima nehomogena. Klopke su pokazivale prostornu i vremensku nehomogenost u odnosu na prikupljene primjerke. U drugom pokusu, nakon preraspodjele klopki, utvrdili smo da su klopke postavljene na otvorene sunčana mjesta na središnjoj liniji plohe uhvatile značajno više obada nego one u sjenovitim graničnim područjima. Može se zaključiti da smještanje H-klopki na sunčana mjesta znatno povećava njihovu efikasnost prikupljanja obada.

    ključne riječi

    Tabanidae; obadi; efikasnost prikupljanja; lovke za kukce; stoka

  • Prilog mahovinskoj flori Hrvatske: novo nalazište rijetke vodene mahovine Fissidens fontanus (Bach. Pyl.) Steud. u Visovačkom jezeru (Nacionalni park Krka)
    • Vedran Šegota, Ivan Gulin, Anja Rimac, Antun Alegro
    • Izvorni znanstveni članak
    • Vedran Šegota Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ivan Gulin Lozovac 7a, 22000 Šibenik, Croatia
    • Anja Rimac Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Antun Alegro Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U sklopu sveobuhvatnog terenskog istraživanja vodene flore i vegetacije jezera Visovac (Nacionalni park Krka) otkrivena je rijetka mahovina Fissidens fontanus. Ovo je drugi nalaz te vrste u Hrvatskoj, nakon što je nedavno otkrivena u rijeci Trepči. Vrsta je rasla u malim hrpicama do 2,5 m dubine, među bogatom makrofitskom vegetacijom. Zbog svoje rijetkosti i mogućih prijetnji vrstu F. fontanus smatramo kritično ugroženom.

    ključne riječi

    rijetka mahovina; kritično ugrožena vrsta; Jugoistočna Europa

  • Flora mahovina na području naselja Selina (Istra, Hrvatska)
    • Dino Babić, Antun Alegro
    • Izvorni znanstveni članak
    • Dino Babić Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Antun Alegro Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Flora mahovina istraživana je na području naselja Selina i okolici (zapadna Istra) tokom vegetacijske sezone 2014. Ukupno je zabilježeno 66 vrsta pravih mahovina i 6 vrsta jetrenjača. Fitogeografski, najbrojnije su vrste umjerenih zonobioma, odnosno cirkumpolarne vrste s obzirom na istočnu granicu areala. Analiza vrsta prema staništima ukazala je na najveće bogatstvo vrsta na zasjenjenim stijenama i pukotinama stijena, dok najmanje bogatstvo vrsta imaju obradive površine i povremeno plavljene obale lokvi. S obzirom na sastav vrsta staništa su se grupirala u četiri skupine. Na temelju Ellenbergovih ekoloških indikatorskih vrijednosti za svjetlost, vlagu, reakciju tla i količinu hranjivih tvari objašnjene su razlike u flori različitih staništa metodama deskriptivne i multivarijatne statistike.

    ključne riječi

    prave mahovine; jetrenjače; biogeografski elementi; staništa; ekološke indikatorske vrijednosti

  • Saproksilni kornjaši u parkovima grada Osijeka
    • Nataša Turić, Matej Šag, Kristina Kljajić, Denis Deže, Katarina Batrnek, Dragana Bjelovuk
    • Nataša Turić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
    • Matej Šag Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
    • Kristina Kljajić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
    • Denis Deže Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
    • Katarina Batrnek Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia
    • Dragana Bjelovuk Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University, Ulica cara Hadrijana 8A, 31000 Osijek, Croatia

    sažetak

    Istraživanje je provedeno na području dvaju parkova, Perivoja kralja Tomislava i Perivoja kralja Petra Krešimira IV u razdoblju od lipnja do kolovoza 2017. godine. Ukupno je uzorkovano 26 vrsta saproksilnih kornjaša svrstanih unutar 14 porodica. Tri vrste se nalaze na Europskoj crvenoj listi saproksilnih kornjaša, dvije od njih su označene kao najmanje zabrinjavajuće dok je jedna na temelju kategorija ugroženosti, gotovo ugrožena. Najbrojnija je bila porodica Nitidulidae, potom Curculionidae, Elateridae, Carabidae i Tenebrionidae. Na temelju Sørensenovog indeksa utvrđena je sličnost između dvije istraživane lokacije obzirom na utvrđenu faunu kornjaša. Istraživanjem je utvrđena prisutnost vrste E. ferrugineus u gradskim parkovima.

    ključne riječi

    raznolikost; stanište; ugroženost; Elater ferrugineus; gradsko područje

  • Vodeni mekušci rijeke Mrežnice
    • Luboš Beran
    • Izvorni znanstveni članak
    • Luboš Beran Nature Conservation Agency of the Czech Republic, Regional Office Kokořínsko – Máchův kraj Protected Landscape Area Administration, Česká 149, CZ–276 01 Mělník, Czech Republic

    sažetak

    U radu su predstavljeni rezultati malakološkog istraživanja rijeke Mrežnice. Sastav mekušaca ove rijeke proučavan je na području od Vojnog poligona Eugen Kvarternik do njenog utoka u Koranu blizu Karlovca, u razdoblju 2013. – 2018. ukupno je pronađeno 29 vrsta vodenih mekušaca (19 puževa, 10 školjkaša). Na većini lokaliteta dominirali su Theodoxus danubialis, Esperiana esperi, Microcolpia daudebartii i Holandriana holandrii. Sastav vrsta bio je vrlo sličan onom utvrđenom u prethodnom istraživanju rijeke Korane. Zabilježene su populacije ugroženih školjkaša Unio crassus i Pseudanodonta complanata. Na jednom od lokaliteta pronađena je veća populacija ugroženog puža Anisus vorticulus. Od alohtonih vrsta u ovom istraživanju rijeke Mrežnice potvrđena je jedino Physa acuta.

    ključne riječi

    Mollusca; Unio crassus; Anisus vorticulus; Mrežnica; fauna; Hrvatska

  • Doprinos poznavanju faune porodice ljiljaka (Lepidoptera, Sphingidae) u Republici Sjevernoj Makedoniji
    • Vladimir Krpač, Reshat Zeqiri, Mladen Kučinić, Xhezair Abdija, Nexhbedin Beadini, Mirjana Krpač, Christian Darcemont, Michele Lemonnier – Darcemont, Vesna Krsteska, Stanislava Lazarevska, Matjaž Černila
    • Izvorni znanstveni članak
    • Vladimir Krpač Institute of Ecology and Technology, Popova Shapka, Republic of North Macedonia Reshat Zeqiri ; National Institution Macedonian Museum of Natural History, Boulevard Ilinden 86, 1000 Skopje, Republic of North Macedonia
    • Reshat Zeqiri
    • Mladen Kučinić Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Xhezair Abdija State University of Tetova - Faculty of Natural Sciences and Mathematics Department of Biology, Ilinden Street bb, 1200 Tetovo, Republic of North Macedonia
    • Nexhbedin Beadini State University of Tetova - Faculty of Natural Sciences and Mathematics Department of Biology, Ilinden Street bb, 1200 Tetovo, Republic of North Macedonia
    • Mirjana Krpač Entomological Society for the Investigation and Conservation of Biodiversity and Sustainable Development of Natural Ecosystems, Vladimir Komarov Street 20/6, 1000 Skopje, Republic of North Macedonia
    • Christian Darcemont Groupement d’Études Entomologiques Méditerranée (G.E.E.M.) Hameau de St Donat 240 chemin du Vignaou 83440 Callian, France
    • Michele Lemonnier – Darcemont Groupement d’Études Entomologiques Méditerranée (G.E.E.M.) Hameau de St Donat 240 chemin du Vignaou 83440 Callian, France
    • Vesna Krsteska University ”St. Kliment Ohridski” - Bitola, Scientific Tobacco institute - Prilep, Kicevska bb, 7500 Prilep, Republic of North Macedonia
    • Stanislava Lazarevska Faculty of Agricultural Sciences and Food, Bul. Aleksandar Makedonski, bb 1000 Skopje, Republic of North Macedonia
    • Matjaž Černila Prirodoslovni muzej Slovenije, Prešernova 20, p.p. 290, SI - 1001 Ljubljana, Slovenija

    sažetak

    Analizom literaturnih podataka, podataka iz zbirki Prirodoslovnog muzeja u Skoplju (SKO), Muzeja Nikola Nezlobinski u Strugi (NNS), Znanstvenog duhanskog instituta u Prilepu (STP), Fakulteta za poljoprivredu i hranu u Skoplju (FASF) te vlastitim terenskim istraživanjima, utvrđeno je da je porodica Sphingidae dobro istražena i da je za područje Republike Sjeverna Makedonija utvrđeno 25 vrsta, 62,5% europske faune. Potporodica Macroglossinae zastupljena je s 10 rodova i 17 vrsta, potporodica Smerinthinae s 4 roda i 4 vrste i potporodica Sphinginae s 3 roda i 4 vrste. Pregledom zbirki tri vrste utvrđene su kao nove za faunu Makedonije: Hyles gallii (Rottemburg 1775), Hyles nicaea (de Pruner 1798) i Hyloicus pinastri Linnaeus, 1758.

    ključne riječi

    ljiljci; fauna; novi nalazi; popis; Sjeverna Makedonija

  • Prvi pregled Orthoptera i Mantodea planine Sniježnice Konavoske
    • Fran Rebrina, Nikola Tvrtković
    • Izvorni znanstveni članak
    • Fran Rebrina IUCN/SSC Grasshopper Specialist Group
    • Nikola Tvrtković 3Društvo za zaštitu prirode Hrvatske – NATURA

    sažetak

    Tijekom istraživanja provedenog 2018. godine na Sniježnici, faunistički slabo istraženoj najjužnijoj krškoj planini u Hrvatskoj, na 18 lokaliteta na različitim nadmorskim visinama zabilježene su ukupno 42 vrste ravnokrilaca i tri vrste bogomoljki. Pronađene su dvije svojte roda Poecilimon nove za Hrvatsku, a jedna je od njih još neopisana vrsta iz elegans grupe. Tri vrste konjica, Leptophyes intermedia, Platycleis albopunctata grisea i Pholidoptera fallax, zabilježene su po prvi put na području Dubrovnika. U populacijama vrste Pachytrachis gracilis u istraživanom području primijećena je neobična varijabilnost dužine, oblika i položaja začanih nastavaka mužjaka. Potvrđena je prisutnost nekoliko vrsta ravnokrilaca od važnosti za propisivanje mjera očuvanja prirode na planini Sniježnici.

    ključne riječi

    konjici; Poecilimon; Pachytrachis; skakavci; bogomoljke; istočna jadranska obala

  • Novi nalaz vrste Pseudoporcellanella manoliensis Sankarankutty, 1961 (Crustacea: Decapoda: Porcellanidae) iz indonezijskih voda
    • - Zairion -, Agnus Alim Hakim, Ali Mashar, Achmad Fahrudin, Bambang Widigdo, Yusli Wardiatno
    • Izvorni znanstveni članak
    • - Zairion - Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia
    • Agnus Alim Hakim Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia
    • Ali Mashar Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia
    • Achmad Fahrudin Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia
    • Bambang Widigdo Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia
    • Yusli Wardiatno Department of Aquatic Resources Management, Faculty of Fisheries and Marine Science, Bogor Agricultural University, Kampus IPB Darmaga, Bogor 16680, West Java, Indonesia

    sažetak

    Porculanski rak Pseudoporcellanella manoliensis Sankarankutty, 1961 prikupljen je na području istočnog Lampunga u Indoneziji te je vrsta zabilježena po prvi puta u indonezijskim vodama. Vrsta je otprije poznata za Indiju, Maleziju, Singapur, Kambodžu i Južno kinesko more. Primjerci su prikupljeni kao usputni ulov tijekom lova na plavog raka plivača (Portunus pelagicus) u travnju i lipnju 2017. Rak Pseudoporcellanella manoliensis je pronađen na morskom percu (Scytalium sp.) kojeg je zahvatila mreža. Nađena su tri mužjaka i tri ženke, svaka s otprilike po 600 jajašaca. Prisutnost vrste u Indoneziji pridonosi povećanju raznolikosti morskih rakova tropskog Indo-Zapadnopacifičkog mora.

    ključne riječi

    Anomura; prvi nalaz; biološka raznolikost; more; Pseudoporcellanella manoliensis; tropske pacifičke vode

  • Moehringia pentandra J. Gay (Caryophyllaceae), nova vrsta za hrvatsku floru
    • Fabrizio Martini, Claudio Peruzovich
    • Kratko priopćenje
    • Fabrizio Martini V. F. Fortunio 10, Trieste, Italy
    • Claudio Peruzovich V. Udine 133, Martignacco (UD), Italy

    sažetak

    U radu se opisuje i razmatra pronalazak vrste Moehringia pentandra na masivu Osorščice na otoku Lošinju. Ova nova vrsta za hrvatsku floru raste na vapnenačkoj podlozi u posađenoj šumi bora Pinus nigra i nešto manjih hrastova crnika (Quercus ilex). Sloj zeleni karakteriziraju proljetni termofilni terofiti, većinom euri- ili steno-Mediteranske raprostranjenosti. Naglašavaju se poteškoće u terenskom razlikovanju M. pentandra od vrste Stellaria pallida i analiziraju glavne razlikovne osobine. Predlaže se ključ za rod Moehringia u Hrvatskoj.

    ključne riječi

    Moehringia pentandra; otok Lošinj; ekologija; fitocenologija; morfologija

  • Novi herpetofaunistički podaci s otoka Cresa, Hrvatska
    • Peter Geissler, Markus Grabert
    • Kratko priopćenje
    • Peter Geissler Museum Natur und Mensch, Freiburg, Gerberau 32, 79098 Freiburg, Germany
    • Markus Grabert State Natural History Museum Stuttgart, Rosenstein 1, 70191 Stuttgart, Germany

    sažetak

    U radu donosimo nove i dodatne podatke o rasprostranjenosti te prirodoslovne podatke o gmazovima na otoku Cresu: Dalmatolacerta oxycephala (proširenje areala strane introducirane populacije); Emys orbicularis hellenica (status populacije na jugozapadnom dijelu Cresa); Hemidactylus turcicus (prvi nalaz nakon 38 godina); Trachemys scripta elegans (prvi nalaz za Cres).

    ključne riječi

    Dalmatolacerta oxycephala; Emys orbicularis hellenica; Hemidactylus turcicus; Trachemys scripta elegans; otok Cres; Hrvatska; novi nalazi; prirodoslovlje

  • Ljutica u gradu – nalaz bosanske riđovke Vipera berus bosniensis (Boettger, 1889) u Zagrebu (Serpentes: Viperidae)
    • Mladen Zadravec
    • Kratko priopćenje
    • Mladen Zadravec Association Hyla, Lipovac I no. 7, HR – 10 000 Zagreb

    sažetak

    Predstavljeni su nalazi riđovke Vipera berus bosniensis (Boettger, 1889) iz jednog zagrebačkog “otoka prirode”, što dokazuje da ova vrsta nije nestala na području grada Zagreba. Raspravlja se o važnosti i implikacijama ovog nalaza svojte koja ima status gotovo ugrožene vrste (NT) u Hrvatskoj.

    ključne riječi

    bosanska riđovka; urbana fauna; peri-urbani okoliš; Hrvatska

  • Prvi nalaz vrste Carebara oertzeni Forel, 1886 (Hymenoptera: Formicidae) iz Albanije
    • Adrián Purkart, Daniel Jablonski, Jana Christophoryová
    • Kratko priopćenje
    • Adrián Purkart Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University in Bratislava, Mlynská dolina B-1, Ilkovičova 6, SK–842 15, Bratislava, Slovakia
    • Daniel Jablonski Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University in Bratislava, Mlynská dolina B-1, Ilkovičova 6, SK–842 15, Bratislava, Slovakia
    • Jana Christophoryová Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia

    sažetak

    Rad donosi prvi nalaz rijetke vrste mrava Carebara oertzeni Forel, 1886 iz Albanije. Dva radnika pronađena su u jugoistočnom dijelu zemlje, blizu sela Benjë-Novoselë. Dosad je to najsjevernija točka u rasprostranjenosti ove rijetko pronalažene vrste, jedinog predstavnika tog roda u Europi; prethodni nalazi potječu iz Grčke i Turske. Osim toga u istom uzorku tla pronađen je primjerak radnika vrste Proceratium melinum Roger, 1860.

    ključne riječi

    mravi; Balkan; Carebara oertzeni; rasprostranjenost; Formicidae

  • Prvi nalazi Polydrusus (Conocetus) crinipes Germann, 2018 za Hrvatsku i Albaniju (Coleoptera, Curculionidae)
    • Christoph Germann, Tamas Nemes
    • Kratko priopćenje
    • Christoph Germann
    • Tamas Nemes

    sažetak

    Prvi nalazi vrste Polydrusus (Conocetus) crinipes Germann 2018 u južnoj Hrvatskoj i Albaniji značajno povećava rasprostranjenje vrste prema sjeveru. Vrsta je dosad bila ograničena na područje Grčke i Bugarske. Stanište na Baćinskim jezerima, gdje je vrsta pronađena u Hrvatskoj, u skladu je s njenim ekološkim sklonostima.

    ključne riječi

    Hrvatska; Albanija; faunistika; Polydrusus crinipes; novi nalaz

  • Osvrt na rad „Novi nalazi moljaca tuljčara iz roda Goniodoma i Coleophora za Balkan (Lepidoptera: Coleophoridae)“ autora Richter & Pastorális (2015)
    • Danijela Gumhalter
    • Kratko priopćenje
    • Danijela Gumhalter Azuritweg 2, 70619 Stuttgart, Germany

    sažetak

    Godine 2015. objavljen je članak (Richter & Pastorális) u kojem su izneseni podaci o pronalascima novih vrsta mikrolepidoptera iz roda Goniodoma i Coleophora iz nekih balkanskih zemalja (Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Bugarska). Pored drugih pronalazaka, u radu je predstavljeno 11 vrsta novih za Balkan i 13 vrsta novih za faunu Hrvatske. Međutim, tri su vrste prethodno zabilježeno na području Hrvatske. Stoga njihovi pronalasci ne predstavljaju ni novu vrstu za Balkan, niti novu vrstu za Hrvatsku. Dvije navodno nove vrste za Balkan su Coleophora ahenella (Heinemann, 1877) i Coleophora gallipennella (Hübner, 1796), no obje su vrste prethodno zabilježene na prostoru Hrvatske pa njihovi pronalasci ne predstavljaju nove vrste za Balkan. Usto, navodno nova vrsta za faunu Hrvatske, Coleophora bilineella (Herrich-Schäffer, 1855) je također prethodno zabilježena za faunu Hrvatske i njen pronalazak ne predstavlja novu vrstu za faunu Hrvatske.

    ključne riječi

    Razmatranje; mikrolepidoptera; moljci tuljčari; Goniodoma; Coleophora; Balkan; Hrvatska

  • Katalog Zbirke pauka (Araneae) u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
    • Irena Grbac, Luka Katušić, Marko Lukić
    • Stručni rad
    • Irena Grbac Department of Zoology, Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Luka Katušić Croatian Arachnological Society “Narcis Damin”
    • Marko Lukić Croatian Biospeleological Society, Demetrova 1, HR–10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Rad donosi podatke o Zbirci pauka (Araneae) pohranjenoj u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Zbirka je osnovana 1931. godine i danas obuhvaća materijal prikupljan u razdoblju 1884.–1964.; sastoji se od 2.461 inventarne jedinice te broji 8.478 primjeraka 464 vrste, koje je uglavnom prikupio hrvatski arahnolog Narcis Damin. Većina primjeraka je dobro očuvana u etanolu. Zbirka pauka ne pokriva sve hrvatske regije; većina uzoraka (67%) potječe s istočne obale Jadrana. Taksonomska revizija zbirke utvrdila je 31 vrstu novu za hrvatsku faunu pauka. Odnedavno je prikupljanje pauka u Hrvatskoj ponovno započelo.

    ključne riječi

    muzejska zbirka; Narcis Damin; Rikardo Gasperini