Natura Croatica - On-line članci

  • 2018
    • Vol. 27 No.2
    • Vol. 27 No.1
  • 2017
    • Vol. 26 No.2
    • Vol. 26 No.1
  • 2016
    • Vol. 25 No.2
    • Vol. 25 No.1
  • 2015
    • Vol. 24 No.2
    • Vol. 24 No.1
  • 2014
    • Vol. 23 No.2
    • Vol. 23 No.1
  • 2013
    • Vol. 22 No.2
    • Vol. 22 No.1
  • 2012
    • Vol. 21 No.2
    • Vol. 21 Suppl.1
    • Vol. 21 No.1
  • 2011
    • Vol. 20 No.2
    • Vol. 20 No.1
  • 2010
    • Vol. 19 No.2
    • Vol. 19 No.1
  • 2009
    • Vol. 18 No.2
    • Vol. 18 No.1
  • 2008
    • Vol. 17 No.4
    • Vol. 17 Suppl.2
    • Vol. 17 No.3
    • Vol. 17 No.2
    • Vol. 17 No.1
    • Vol. 17 Suppl.1
  • 2007
    • Vol. 16 No.4
    • Vol. 16 Suppl.1
    • Vol. 16 No.3
    • Vol. 16 No.2
    • Vol. 16 No.1
  • 2006
    • Vol. 15 No.4
    • Vol. 15 Suppl.1
    • Vol. 15 No.3
    • Vol. 15 No.1-2
  • 2005
    • Vol. 14 No.4
    • Vol. 14 Suppl.2
    • Vol. 14 No.3
    • Vol. 14 No.2
    • Vol. 14 Suppl.1
    • Vol. 14 No.1
  • 2004
    • Vol. 13 No.4
    • Vol. 13 No.3
    • Vol. 13 No.2
    • Vol. 13 No.1
  • 2003
    • Vol. 12 No.4
    • Vol. 12 Suppl.1
    • Vol. 12 No.3
    • Vol. 12 No.2
    • Vol. 12 No.1
  • 2002
    • Vol. 11 No.4
    • Vol. 11 Suppl.1
    • Vol. 11 No.3
    • Vol. 11 No.2
    • Vol. 11 No.1
  • 2001
    • Vol. 10 No.4
    • Vol. 10 No.3
    • Vol. 10 No.2
    • Vol. 10 No.1
  • 2000
    • Vol. 9 No.4
    • Vol. 9 No.3
    • Vol. 9 No.2
    • Vol. 9 No.1
  • 1999
    • Vol. 8 No.4
    • Vol. 8 No.3
    • Vol. 8 No.2
    • Vol. 8 No.1
  • 1998
    • Vol. 7 No.4
    • Vol. 7 No.3
    • Vol. 7 No.2
  • Novi podaci o podzemnim gljivama Turske
    • Oğuzhan Kaygusuz, Ömer F. Çolak, Neven Matočec, Ivana Kušan
    • Izvorni znanstveni članak
    • Oğuzhan Kaygusuz Pamukkale University, Faculty of Science and Arts, Department of Biology, TR-20020 Kınıklı, Denizli, Turkey
    • Ömer F. Çolak Süleyman Demirel University, Vocational School of Health Services, TR-32260 East Campus, Isparta, Turkey
    • Neven Matočec Ruđer Bošković Institute, Division for marine and environmental research, Bijenička cesta 54, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Ivana Kušan Ruđer Bošković Institute, Division for marine and environmental research, Bijenička cesta 54, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Provedenim istraživanjem zabilježene su tri vrste podzemnih gljiva u različitim regijama poluotoka Anatolija. Nalaz vrste Hydnocystis piligera predstavlja prvi nalaz ovoga roda za mikobiotu Turske, dok su vrste Melanogaster variegatus i Octaviania asterosperma zabilježene na novim lokalitetima u Turskoj. U radu se prikazuju makroskopske i mikroskopske fotografije zajedno s tekstualnim podacima o zabilježenim vrstama.

    ključne riječi

    bioraznolikost; prvi zapis; taksonomija; turske podzemne gljive

  • Vaskularna flora dijela planiranog regionalnog parka Hrvatsko zagorje
    • Dario Hruševar, Petra Siladi, Marta Justić, Božena Mitić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Dario Hruševar University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany with the Botanical Garden, Marulićev trg 9a, HR- 10000, Zagreb, Croatia
    • Petra Siladi Agricultural High School Križevci, Milislava Demerca p.p.1., 48260 Križevci, Croatia
    • Marta Justić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia
    • Božena Mitić University of Zagreb, Faculty of Science, Division of Biology, Department of Botany and Botanical Garden, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Samonikla vaskularna flora područja (okolica naselja Cerje Jesenjsko, Šaša, Pašnik, Vrbno i Ježovec s pripadajućim zaselcima) u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske istražena je tijekom vegetacijske sezone 2011. godine. Za ovo područje, koje se nalazi unutar planiranog Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, nisu do sada bili zabilježeni nikakvi floristički podaci. Na području veličine oko 4 km2 zabilježeno je ukupno 389 svojti vaskularne flore, svrstanih u 77 porodica. Najzastupljenije porodice su Fabaceae (9,3%), Poaceae (7,7%), Asteraceae (7,5%), Lamiaceae (6,2%) te Rosaceae (5,1%). Spektar životnih oblika ukazuje na dominantnost hemikriptofita (50,4%), a najzastupljeniji geoelement je euroazijski (55,0%). Udio urbanofobnih i invazivnih svojti, kao i vrijednosti indikatora antropogenih promjena flore ukazuju da istraživano područje pokazuje poluprirodni karakter sa slabim do umjerenim antropogenim pritiskom. Iako je udio endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti nizak, raznolikost ostalih autohtonih biljaka opravdava zaštitu istraživanog područja na nivou regionalnog parka.

    ključne riječi

    florističke analize; zaštićena područja; indikatori antropogenih promjena

  • Fauna tulara (Insecta: Trichoptera) sliva rijeke Llap, Republika Kosovo
    • Halil Ibrahimi, Nexhip Sejdiu
    • Izvorni znanstveni članak
    • Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
    • Nexhip Sejdiu Secondary School “Aleksandër Gjuvani”, 11 000 Podujevë, Republic of Kosovo

    sažetak

    U razdoblju od svibnja do studenog 2013. mjesečno smo prikupljali faunu Trichoptera na 9 lokaliteta sliva rijeke Llap na Kosovu. Prikupljen je ukupno 651 primjerak iz 14 porodica i 37 vrsta. Utvrđen je jasni uzorak sezonalnosti u brojnosti i broju vrsta u odnosu na najveći broj vrsta i primjeraka prikupljenih tijekom ljetnog perioda.
    Rod Ithytrichia, prema sadašnjim saznanjima prilično rijedak na Balkanskom poluotoku, pronađen je na Kosovu po prvi puta. Dvije vrste sup o prvi puta zabilježene za faunu Kosova: Crunoecia irrorata i Ithytrichia lamellaris. Dosad su obje vrste bile rijetko prikupljane u jugoistočnoj Europi. Osim toga u ovom israživanju prikupljeno je još nekoliko drugih endemskih i rijetkih vrsta za Balkanski poluotok: Rhyacophila loxias, Synagapetus iridipennis, Polycentropus excisus, Drusus botosaneanui, Annitella triloba, Odontocerum hellenicum i Adicella balcanica.

    ključne riječi

    Trichoptera; Kosovo; Balkanski poluotok; rijetke vrste; endemi; Ithytrichia lamellaris; Crunoecia irrorata

  • Rasprostranjenost vrsta leptira (Lepidoptera: Papilionoidea) u zaštićenom području “Slapovi Mirusha" na Kosovu
    • Ferdije Zhushi-Etemi, Milaim Musliu, Rushan Ceka, Pajtim Bytyqi
    • Izvorni znanstveni članak
    • Ferdije Zhushi-Etemi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa nn, Prishtina 10000, Kosovo
    • Milaim Musliu Institute for Environment and Health, Faculty of Contemporary Sciences and Technologies, South East European University, Ilindenska 335, 1 200 Tetovo, Macedonia
    • Rushan Ceka South East European University, Faculty of Contemporary Sciences and Technologies, Ilindenska 335, Tetovo, Macedonia
    • Pajtim Bytyqi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina, Mother Teresa nn, Prishtina 10000, Kosovo

    sažetak

    U radu prikazujemo rezultate istraživanja rasprostranjenosti vrsta leptira u zaštićenom području slapova Mirusha na Kosovu, provedenog u razdoblju od travnja do kraja rujna 2016. Fauna leptira tog područja nije prethodno istraživana. Istraživano je 13 lokaliteta s različitim tipovima staništa, dominirali su travnjaci, šuma i grmlje. Tijekom istraživanja zabilježene su 83 vrste leptira. Najveća raznolikost (Shannon-Wienerov indeks raznolikosti H) bila je na lokalitetu Dush i Sverkes, 68 od 83 zabilježene vrste. Najviše je bilo eurosibirskih vrsta (ES), slijedile su euroorijentalne (EO), euromeridionalne (EM) I holarktičke vrste (Hol). Naši rezultati potvrđuju bogatu bioraznolikost, na koju utječu klimatske značajke, geologija i biljni svijet istraživanog područja. Od 83 zabilježene vrste, 7 ih ima status gotovo ugroženih u Europi: Carcharodus floccifera (Zeller, 1847); Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758); Cupido decolorata (Staudinger, 1886); Hipparchia fagi (Scopoli, 1763); Hipparchia statilinus (Hufnagel, 1758); Melitea aurelia (Nickeri, 1850) i Chazara briseis (Linnaeus, 1764).

    ključne riječi

    slapovi Mirusha; Kosovo; bioraznolikost; Lepidoptera; stanište

  • Hilara croatica sp. nov. i kompeticija među svojtama Hilara i Rhamphomyia (Megacyttarus) (Diptera: Empididae)
    • Miroslav Barták, Bože Kokan
    • Izvorni znanstveni članak
    • Miroslav Barták Department of Zoology and Fisheries, Faculty of Agrobiology, Food and Natural Resources, Czech University of Life Sciences, Kamýcká 129, CZ-165 21 Praha, Czech Republic
    • Bože Kokan Natural History Museum and Zoo, Kolombatovićevo šetalište 2, HR-210 00 Split, Croatia

    sažetak

    U radu se daje opis i crteži nove vrste roda Hilara (Diptera: Empididae), Hilara croatica sp. nov., iz Hrvatske. Kratko se raspravlja o prostornoj i vremenskoj rasprostranjenosti vrsta Hilara i Rhamphomyia (Megacyttarus).

    ključne riječi

    muhe plesačice; Empidoidea; Empididae; Hrvatska; nova vrsta; kompeticija među svojtama

  • Culex torrentium (Martini), nova vrsta u hrvatskoj fauni komaraca
    • Enrih Merdić, Martina Kujavec, Marija Kovačević, Martina Žulj, Nataša Graovac, Goran Vignjević, Nataša Turić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Enrih Merdić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Martina Kujavec Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek, Cara Hadriana 8a, 31000, Osijek, Croatia
    • Marija Kovačević Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek, Cara Hadriana 8a, 31000, Osijek, Croatia
    • Martina Žulj Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek, Cara Hadriana 8a, 31000, Osijek, Croatia
    • Nataša Graovac Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek, Cara Hadriana 8a, 31000, Osijek, Croatia
    • Goran Vignjević Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Nataša Turić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia

    sažetak

    Faunističkim istraživanjem komaraca planinskih područja u Hrvatskoj zabilježena je nova vrsta komaraca za faunu Hrvatske. Culex pipiens kompleks predstavlja kompleks od četiri sestrinske vrste. Culex torrentium pripada tom kompleksu, a od drugih se vrsta razlikuje samo u građi genitalija mužjaka. Prisutnost ove vrste komaraca utvrđena je na osnovi razlika genitalija mužjaka, a potvrđena je molekularnom analizom mitohondrijalne citokrom c oksidaze. Jedinke ove vrste zabilježene su u svim istraživanim područjima u okviru ovog istraživanja: planine u Slavoniji, Gorskom Kotaru i srednjem Velebitu. Najniža nadmorska visina na kojoj je zabilježeno prisustvo ove vrste bila je 159 m u Pleternici, a najviša na 906 m u Baškim Oštarijama. Na svim postajama Cx. torrentium je zabilježen u zajednici s drugim komarcima, ali najčešće sa sestrinskom vrstom Cx. pipiens (najvjerojatnije podvrstom Cx. p. pipiens).

    ključne riječi

    Culex torrentium; Culex pipiens kompleks; Hrvatska

  • Prinosi i geografske crtice o flori Cresko-lošinjskog arhipelaga (Hrvatska)
    • Norbert Bauer
    • Izvorni znanstveni članak
    • Norbert Bauer Department of Botany, Hungarian Natural History Museum, Pf. 222., H–1476, Budapest, Hungary

    sažetak

    Rad donosi neke važne rezultate botaničkih istraživanja Cresa, Lošinja i Ilovika. Osim prvih nalaza svojti koji imaju biogeografsku važnost (Erythronium dens-canis, Crocus vittatus, Anemone ranunculoides, Corydalis cava), daje se i rasprostranjenost nekih rijetkih (npr. Medicago marina, Potentilla micrantha, Scilla bifolia, Sedum litoreum) i nekih novopridošlih biljnih vrsta (npr. Oxalis pes-caprae, Symphyotrichum squamatum). Opstanak srednjeeuropskih šumskih elemenata (montanog karaktera) na Cresu dovodi se u vezu s makroklimatskim i orogeografskim obilježjima, posebnom mikroklimom i sposobnošću krških ponikvi (na području Prašče brdo i Tamniški dolac) da pruže sigurno utočište reliktnim populacijama.

    ključne riječi

    biogeografija; Kvarnerski zaljev; rasprostranjenost biljaka; ponikva; vrtača; mikroklima; mikrorefugij; Erythronium dens-canis

  • Prvi nalaz šimširovog moljca Cydalima perspectalis (Walker, 1859) (Lepidoptera, Crambidae) s Kosova
    • Donard Geci, Halil Ibrahimi
    • Donard Geci Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, Hasan Prishtina University of Prishtina , Mother Theresa Street p.n., 10 000 Prishtina, Republic of Kosovo
    • Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo

    sažetak

    Šimširov moljac Cydalima perspectalis (Walker, 1859) je vrsta porijeklom iz istočne Azije koja je slučajno unesena u Europu prije nekoliko godina, najvjerojatnije putem trgovine biljkama. Širi se vrlo brzo cijelom Europom pa tako i Balkanom. U ovom radu donosimo prvi nalaz te invazivne strane vrste za Kosovo. Jedan primjerak je pronađen 20.8.2017. u selu Veriq, općina Istog. Primjerak je primjećen na izvoru svjetla nedaleko ukrasne biljke šimšira, koja pruža pogodne uvjete za širenje vrste.

    ključne riječi

    šimširov moljac; Buxus; Kosovo; invasive species

  • Pseudozarba bipartita (Herrich-Schäffer, 1850) (Lepidoptera: Noctuidae), novi rod i vrsta za faunu Hrvatske
    • Toni Koren
    • Kratko priopćenje
    • Toni Koren Hyla Association, I. Lipovac 7, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tijekom istraživanja noćnih leptira Parka prirode Lastovsko otočje, opažene su i sakupljene četiri jedinke sovice Pseudozarba bipartita na lokaciji Prgovo Polje, Lastovo. Ovo je prvi nalaz P. bipartita u Hrvatskoj i najsjeverozapadniji nalaz na Balkanskom poluotoku. Najbliže znane populacije su u Albaniji i Makedoniji.

    ključne riječi

    Dalmacija; Lastovo; istraživanje noćnih leptira; prvi nalaz

  • Ludwigia peploides (Kunth.) P.H. Raven – plutajuća mekčina, nova vrsta za floru Hrvatske s popisa invazivnih stranih svojti koje izazivaju zabrinutost u Uniji
    • Suzana Buzjak, Zorana Sedlar
    • Kratko priopćenje
    • Suzana Buzjak Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Zorana Sedlar Department of Botany, Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10 000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Vrsta Ludwigia peploides – plutajuća mekčina, nalazi se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji i nova je vrsta za floru Hrvatske. Zabilježena je krajem kolovoza 2018. godine na rijeci Ilovi u blizini mjesta Kaniška Iva (Moslavina) gdje raste u nakupinama. Njezina prisutnost zabilježena je na riječnom toku u dužini od oko 2 km. S ovim nalazom sada je u Hrvatskoj prisutno šest biljnih vrsta koje su na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji.

    ključne riječi

    rijeka; Ilova; makrofiti; alohtone vrste; rasprostranjenost

  • Invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji (Uredba 1143/2014) prisutne u Hrvatskoj
    • Igor Boršić, Ana Ješovnik, Tanja Mihinjač, Petra Kutleša, Sandra Slivar, Martina Cigrovski Mustafić, Sonja Desnica
    • Stručni rad
    • Igor Boršić Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Ana Ješovnik Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Tanja Mihinjač Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Petra Kutleša Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Sandra Slivar Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Martina Cigrovski Mustafić Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Sonja Desnica Croatian Agency for the Environment and Nature, Radnička cesta 80/7, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Uredba 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta određuje okvir za sprječavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih učinaka invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost u Europskoj uniji. Provedbenim uredbama Komisije 2016/1141 i 2017/1263 donesen je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (“Unijin popis”). Od ukupno 49 vrsta na Unijinom popisu, 17 vrsta je prisutno u Hrvatskoj. One uključuju pet biljaka (Plantae), tri raka (Crustacea), dvije slatkovodne ribe (Actinopterygii), jednog gmaza (Reptilia), jednu pticu (Aves) i pet sisavaca (Mammalia). Ovdje predstavljamo njihovu sistematiku i biologiju, prirodno područje rasprostranjenosti i područje unosa, povijest unosa, putove unosa u Hrvatsku, utjecaj u području unosa, uključujući i poznate utjecaje u Hrvatskoj. Također, njihova rasprostranjenost u Hrvatskoj, temeljem dostupnih podataka, prikazana je kartama rasprostranjenosti.

    ključne riječi

    fauna; flora; Hrvatska; rasprostranjenost; strana vrsta

  • Analiza kultiviranih i samoniklih korisnih biljaka u ZAGR Herbariju Agronomskog fakulteta
    • Mihaela Britvec, Sandro Bogdanović, Ivana Vitasović Kosić, Ivica Ljubičić, Dubravka Dujmović Purgar, Miroslav Poje, Vinka Pavić
    • Stručni rad
    • Mihaela Britvec Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetošimunska 25, Zagreb
    • Sandro Bogdanović University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Ivana Vitasović Kosić University of Zagreb Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
    • Ivica Ljubičić University of Zagreb Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
    • Dubravka Dujmović Purgar University of Zagreb Faculty of Agriculture, Department of Agricultural Botany, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
    • Miroslav Poje University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Ornamental Plants, Landscape Architecture and Garden Art, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
    • Vinka Pavić Bukovac 62, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Herbarij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ZAGR) jedan je od najmlađih herbarija u Hrvatskoj. ZAGR je međunarodni akronim koji mu je pri osnivanju 2013. godine dodijelio Index Herbariorum. Odnedavno herbarijska građa pohranjena u ZAGR Herbariju obuhvaća, pored samonikle vaskularne flore, također i zbirku kultiviranih biljaka. Analiza je pokazala da 1737 herbarijskih primjeraka pripada zbirci kultiviranih i samoniklih korisnih biljaka. Ustanovljeno je 499 vrsta i podvrsta korisnih biljaka koje su razvrstane u 315 rodova i 104 porodice. Ukupno je u ZAGR Herbariju zastupljeno 18 kultiviranih vrsta sa sortama. Prema načinu upotrebe, odnosno korištenju najviše svojti - njih 326 - može se koristiti u ljekovite svrhe, 254 svojte se mogu koristiti kao hrana (166) ili dodatak hrani (88), dok medonosnih biljaka ima 172 svojte. Zbirka kultiviranih biljaka i samoniklih korisnih biljaka dostupna je na http://herbarium.agr.hr/.

    ključne riječi

    zbirka kultiviranih biljaka; herbarij; Zagreb

  • Obilje bilja – zbirke Botaničkoga vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2): Stakleničke mesnatice
    • Dubravka Sandev, Darko Mihelj, Sanja Kovačić
    • Stručni rad
    • Dubravka Sandev Botanical Garden, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Darko Mihelj Botanical Garden, Division of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Sanja Kovačić Botanical Garden, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    U ovom članku sastavljeni su popisi stakleničkih mesnatica uzgajanih u Botaničkom vrtu zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta između 1895. i 2017. Uređena je sinonimka i nomenklatura te istraženo podrijetlo biljnog materijala. Rezultati pokazuju kako je tijekom 122 godine kroz zbirku mesnatica hladnog staklenika prošlo najmanje 1423 svojti iz 254 rodova i 17 porodica.

    ključne riječi

    Botanički vrt PMF-a u Zagrebu; povijesne zbirke biljaka; zbirka mesnatica