Natura Croatica - On-line članci

  • 2017
    • Vol. 26 No.1
  • 2016
    • Vol. 25 No.2
    • Vol. 25 No.1
  • 2015
    • Vol. 24 No.2
    • Vol. 24 No.1
  • 2014
    • Vol. 23 No.2
    • Vol. 23 No.1
  • 2013
    • Vol. 22 No.2
    • Vol. 22 No.1
  • 2012
    • Vol. 21 No.2
    • Vol. 21 Suppl.1
    • Vol. 21 No.1
  • 2011
    • Vol. 20 No.2
    • Vol. 20 No.1
  • 2010
    • Vol. 19 No.2
    • Vol. 19 No.1
  • 2009
    • Vol. 18 No.2
    • Vol. 18 No.1
  • 2008
    • Vol. 17 No.4
    • Vol. 17 Suppl.2
    • Vol. 17 No.3
    • Vol. 17 No.2
    • Vol. 17 No.1
    • Vol. 17 Suppl.1
  • 2007
    • Vol. 16 No.4
    • Vol. 16 Suppl.1
    • Vol. 16 No.3
    • Vol. 16 No.2
    • Vol. 16 No.1
  • 2006
    • Vol. 15 No.4
    • Vol. 15 Suppl.1
    • Vol. 15 No.3
    • Vol. 15 No.1-2
  • 2005
    • Vol. 14 No.4
    • Vol. 14 Suppl.2
    • Vol. 14 No.3
    • Vol. 14 No.2
    • Vol. 14 Suppl.1
    • Vol. 14 No.1
  • 2004
    • Vol. 13 No.4
    • Vol. 13 No.3
    • Vol. 13 No.2
    • Vol. 13 No.1
  • 2003
    • Vol. 12 No.4
    • Vol. 12 Suppl.1
    • Vol. 12 No.3
    • Vol. 12 No.2
    • Vol. 12 No.1
  • 2002
    • Vol. 11 No.4
    • Vol. 11 Suppl.1
    • Vol. 11 No.3
    • Vol. 11 No.2
    • Vol. 11 No.1
  • 2001
    • Vol. 10 No.4
    • Vol. 10 No.3
    • Vol. 10 No.2
    • Vol. 10 No.1
  • 2000
    • Vol. 9 No.4
    • Vol. 9 No.3
    • Vol. 9 No.2
    • Vol. 9 No.1
  • 1999
    • Vol. 8 No.4
    • Vol. 8 No.3
    • Vol. 8 No.2
    • Vol. 8 No.1
  • 1998
    • Vol. 7 No.4
    • Vol. 7 No.3
    • Vol. 7 No.2
  • Flora i staništa otočića Vendicari (Isola di Vendicari) na jugoistočnoj Siciliji
    • Pietro Minissale, Saverio Sciandrello
    • Izvorni znanstveni članak
    • Pietro Minissale Department of Biological, Geological and Environmental Sciences, University of Catania, Italy
    • Saverio Sciandrello Centre for the Conservation and Management of Nature and Agroecosystems (CUTGANA), University of Catania, Italy

    sažetak

    Istraživana je vaskularna flora malog otočića Isola di Vendicari (površina 4,45 ha) koji se nalazi uz jonske obale jugoistočne Sicilije. Utvrđeno je 80 vrsta i nižih svojti, od toga je 21 nova za otočić. U spektru životnih oblika prevladavaju terofiti, uz značajan udio hemikriptofita. Biljne zajednice na otočiću analizirane su s florističkog, fitocenološkog i ekološkog gledišta. Vegetacija je uglavnom psamofitska halofitska. S aspekta zaštite, otočić je dio Rezervata prirode Vendicari, nalazi se unutar područja Natura 2000 ekološke mreže, što ukazuje na važnost potrebe očuvanja bioraznolikosti.

    ključne riječi

    Sicilija; otočić; vaskularna flora; fitocenologija; biološka raznolikost; očuvanje

  • Epipelonske dijatomeje u Šerićkoj bari (sjeveroistočna Bosna i Hercegovina)
    • Jasmina Kamberović, Koraljka Kralj Borojević, Aldijana Razić, Senka Barudanović
    • Izvorni znanstveni članak
    • Jasmina Kamberović University of Tuzla, Faculty of Natural Sciences and Mathematics, Department of Biology, Univerzitetska 4, 75 000 Tuzla, Bosnia and Herzegovina
    • Koraljka Kralj Borojević Warington, United Kingdom
    • Aldijana Razić University Clinical Center Tuzla, Trnovac bb, 75000 Tuzla, Bosnia and Herzegovina
    • Senka Barudanović University of Sarajevo, Faculty of Science, Ulica Zmaja od Bosne, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

    sažetak

    U radu su istraživane epipelonske zajednice dijatomeja tijekom 2009. godine u Šerićkoj bari u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini. Determinirano je 57 vrsta na 6 lokaliteta u proljetnoj i ljetnoj sezoni uzorkovanja. Rodovi najbrojnij i vrstama su Gomphonema (8) i Nitzschia (5), a dominantne vrste bile su Melosira varians C.Agardh, Gyrosigma acuminatum (Kützing) Rabenhorst, Lemnicola hungarica (Grunow) F.E.Round & P.W.Basson, Navicula cryptocephala Kützing, Cocconeis placentula var. placentula Ehrenberg, Hippodonta capitata (Ehrenberg) Lange-Bertalot, Metzeltin & Witkowski, Fallacia pygmaea (Kützing) A.J.Stickle & D.G.Mann, Anomoeoneis sphaerophora E.Pfizer, Craticula cuspidata (Kutzing) D.G.Mann, Cyclotella meneghiniana Kutzing i Tryblionella hungarica (Grunow) Frenguelli. Struktura epipelonske zajednice bila je prostorno raznolikija u ljetnoj u odnosu na proljetnu sezonu uzorkovanja. Shannon-Wienerov indeks raznolikosti iznosio je od 2,47 do 2,96, dok se trofički indeks prema Rott-u kretao u rasponu od 2,7 do 3,4. Najveći broj vrsta pripadao je kategoriji alkalifi lnih (60%) i eutrofnih (61%) pokazatelja i upućuje na eutrofni i politrofni status močvare.

    ključne riječi

    epipelon; dijatomeje; bioraznolikost; eutrofikacija; ekološki status; Bosna i Hercegovina; Šerićka bara

  • Morska fauna Nacionalnog parka ‘Mljet’ (Jadransko more, Hrvatska). 7. Echiura
    • Dušan Zavodnik
    • Izvorni znanstveni članak
    • Dušan Zavodnik Vitomira Širole-Paje 6, 52210 Rovinj, Croatia

    sažetak

    Izgleda da je Bonellia viridis jedina vrsta zvjezdana (Echiura) koju nalazimo u Mljetskom Nacionalnom parku. Radi se o životinji poznatoj širom svijeta zbog posebnog razvoja ličinaka i izrazitog spolnog dimorfizma i načina života odraslih jedinki. Velike ženke s račvastim rilom žive ponajviše između kamenja i u pukotinama strmih i okomitih stijena. Prema opažanjima ronilaca na nekim se mjestima u Nacionalnom parku B. viridis čak može smatrati čestom vrstom.

    ključne riječi

    Echiura; Bonellia viridis; Jadransko more; Nacionalni park Mljet

  • Kopneni puževi (Mollusca: Gastropoda) otoka Šolte, Drvenika velog i Drvenika malog (Hrvatska)
    • Vesna Štamol, Zoltán Peter Eröss, Eduard Kletečki, Marijana Vuković
    • Izvorni znanstveni članak
    • Vesna Štamol Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Zoltán Peter Eröss Hungarian Natural History Museum, Baross 13, 1088 Budapest, Hungary
    • Eduard Kletečki Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Marijana Vuković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Terenskim istraživanjem kopnene malakofaune istočnojadranskih otoka Šolte, Drvenika velog i Drvenika malog (Hrvatska) nađeno je 36 vrsta puževa s kućicom. Time smo gotovo utrostručili broj svojti zabilježenih u literaturi. Vrste Lindholmiola corcyrensis (Rossmässler, 1836) i Delima (Piceata) piceata (Rossmässler, 1836), zabilježene u literaturi za Drvenik veli, smatramo nepostojećim na istraživanom području, a i u Hrvatskoj. Od nađenih svojti ističemo Odontocyclas kokeilii (Rossmässler, 1837) koja na Šolti i Drveniku velom ostvaruje drugo, odnosno treće otočno nalazište u Hrvatskoj, te endemičnu zaklopnicu Delima (Semirugata) hiltrudis H. Nordsieck, 1969, također nađenu na Šolti, a dosada poznatu samo s otoka Brača. Očekivano, najviše vrsta ima na najvećem otoku, Šolti, a najmanje na najmanjem otoku, Drveniku malom. Vrijednosti Whittakerovog indeksa biodiverziteta i maksimalnog indeksa biodiverziteta rastu s veličinom istraživanih otoka. Prosječan broj svojti po lokalitetu najveći je na srednje velikom istraživanom otoku Drveniku velom, što je posljedica raznolikosti staništa, i prvenstveno njihove očuvanosti.

    ključne riječi

    land snails; Adriatic islands; Šolta; Drvenik veli; Drvenik mali; Croatia

  • Prvi pregled faune vretenaca (Insecta, Odonata) sjeverozapadne Bosne
    • Dejan Kulijer
    • Izvorni znanstveni članak
    • Dejan Kulijer National Museum of Bosnia and Herzegovina, Zmaja od Bosne 3, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

    sažetak

    U ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja faune vretenaca sjeverozapadne Bosne. Terenskim istraživanjem koje je provedeno tijekom ljeta 2012. i 2013. godine zabilježeno je ukupno 36 vrsta vretenaca, među kojima su 34 vrste nove za ovo područje. U radu je prikazana detaljna analiza rezultata te usporedba sa sastavom faune vretenaca susjednih područja BiH i Hrvatske. Najzastupljenije zabilježene vrste su bile Calopteryx virgo (Linnaeus, 1758), Sympetrum sanguineum (Müller, 1764), Onychogomphus forcipatus (Linnaeus,1758), Somatochlora meridionalis Nielsen, 1935, Calopteryx splendens (Harris, 1782) i Platycnemis pennipes (Pallas, 1771). Među najznačajnije nalaze spadaju pronalasci vrsta Chalcolestes viridis (Vander Linden, 1825) i Coenagrion scitulum (Rambur, 1842), rijetkih vrsta u BiH, kao i vrsta od europskog konzervacijskog značaja, Coenagrion ornatum (Selys, 1850) i Cordulegaster heros Theischinger, 1979. Raspravljena su staništa i rasprostranjenost ovih vrsta u regiji i u BiH, te zaštita vretenaca u BiH.

    ključne riječi

    Bosna i Hercegovina; Coenagrion ornatum; Cordulegaster heros; rasprostranjenost; kukci; Odonata; rijeka Una

  • Prvo DNA barkodiranje i novi nalazi mediteranske vrste tulara Micropterna wageneri Mal. (Trichoptera, Limnephilidae) u Hrvatskoj, s osvrtom na DNA barkodiranje i raznolikost roda Micropterna u Hrvatskoj
    • Mladen Kučinić, Anđela Ćukušić, Sanja Žalac, Martina Podnar, Kanat Kombarovich Akhmetov, Nazymgul Akimbekova, Sholpan Moldazhanovna Zhumadina, Ivan Vučković
    • Izvorni znanstveni članak
    • Mladen Kučinić Department of Biology (Laboratory for Entomology), Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Anđela Ćukušić Geonatura Ltd. Consultancy in Nature Protection, Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb, Croatia
    • Sanja Žalac Plitvička jezera National Park, 53231 Plitvička jezera, Croatia
    • Martina Podnar Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Kanat Kombarovich Akhmetov S. Toraigyrov State University in Pavlodar, Lomov St 64, Pavlodar 140000 Kazakhstan
    • Nazymgul Akimbekova S. Toraigyrov State University in Pavlodar, Kazakhstan
    • Sholpan Moldazhanovna Zhumadina S. Toraigyrov State University in Pavlodar, Kazakhstan
    • Ivan Vučković Elektroprojekt d.d., Civil and Architectural Engineering Department, Water Resources, Nature and Environmental protection, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Rad donosi podatke o novim nalazima rijetke mediteranske vrste tulara Micropterna wageneri u Hrvatskoj, s prvim podacima o DNA barkodiranju te vrste. Vrsta je zabilježena u Konavlima i na Biokovu. Također se predstavlja raznolikost roda Micropterna u Hrvatskoj i raspravlja o DNA barkodiranju tog roda u Hrvatskoj i Europi.

    ključne riječi

    Trichoptera; Micropterna; DNA barkodiranje; muzejske zbirke; Hrvatska; Biokovo; Konavle

  • Myriophyllum heterophyllum Michx. (Haloragaceae) u Hrvatskoj
    • Nenad Jasprica, Anđelka Lasić, Dubravka Hafner, Ana Bratoš Cetinić
    • Kratko priopćenje
    • Nenad Jasprica University of Dubrovnik, Institute for Marine and Coastal Research, P.O. Box 83, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
    • Anđelka Lasić Faculty of Natural Sciences and Education, University of Mostar, 88000 Mostar, Bosnia and Herzegovina
    • Dubravka Hafner Bartulovići 4, 20357, Blace, Croatia
    • Ana Bratoš Cetinić University of Dubrovnik, Department of Aquaculture, Ćira Carića 4, HR-20000 Dubrovnik, Croatia

    sažetak

    Sjevernoamerička vrsta Myriophyllum heterophyllum Michx. (Haloragaceae) u Europi ima status invazivne vrste od 2012. godine. Tijekom fitocenoloških istraživanja u delti Neretve u srpnju 2016., utvrdili smo visoku pokrovnost vrste Myriophyllum heterophyllum u vegetaciji zakorijenjenih makrofita sveze Nymphaeion albae Oberd. 1957 (Potamogetonetalia Koch 1926). Prema dosadašnjim podacima, to je drugi nalaz te vrste u Hrvatskoj.

    ključne riječi

    alohtona vrsta; slatkovodni ekosustavi; sveza Nymphaeion albae; delta Neretve; Hrvatska; SI Sredozemlje

  • Eclipta prostrata (L.) L., nova strana vrsta u hrvatskoj flori
    • Mirjana Jeričević, Nebojša Jeričević
    • Kratko priopćenje
    • Mirjana Jeričević Medvinjak 558, HR-20275 Žrnovo, Croatia
    • Nebojša Jeričević Medvinjak 558, HR-20275 Žrnovo, Croatia

    sažetak

    Tijekom terenskih florističkih istraživanja na otoku Korčuli 2016. godine, vrsta Eclipta prostrata (Asteraceae) pronađena je na vlažnom pjeskovitom i kamenitom staništu uvale Stiniva nedaleko od Smokvice. To je prvi nalaz te vrste u Hrvatskoj.

    ključne riječi

    strana vrsta; Hrvatska; Eclipta prostrata; flora; otok Korčula

  • Prvi nalaz invazivne vrste sjemenarki Megabruchidius tonkineus (Coleoptera, Chrysomelidae, Bruchinae) u Hrvatskoj
    • Ivan Kurtek, Željko Zahirović, Nataša Turić, Ivana Vrućina, Goran Vignjević, Enrih Merdić, Mirta Sudarić Bogojević
    • Kratko priopćenje
    • Ivan Kurtek Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Željko Zahirović Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Nataša Turić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Ivana Vrućina Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Goran Vignjević Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Enrih Merdić Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
    • Mirta Sudarić Bogojević Department of Biology, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia

    sažetak

    Invazivna vrsta sjemenarki porijeklom iz orijentalne Azije Megabruchidius tonkineus (Pic, 1904), nađena je po prvi puta u Hrvatskoj u mahunama gledičije (Gleditsia triachantos L.). Prvi nalaz ove vrste u Europi zabilježen je 80-ih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj, međutim odnedavno postoje dokazi da se ta vrsta ustalila u Bugarskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Srbiji i Švicarskoj. U radu su prikazana osnovna morfološka i biološka obilježja vrste kao i njezina rasprostranjenost na području Istočne Hrvatske.

    ključne riječi

    Megabruchidius tonkineus; invazivna vrsta; novi nalaz; mahune; Hrvatska

  • Novi podaci o rasprostranjenosti pseudoškorpiona u Albaniji (Pseudoscorpiones: Chernetidae)
    • Jana Christophoryová, Daniel Jablonski
    • Kratko priopćenje
    • Jana Christophoryová Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia
    • Daniel Jablonski Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia

    sažetak

    Pseudoškorpioni iz porodice Chernetidae Pselaphochernes lacertosus (L. Koch, 1873) i P. scorpioides (Hermann, 1804) zabilježeni su prvi puta za Albaniju, a rad donosi i drugi lokalitet u Albaniji za vrstu Dendrochernes cyrneus (L. Koch, 1873).

    ključne riječi

    Balkan; kompost; novi nalaz; Pselaphochernes; Pseudoscorpiones; kora drveta

  • Prvi nalaz stepskog rovca Gryllotalpa stepposa (Orthoptera: Gryllotalpidae) u Hrvatskoj
    • Tomislav Bogdanović, Fran Rebrina, Nikola Tvrtković
    • Kratko priopćenje
    • Tomislav Bogdanović Institute of Public Health Osijek Baranja County, Drinska 8, 31000 Osijek, Croatia
    • Fran Rebrina Bijenička cesta 182, 10000 Zagreb, Croatia
    • Nikola Tvrtković Alagićeva 21, 10000 Zagreb

    sažetak

    Na temelju oblika hitiniziranog dijela kopulatornog organa te gustoće stridulacijskih zubića na pokrilju mužjaka, po prvi puta je u Hrvatskoj dokumentiran nalaz stepskog rovca Gryllotalpa stepposa Zhantiev, 1991, vrste karakteristične za nizinsko stepsko područje istočne Europe. Sve jedinke u uzorku iz Valpova u Podravini bile su kratkokrile, što je česta pojava kod ove vrste koja je po morfološkim karakteristikama vrlo slična kontinentalnoj vrsti G. gryllotalpa. U izgledu žila na pokrilju mužjaka zabilježena je netipična varijabilnost koju treba istražiti na većem broju uzoraka. Ovim nalazom potiču se daljnja istraživanja rovaca u Hrvatskoj koja će pridonijeti boljem poznavanju njihove rasprostranjenosti te biogeografije ovog dijela Europe.

    ključne riječi

    Gryllotalpa stepposa; Hrvatska; morfološke karakteristike

  • Doprinos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja boljoj interpretaciji hrvatske prirodne baštine
    • Renata Brezinščak
    • Stručni rad
    • Renata Brezinščak

    sažetak

    Moderni muzeji imaju sve veću ulogu u provođenju programa kulturnog i prirodoslovnog turizma, jer svojim zbirkama i izložbama privlače sve veći broj turista i potiču ih da se upute u prirodu i vide prirodoslovne lokalitete. Hrvatska je iznimno bogata geološkom (stijene, minerali, fosili i reljef) i biološkom raznolikošću (biljke, životinje, staništa, ekosustavi), a mali dio toga može se vidjeti i u muzeju, što čini veliki potencijal za interpretaciju prirodne baštine, a time i za turizam. Muzej čuva i brine o baštini, ali je i promovira, zajedno s pripadajućim gradom, regijom i zemljom. Partnerstvo između muzeja i turizma je danas neophodno da bi se neka prirodna znamenitost pravilno prezentirala i sačuvala. Posebno je važno povezati prirodoslovne muzeje s ustanovama koje brinu o pojedinim zaštićenim dijelovima prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, geo-parkovi).

    Rad prikazuje kako je muzej svojim programima usmjeren popularizaciji i interpretaciji prirodnih ljepota zemlje. Uz interaktivnu kartu na muzejskim web-stranicama, razgledavanjem postava i izložbi, kroz radionice, publikacije i ostale aktivnosti publika može upoznati poznate, manje poznate ili potpuno nepoznate, a opet značajne prirodne lokalitete. Partneri u tim programima su prvenstveno škole, a nakon njih turisti. Hrvatski nastavni plan sve više potiče upoznavanje prirodoslovlja, s ciljem učenja kako u učionici, tako i na samim lokalitetima. U muzejskom programu prezentacije prirodne baštine za škole i turiste, predstavljaju se lokaliteti koji imaju ne samo prirodoslovnu vrijednost, nego su i lako i sigurno dostupni, drugim riječima, kao osmišljeni za posjetitelje.

    ključne riječi

    muzej; prirodoslovna znamenitost; interpretacija; posjetitelji; škole; Hrvatska

  • Dance of beauty between living and nonliving – exhibition catalogue Perfection of Evolution – Revelation
    • Vlatka Mičetić Stanković
    • osvrt na knjigu
    • Vlatka Mičetić Stanković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    ključne riječi