Natura Croatica - On-line članci

  • 2018
    • Vol. 27 No.1
  • 2017
    • Vol. 26 No.2
    • Vol. 26 No.1
  • 2016
    • Vol. 25 No.2
    • Vol. 25 No.1
  • 2015
    • Vol. 24 No.2
    • Vol. 24 No.1
  • 2014
    • Vol. 23 No.2
    • Vol. 23 No.1
  • 2013
    • Vol. 22 No.2
    • Vol. 22 No.1
  • 2012
    • Vol. 21 No.2
    • Vol. 21 Suppl.1
    • Vol. 21 No.1
  • 2011
    • Vol. 20 No.2
    • Vol. 20 No.1
  • 2010
    • Vol. 19 No.2
    • Vol. 19 No.1
  • 2009
    • Vol. 18 No.2
    • Vol. 18 No.1
  • 2008
    • Vol. 17 No.4
    • Vol. 17 Suppl.2
    • Vol. 17 No.3
    • Vol. 17 No.2
    • Vol. 17 No.1
    • Vol. 17 Suppl.1
  • 2007
    • Vol. 16 No.4
    • Vol. 16 Suppl.1
    • Vol. 16 No.3
    • Vol. 16 No.2
    • Vol. 16 No.1
  • 2006
    • Vol. 15 No.4
    • Vol. 15 Suppl.1
    • Vol. 15 No.3
    • Vol. 15 No.1-2
  • 2005
    • Vol. 14 No.4
    • Vol. 14 Suppl.2
    • Vol. 14 No.3
    • Vol. 14 No.2
    • Vol. 14 Suppl.1
    • Vol. 14 No.1
  • 2004
    • Vol. 13 No.4
    • Vol. 13 No.3
    • Vol. 13 No.2
    • Vol. 13 No.1
  • 2003
    • Vol. 12 No.4
    • Vol. 12 Suppl.1
    • Vol. 12 No.3
    • Vol. 12 No.2
    • Vol. 12 No.1
  • 2002
    • Vol. 11 No.4
    • Vol. 11 Suppl.1
    • Vol. 11 No.3
    • Vol. 11 No.2
    • Vol. 11 No.1
  • 2001
    • Vol. 10 No.4
    • Vol. 10 No.3
    • Vol. 10 No.2
    • Vol. 10 No.1
  • 2000
    • Vol. 9 No.4
    • Vol. 9 No.3
    • Vol. 9 No.2
    • Vol. 9 No.1
  • 1999
    • Vol. 8 No.4
    • Vol. 8 No.3
    • Vol. 8 No.2
    • Vol. 8 No.1
  • 1998
    • Vol. 7 No.4
    • Vol. 7 No.3
    • Vol. 7 No.2
  • Taksonomska analiza bentoskih dijatomeja u Neumskom zaljevu, jugoistočna obala Jadrana
    • Dubravka Hafner, Nenad Jasprica, Ana Car
    • Izvorni znanstveni članak
    • Dubravka Hafner Bartulovići 4, HR-20357 Blace, Croatia
    • Nenad Jasprica Laboratory of Plankton Ecology and Population Genetics, Institute for Marine and Coastal Research, University of Dubrovnik, Kneza Damjana Jude 12, PO Box 83, HR-20000 Dubrovnik, Croatia
    • Ana Car Laboratory of Plankton Ecology and Population Genetics, Institute for Marine and Coastal Research, University of Dubrovnik, Kneza Damjana Jude 12, PO Box 83, HR-20000 Dubrovnik, Croatia

    sažetak

    Cilj rada bio je doprinijeti poznavanju mikrofitobentosa u Jadranskom moru istražujući po prvi put bentoske dijatomejske zajednice u Neumskom zaljevu u Bosni i Hercegovini. Bentoske dijatomeje su određene na jednoj postaji u poluzatvorenom oligotrofnom Neumskom zaljevu 2010. i 2011. Sakupljeno je 24 uzoraka na dubinama 0,5 i 8 m, a analizirani su s pomoću svjetlosnog i skenirajućeg elektronskog mikroskopa. U uzorcima je utvrđeno 425 penatnih i 58 centričnih svojti (vrsta i nižih taksonomskih kategorija) dijatomeja unutar 60 porodica i 115 rodova. Najveći broj svojti nađen je unutar sljedećih rodova: Mastogloia (46 svojti), Navicula (36), Diploneis (35), Nitzschia (34), Amphora (31), Cocconeis (27), Achnanthes (14), Halamphora (12), Lyrella (11) te Surirella i Licmophora (svaki po 10 svojti). Najčešće svojte su Amphora bigibba var. interrupta i Cocconeis scutellum s 87,5% učestalosti u ukupnom broju uzoraka. Utvrđene su 142 sporadične svojte (utvrđene u samo jednom uzorku). Iako je broj svojti relativno visok, nije utvrđena pravilnost u njihovoj vremenskoj raspodjeli. Radi preciznijeg utvrđivanja sezonskih i prostornih promjena strukture epilitskih dijatomejskih zajednica, potrebni su detaljniji kvalitativni i kvantitativni podaci.

    ključne riječi

    Bacillariophyta; plitki oligotrofni zaljev; taksonomska istraživanja; bogatstvo svojti; Bosna i Hecegovina

  • Vaskularna i mahovinska flora otočića Mrduja (Istočni Jadran, Hrvatska)
    • Ivan Limić, Vedran Šegota, Antun Alegro
    • Izvorni znanstveni članak
    • Ivan Limić Ivana Pavla II 24a, 21231 Klis, Croatia
    • Vedran Šegota Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia
    • Antun Alegro Department of Botany, Faculty of Science, University of Zagreb, Marulićev trg 20/II, 10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tijekom 2017. provedena su istraživanja vaskularne flore i flore mahovina otočića Mrduje (1.3 ha), smještenog između srednjodalmatinskih otoka Brača i Šolte. Utvrđene su 63 svojte vaskularne flore, te šest svojti mahovina. Dominacija porodica Poaceae (13%) i Fabaceae (8%), terofitskog životnog oblika (30%) i mediteranskih flornih elemenata (73%) jasno ukazuje na mediteranski fitogoegrafski položaj otočića. Gotovo trećina svojti zabilježena je na antropogenim staništima koja su vrlo rijetka na otočiću, što dokazuje da čak i slaba prisutnost ljudi može značajno utjecati na floru otoka.

    ključne riječi

    otočić; Brač; mahovine; Šolta; vaskularna flora; antropogeni utjecaj

  • Vaskularna flora vinograda u području zaštićenog geografskog porijekla “Gioia del Colle” (Apulija, južna Italija): preliminarni podaci
    • Enrico Vito Perrino, Generosa Calabrese
    • Izvorni znanstveni članak
    • Enrico Vito Perrino CIHEAM, Agronomic Mediterranean Institute of Bari, via Ceglie 9, 70010 Valenzano (Bari), Italy
    • Generosa Calabrese CIHEAM, Agronomic Mediterranean Institute of Bari, via Ceglie 9, 70010 Valenzano (Bari), Italy

    sažetak

    U radu se predstavlja prvi popis vaskularne flore vinograda u području zaštićenog geografskog porijekla “Gioia del Colle”. Područje se nalazi u centru regije Apulija na jugu Italije. Navodimo ukupno 186 vrsta. Dosad u literaturi nije bilo sustavnih podataka o flori vinograda.

    ključne riječi

    Apulija; zaštićeno geografsko porijeklo Gioia del Colle; vinogradi; Italija; vaskularna flora

  • Ažurirani popis hrvatskih muha gusjeničarki (Diptera: Tachinidae)
    • Erikas Lutovinovas, Roman Ozimec, Miroslav Barták, Bože Kokan
    • Izvorni znanstveni članak
    • Erikas Lutovinovas Nature Research Centre, Akademijos 2, LT-084 12 Vilnius, Lithuania
    • Roman Ozimec ADIPA–Croatian Society for Natural History Diversity Research & Conservation, Orehovečki ogranak 37, HR-100 40 Zagreb, Croatia
    • Miroslav Barták Department of Zoology and Fisheries, Faculty of Agrobiology, Food and Natural Resources, Czech University of Life Sciences, Kamýcká 129, CZ-165 21 Praha, Czech Republic
    • Bože Kokan Natural History Museum and Zoo, Kolombatovićevo šetalište 2, HR-210 00 Split, Croatia

    sažetak

    Utvrdili smo 307 vrsta muha gusjeničarki (Tachinidae) trenutno poznatih za Hrvatsku. Naš ažurirani popis sadrži podatke iz svih raspoloživih izvora koje citiramo nakon naziva vrste. Kao dopunu literaturnim navodima analiziran je novosakupljeni materijal koji sadrži 100 vrsta. Prisutno je 29 dvojbenih nalaza, kao i 3 taksonomski dvojbene svojte koje se navode u starim referencama, a čiju valjanost još treba potvrditi; ti nalazi se obrađuju odvojeno od glavnog popisa vrsta.

    ključne riječi

    Tachinidae; popis; rasprostranjenost; Hrvatska; Balkanski poluotok

  • Fauna danjih leptira (Insecta, Lepidoptera, Papilionoidea) sjeverne Moslavine (Hrvatska)
    • Željka Fištrek
    • Izvorni znanstveni članak
    • Željka Fištrek Energetski institut Hrvoje Požar, Savska cesta 163, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Istraživanje faune danjih leptira sjevernih predjela Moslavine (sjeverna Moslavina) provedeno je u razdoblju od srpnja 2004. do rujna 2006. godine s ciljem prikupljanja prvih informacija o fauni leptira na navedenom području, te kako bi pridonijelo općem poznavanju rasprostranjenosti leptira u Hrvatskoj. Analiza uzoraka sakupljenih na 13 lokacija ukazuje na prisutnost 69 vrsta što čini 35 % od svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj. Budući da se radi o području koje je pod značajnim utjecajem ljudskih aktivnosti, ovaj udio može se smatrati značajnim. Ovim istraživanjem na navedenom području zabilježene su strogo zaštićene vrste Lycaena dispar (Haworth, 1802), Euphydryas aurinia (Rottemburg, 1775) Lopinga achine (Scopoli, 1763), Papilio machaon (Linnaeus, 1758) i Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758). Nadalje, istraživanje pruža prve podatke o fauni leptira sjevernih predjela Moslavine, te može poslužiti kao podloga za daljnja istraživanja u široj regiji.

    ključne riječi

    butterflies; Moslavina; conservation

  • Raznolikost noćnih leptira (Lepidoptera: Heterocera) u okolici rijeke Bednje, Varaždinska županija, sjeverna Hrvatska
    • Toni Koren
    • Izvorni znanstveni članak
    • Toni Koren Hyla Association, I. Lipovac 7, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tijekom 2016. godine provedeno je prvo istraživanje noćnih leptira na Natura 2000 lokacijama Livade uz Bednju I – IV i u bližoj okolici. Četiri odabrane lokacije posjećene su po tri puta u različitim godišnjim dobima. Ukupno je zabilježeno 381 vrsta noćnih leptira, a najbrojnije porodice bile su Geometridae (120 vrsta), Noctuidae (94 vrste), Erebidae (44 vrste) te Crambidae (35 vrsta). Kako bismo stavili podatke u perspektivu, temeljem dostupne literature i ovog istraživanja izrađen je preliminarni popis noćnih leptira Varaždinske županije koji trenutno broji 603 vrste. Od vrsta zabilježenih ovim istraživanjem 189 ih je po prvi puta pronađeno na području županije. Najviše dodatnih vrsta zabilježeno je za porodice Noctuidae (40 vrsta) i Geometridae (19 vrsta). Neke vrste poput Diachrysia zosimi zabilježene su svega nekoliko puta na području Hrvatske. Istraživane se lokacije mogu smatrati nekim od najbolje istraženih lokacija u Hrvatskoj s obzirom na faunu noćnih leptira.

    ključne riječi

    vlažne livade; Natura 2000; popis; fauna

  • Prvi nalazi faune tulara (Insecta: Trichoptera) s planina Karadak, zapadni Balkan
    • Astrit Bilalli, Halil Ibrahimi, Milaim Musliu
    • Izvorni znanstveni članak
    • Astrit Bilalli Faculty of Agribusiness, University of Peja “Haxhi Zeka”, “UÇK” street, 30 000 Pejë, Republic of Kosovo
    • Halil Ibrahimi Department of Biology, Faculty of Mathematics and Natural Sciences, University of Prishtina “Hasan Prishtina”, “Mother Theresa” p.n., 10 000 Prishtinë, Republic of Kosovo
    • Milaim Musliu Institute for Environment and Health, Faculty of Contemporary Sciences and Technologies, South East European University, Ilindenska 335, 1 200 Tetovo, Macedonia

    sažetak

    Fauna tulara planina Karadak s graničnog područja između Kosova i Makedonije bila je prethodno potpuno nepoznata. Nasumično smo prikupljali odrasle jedinke od rujna 2016. do lipnja 2017. na 16 lokaliteta na tom području. Tijekom ovog istraživanja pronašli smo 18 vrsta iz sljedećih porodica: Limnephilidae, Rhyacophilidae, Philopotamidae, Uenoidae i Leptoceridae. Jesenska vrsta iz porodice Limnephilidae, Chaetopteryx gonospina pronađena je samo na jednom lokalitetu, u selu Dëbëlldeh na južnom Kosovu, i to je njen prvi nalaz za Kosovo. Rhyacophila fischeri, porodica Rhyacophilidae, pronađena je u selu Tanushë u sjeveroistočnoj Makedoniji i to je njen prvi nalaz za Makedoniju. Ovaj rad je doprinos poznavanju rasprostranjenosti tulara na Kosovu i Makedoniji.

    ključne riječi

    Trichoptera; Kosovo; Makedonija; Chaetopteryx gonospina; Rhyacophila fischeri

  • Zbirka vretenaca (Odonata) Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
    • Marina Vilenica, Iva Mihoci
    • Izvorni znanstveni članak
    • Marina Vilenica Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, Trg Matice hrvatske 12, 44250 Petrinja, Croatia
    • Iva Mihoci Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Pregledano je 1545 jedinki Odonata pohranjenih u zbirci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Najveći broj jedinki prikupljen je s područja Hrvatske, no nekolicina je prikupljena i na području susjednih država (Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Slovenije, Srbije) te Švicarske. Jedinke su prikupljene u periodu između 1869. i 2011. godine. Prikazana zbirka Odonata sadrži ukupno 61 vrstu. Najveći broj jedinki pripada vrstama Ischnura elegans (Vander Linden, 1820) i Platycnemis pennipes (Pallas, 1771).

    ključne riječi

    zbirka; HPM; Anisoptera; Zygoptera

  • Elmis rietscheli Steffan, 1958 (Insecta: Coleoptera: Elmidae) u Hrvatskoj: prvi nalaz i DNA barkodiranje
    • Vlatka Mičetić Stanković, Branka Bruvo Mađarić, Manfred A. Jäch, Mladen Kučinić
    • Izvorni znanstveni članak
    • Vlatka Mičetić Stanković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
    • Branka Bruvo Mađarić Ruđer Bošković Institute, Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Manfred A. Jäch Natural History Museum Vienna, Burgring 7, 1010 Wien, Austria
    • Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tipična srednjoeuropska vrsta vodenog kornjaša iz porodice slapoljuba, Rietschelijev slapoljub, Elmis rietscheli Steffan, 1958 (Coleoptera: Elmidae), naseljava hladne izvore i malene vodotoke u središnjoj Europi. Tri primjerka ove vrste prikupljena su na području planine Ivanščice na izvoru potoka Šumi. DNA barkodiranje potvrdilo je morfološku identifikaciju jedinki. To je prvi nalaz vrste E. rietscheli za faunu Hrvatske te predstavlja do sada najjužniju zabilježenu točku rasprostranjenja te vrste.

    ključne riječi

    DNA sekvencioniranje; COI; fauna; novi nalaz; vrsta; izvor; slapoljubi

  • Kopneni puževi (Mollusca: Gastropoda) otoka Žirja, Kaprija i Prvića (Hrvatska)
    • Vesna Štamol, Eduard Kletečki, Marijana Vuković
    • Izvorni znanstveni članak
    • Vesna Štamol Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Eduard Kletečki Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia
    • Marijana Vuković Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Obrađena je kopnena malakofauna triju otoka Šibenskog arhipelaga (Dalmacija, Hrvatska), Žirja, Kaprija i Prvića. Terenskim istraživanjem najviše je vrsta nađeno na najvećem otoku, Žirju - 31 vrsta, na srednje velikom otoku Kapriju nađeno je 27 vrsta, a najmanje – 20 vrsta, na najmanjem otoku, Prviću. Potvrdili smo postojanje svih literaturno zabilježenih vrsta, 6 za Žirje i jedne za Prvić. U fauni se ističu nedavno opisana vrsta Hypnophila zirjensis Štamol, Manganelli, Barbato & Giusti, 2018, dosada nađena samo na Žirju, Truncatellina lussinensis Štamol, 1995 nađena na Kapriju, što je prvi nalaz nakon locusa typicusa na Lošinju, te na Prviću Delima (Semirugata) vidovichii vidovichii (L. Pfeiffer, 1846) što je njen prvi otočni nalaz. Usporedba s malakofaunom slično velikih jadranskih otoka - Žirja sa Silbom te Prvića s Piškerom, pokazala je da Žirje i Prvić imaju više vrsta, što smo pripisali raznolikijim staništima.

    ključne riječi

    kopneni puževi; jadranski otoci; Žirje; Kaprije; Prvić

  • Pregled istraživanja nemorskih vodenih mekušaca (Gastropoda, Bivalvia) otoka Krka (Hrvatska)
    • Luboš Beran
    • Izvorni znanstveni članak
    • Luboš Beran Nature Conservation Agency of the Czech Republic, Regional Office Kokořínsko – Máchův kraj Protected Landscape Area Administration, Česká 149, CZ–276 01 Mělník, Czech Republic

    sažetak

    Istraživanje nemorskih vodenih mekušaca provedeno na najvećem jadranskom otoku tijekom 2015.-2017., na 72 lokaliteta potvrdilo je postojanje 28 vrsta (18 slatkovodnih vrsta i 4 vrste puževa boćatih voda, te 6 vrsta školjkaša), dok je prethodno istraživanje otprije otprilike 60 godina navodilo samo 7 vrsta. Rezultati ovog istraživanja uspoređeni su sa vrstama vodenih mekušaca drugih hrvatskih otoka, a njihov broj je ovdje najveći među svim jadranskim otocima. Najvjerojatniji razlog za tu relativno visoku biološku raznolikost je postojanje različitih staništa na otoku, kao i činjenica da se radi o najvećem jadranskom otoku koji je i relativno blizu kopna.

    ključne riječi

    Mollusca; Gastropoda; Bivalvia; otok Krk; Hrvatska; faunistika

  • Novi nalazi livadnog moljca Euclasta splendidalis (Herrich-Schäffer, [1848]) (Lepidoptera: Crambidae) u Hrvatskoj s osvrtom na faunu Pyraloidea iz doline Neretve
    • Danijela Gumhalter, Mladen Kučinić, Mladen Vajdić, †Franjo Perović, Dragan Pelić Fixa, Gordan Lukač
    • Izvorni znanstveni članak
    • Danijela Gumhalter Azuritweg 2, 70619 Stuttgart, Germany
    • Mladen Kučinić University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Biology, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Mladen Vajdić Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
    • †Franjo Perović Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Croatia
    • Dragan Pelić Fixa Nikole Cara 7, HR-51260 Crikvenica, Croatia
    • Gordan Lukač JU NP Paklenica, Dr. F. Tuđmana 14a, HR-23244 Starigrad-Paklenica, Croatia

    sažetak

    U radu iznosimo podatake o novim nalazima vrste livadnog moljca Euclasta splendidalis (Herrich-Schäffer, [1848]) u Hrvatskoj. Iako je ova vrsta mikrolepidoptera iz porodice Crambidae 2012. godine zabilježena kao nova vrsta za faunu Hrvatske, tri su primjerka pronađena pregledavajući zbirku Pyraloidea dr. sc. Mladena Kučinića prikupljenih tijekom 1990-tih godina. Primjerci vrste Euclasta splendidalis su prikupljeni tijekom terenskih istraživanja u dolini Neretve, u južnoj Dalmaciji, u kolovozu 1996. i 1997. godine. Ovi nalazi predstavljaju najstarije nalaze ove vrste s područja Republike Hrvatske. Usto, dva su primjerka ulovljena tijekom terenskih istraživanja koja su izvršena 2016. godine u dolini Neretve.
    Ovi dodatni nalazi ukazuju na to da je ta lokalna i rijetka vrsta duže prisutna u fauni Hrvatske, te da je postala stalni element hrvatske faune. Ovi nalazi također proširuju znanje o distribuciji vrste Euclasta splendidalis na istome području. Nadalje se u radu daje popis dodatnih vrsta Pyraloidea zabilježenih na području doline Neretve.

    ključne riječi

    Microlepidoptera; Pyraloidea; Euclasta splendidalis; dolina Neretve; Dalmacija

  • Potvrđeni nalaz roda Chernes u Bosni i Hercegovini (Pseudoscorpiones: Chernetidae)
    • Jana Christophoryová, Martina Červená, Katarina Krajčovičová
    • Kratko priopćenje
    • Jana Christophoryová Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia
    • Martina Červená Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia
    • Katarina Krajčovičová Department of Zoology, Faculty of Natural Sciences, Comenius University, Mlynská dolina, Ilkovičova 6, SK–842 15 Bratislava, Slovakia

    sažetak

    Nalaz pseudoškorpiona iz porodice Chernetidae Chernes hahnii (C.L. Koch, 1839) je prvi sigurni nalaz roda Chernes Menge, 1855 u Bosni i Hercegovini. Odrasli primjerci, kao i stadiji nimfe, prikupljeni su sa šest lokaliteta, pod korom drveća.

    ključne riječi

    Balkan; Chernes hahnii; potvrđeni nalaz; pseudoškorpioni; kora drveta

  • Tri vrste moljaca trava (Lepidoptera: Crambidae) nove za faunu Hrvatske
    • Toni Koren, Mladen Zadravec
    • Kratko priopćenje
    • Toni Koren Croatian Herpetological Society - Hyla, Lipovac I, 7, 10000 Zagreb, Croatia
    • Mladen Zadravec Hyla Association, I. Lipovac 7, HR-10000 Zagreb, Croatia

    sažetak

    Tijekom faunističkih istraživanja Hrvatske tri pripadnika porodice Crambidae zabilježena su po prvi puta za Hrvatsku. Ostrinia quadripunctalis, rijetka termofilna vrsta, zabilježena je na području Krča u blizini Zagreba. Dvije migratorne vrste Spoladea recurvalis i Herpetogramma licarsisalis zabilježene su u južnom dijelu Hrvatske, na otoku Lokrumu.

    ključne riječi

    Ostrinia quadripunctalis; Spoladea recurvalis; Herpetogramma licarsisalis; fauna; otok Lokrum; Dalmacija; novi nalaz; Hrvatska; Crambidae

  • Upravljanje Prirodoslovnom zbirkom Gimnazije Karlovac: pripreme za izložbu 2016. i planovi za budućnost
    • Luka Čorak, Antun Milinković
    • Stručni rad
    • Luka Čorak Karlovac City Museum, Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac, Croatia
    • Antun Milinković Gymnasium Karlovac, Rakovac 4, 47 000 Karlovac, Croatia

    sažetak

    Prirodoslovna zbirka Gimnazije Karlovac jedna je od najstarijih i najznačajnijih školskih zbirki u Hrvatskoj te je zaštićena kao kulturno dobro. Za 250. godišnjicu škole odlučeno je prezentirati njen sadržaj javnosti. Prije izložbe zbirka je pripremljena i obrađena. To je uključivalo: pregled stanja očuvanosti, inventarizaciju, usklađivanje zastarjelih naziva s modernom sistematikom, vrijednosnu kategorizaciju, digitalizaciju i restauraciju. Rezultati su pokazali da zbirka ima 1153 predmeta, od toga oštećenih 635 (55%). Samo za 613 (53%) predmeta su poznati podatci i autor. Vrijednosno su kategorizirani isključivo biološki predmeti od kojih 100 (17%) ima stručnu, 336 (56%) obrazovnu i 161 (27%) povijesnu kategoriju. Zaključak je da se zbirka nalazi u zapuštenom stanju i zahtijeva opsežnu restauraciju i adekvatan smještaj kako bi se ostvario njezin puni potencijal.

    ključne riječi

    Gradski muzej Karlovac; prirodoslovna zbirka; školska zbirka; Gimnazija Karlovac; restauracija