Tetragonski kristalni sustav ima dvije jednake i međusobno okomite koordinatne osi a1 i a2 i treću os koja je od njih različita, odnosno duža ili kraća i uz to na njih okomita.
a1=a2≠c α= β= γ=90°
Plohe koje zatvaraju određeni prostor stvaraju tzv. ZATVORENE FORME kao npr. dipiramide, disfenoidi, skalenoedri i trapezoedri. OTVORENE FORME ne zatvaraju prostor a to su prizme, piramide, pinakoid i pedion.

KRISTALNE FORME:


Na kristalu može biti prisutna samo jedna forma ili više različitih formi.

Isprintaj mrežu i napravi svoj model kristala, oboji ga po želji

CIRKON, ZrSiO4 – široko je rasprostranjen mineral u Zemljinoj kori i spada među najstarije poznate minerale. Smatra se da su cirkoni iz australskog Jack Hillsa najstariji datirani minerali na Zemlji. S obzirom da im je određena starost nešto veća od 4.4 milijarde godina, ovi cirkoni pružaju uvid u to kakvi su uvjeti vladali na Zemlji pri početku njena nastanka.
Popularan je dragi kamen. Raznolika paleta boja u kojima se pojavljuje obuhvaća različite žute, zelene, crvene, crvenkastosmeđe i plave nijanse što ga čini omiljenim među sakupljačima. Boja cirkona ponekad se može mijenjati toplinskom obradom. Zagrijavanjem na 800-1000°C uobičajeni smeđi cirkoni mogu se transformirati u bezbojne i plave. Bezbojni brušeni cirkon poznat je po visokom sjaju i jakoj disperziji svjetlosti, zbog čega ga koriste i kao imitaciju za dijamant.

Prirodni kristal cirkona


HALKOPIRIT, CuFeS2 – mineral mjedeno žute boje i metalnog sjaja. Halkopirit je glavna ruda bakra već otprilike 6000 godina. Bakar je bio prvi metal koji je korišten još u drevnim civilizacijama, vjeruje se da su Egipćani (3900. godine pr. Kr.) bili prvi ljudi koji su stvorili broncu, leguru bakra i kositra, što je označilo početak brončanog doba. Danas bakar igra važnu ulogu u izradi bakrenih žica za proizvodnju i distribuciju električne energije zbog visoke vodljivosti, mekoće i otpornosti na koroziju. Kristali halkopirita rijetko su veći od 2-3 cm, a kristaliziraju obično u formama tetragonskog disfenoida. Sjajne irizacijske boje u rasponu od plave, ljubičaste do zelene, pa čak i zlatne, vidljive na površini minerala zahvaćenog trošenjem čine uzorke vizualno zadivljujućim.

Kristali HALKOPIRITA



RUTIL, TiO2 - najzastupljeniji od tri prirodna oblika titanovog dioksida (uz anatas i brookit). Kristalizira u crvenim do crvenkastosmeđim i žućkastim kristalima, te tvori zanimljive sraslace. Metalnog je do čak dijamantnog sjaja. Rutil ima najviši indeks loma od bilo kojeg poznatog minerala, ima i izuzetno visok dvolom, a brušeni primjerci lijepo pokazuju jaku disperziju svjetlosti čak jaču od dijamanta. Rutil često tvori sićušne orijentirane igličaste uklopke u drugim mineralima, što je uzrok pojave optičkog efekta zvanog asterizam kao što je to slučaj kod rubina i safira (efekt zvijezde). Zamršeni mrežasti agregati rutila u kremenu nazivaju se sagenit (lat. sagena – mreža), a kremen koji sadrži dugačke, prozirne iglice rutila naziva se rutilizirani kremen ili Venerina kosa.
Rutil je vrlo važna ruda titana, upotrebljava se i kao bijela boja, tzv. titansko bjelilo, pigment vrlo intenzivne bjeline, ujednačenog oblika kristalnog zrna, što boji daje glatkoću i sjaj. Ima najveću snagu pokrivanja među bijelim pigmentima i veliku moć bojenja (nijansiranja).

Brušena pločica kremena s uklopljenim iglicama RUTILA


Sraslac RUTILA


Kada pogledamo kristale bilo kojeg minerala, vidimo da su oni prilično izvanredne kreacije. Većina minerala prisutnih u Zemljinoj kori ne pokazuje vanjski kristalni oblik, već se nalaze kao nepravilna zrna u stijenama, stoga su lijepo razvijeni kristali zapravo i vrlo rijetke pojave. Nadalje, vjerojatno su preživjeli milijune godina prije nego što ih je netko otkrio, pa s kristalima treba postupati s poštovanjem i velikom pažnjom, jedan nemarni trenutak je dovoljan da zauvijek budu oštećeni ili čak uništeni. Kristali su cvijeće mineralnog svijeta!