INTERAKTIVNA KARTA
GEOLOŠKIH I BIOLOŠKIH TURISTIČKIH
ZNAMENITOSTI HRVATSKE
PODIJELI KARTU NA DRUŠTVENOJ MREŽI:
tragovi dinosaura
Geološki-paleontološki lokalitet
IstraNaš najveći poluotok Istra pruža bezbroj mogućnosti za izlete, pa zašto jedan izlet ne bi išao ‘tragovima dinosaura’?
Na istarskom poluotoku pronađeno je više lokaliteta s fosiliziranim otiscima stopala dinosaura starim stotinjak milijuna godina. Neke od njih, barem one koji se nalaze u sastavu Nacionalnog parka Brijuni, svakako morate vidjeti. Naime, Nacionalni park Brijuni česta je destinacija mnogih školskih i drugih grupa zbog jedinstvenog krajolika pejzažnih parkova koji su upotpunjeni kulturno-povijesnom, ali i prirodnom baštinom (safari park, etno-park, muzej), pa je to prilika da potražite i vidite tragove dinosaura. U dijelu parka nalaze se paleontološki nalazi tragova kretanja dinosaura, tih veličanstvenih "strašnih guštera" koji su, eto i dokaza, boravili u našoj domovini, ali prije stotinjak milijuna godina. S obzirom da u Parku ima i drugih geološko-paleontoloških zanimljivosti iz razdoblja krede (doba kada su živjeli dinosauri), pronađite vremena i prošećite poučnom stazom.
Osim u Nacionalnom parku Brijuni, tragovi dinosaura mogu se vidjeti na još nekim lokacijama u Istri, npr. na otočiću Fenoliga kraj rta Kamenjak, na ušću rijeke Mirne, na Premanturi, a može ih se vidjeti i u autokampovima kraj Poreča, itd. Svi nalazi tragova dinosaura su zaštićeni i ne smiju se uništavati.
U istarskom podmorju, u priobalju gradića Bale (uvala Barbarige) pronađene su i kosti dinosaura. Iako to nalazište nije moguće vidjeti, jer se nalazi pod morem, taj je nalaz znanstveno izuzetno vrijedan jer se radi o prvom i zasad jedinom otkrivenom nalazištu ostataka kostiju dinosaura na cijelom području Sredozemlja. Osim toga, ovo Baljansko nalazište, koliko je poznato, jedino je nalazište u svijetu koje okamenjene ostatke ovih gmazova skriva pod morem. Stoga je samo nalazište zaštićeno 1994. godine kao posebni paleontološki rezervat, a od 1995. godine nalazi se i u Svjetskom popisu paleontoloških nalazišta.
Pronađene kosti i okamenjene ostatke ovih svima znanih i svima zanimljivih stvorenja pogledajte u “Muzeju dinosaura” u multimedijalnom centru “Ulika” u Balama. Informirajte se o radnom vremenu i dogovorite svoj posjet unaprijed.
Marijana Vuković, Hrvatski priroslovni muzej, Zagreb
Nađi na Google karti
jama baredine
Mineraloško-petrografski lokalitetBaredinePrilika da uživo vidite čovječju ribicu pruža se u istarskoj jami Baredine, nedaleko Poreča. To je jedna od najatraktivnijih jama Istre. Istražuje se od 1973. godine, a zbog svojih posebnosti od 1986. godine proglašena je Geomorfološkim spomenikom prirode.
Za javnost je jama otvorena od 1995. godine. Tri stotine metara dugom stazom prolazi se kroz pet dvorana punih špiljskog znamenja. Staza se spušta do 60-ak metara dubine. Razgledavanje je moguće samo uz pratnju vodiča, a obilazak traje oko 40-ak minuta. Ono što ovu jamu čini posebnom je što se tu može vidjeti čovječja ribica (Proteus anguinus). Čovječja ribica spada u skupinu vodozemaca i endemična je vrsta dinarskog krša, a kod nas živi u podzemlju od Istre do Dubrovnika. Na ulazu u jamu uređen je Informativni centar sa suvenirnicom.
PRIRODOSLOVNI MUZEJ RIJEKA
Lorenzov prolaz 1
51000 Rijeka
tel. 051 553 669
Otvoreni za posjetitelje: od ponedjeljka do nedjelje: od 9 do 20 sati
bjeloglavi sup
Zoološki lokalitetCentar za zaštitu ptica grabljivica, Crnika kod SenjaNedaleko Senja, a samo pet kilometara južno od pitoresknog mjestašca Sv. Jurja, nalazi se Centar za zaštitu ptica grabljivica “Grifon” - utočište, oporavilište za bjeloglave supove i druge ptice grabljivice. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je vrlo impresivna ptica dužine veće od metra, s rasponom krila čak do 2,80 metara. Jeste li znali da su bjeloglavi supovi jedne od najkrupnijih ptica koje lete! No, one su i među najugroženijim prirodnim vrijednostima naše domovine i prijeti im izumiranje. To je najugroženija skupina ptica hrvatske, europske i svjetske ornitofaune. Ptice grabljivice izuzetan su pokazatelj zdravlja našeg okoliša u cjelini.
Centar je osnovan upravo zbog učinkovitije zaštite bjeloglavih supova i drugih ugroženih ptica grabljivica. Posebna uloga Centra je prikupljanje znanstvenih podataka o najugroženijim vrstama ptica grabljivica na Velebitu i Kvarnerskim otocima, uključujući i Pag. U ovom oporavilištu za strvinare i druge ptice grabljivice liječe se bolesni i ozlijeđeni supovi do ponovnog puštanja u prirodu. U Centru se, osim što se mogu vidjeti te naše velike grabljivice, može sudjelovati i u raznim oblicima edukacije koja se organizira za školsku djecu i posjetitelje o važnosti ptica grabljivica i njihovoj ulozi u prirodi, a posebno o spašavanju i liječenju ozlijeđenih ptica. Ovaj obrazovno-istraživački centar provodi niz akcija usmjerenih na zaštitu prvenstveno bjeloglavih supova, ali i prirode općenito, što se nastavlja u prirodi eko-poučnim izletima u okolicu, npr. poučnom stazom u prirodi do vidikovca (udaljenog samo 700 m od Centra) s kojeg se vide svi otoci u Kvarneru na kojima obitavaju bjeloglavi supovi.
U sklopu Centra nalaze se izložba o rijetkim i ugroženim pticama grabljivicama Hrvatske, ornitološka promatračnica te oporavilište za ptice grabljivice, u kojem se osim supova mogu vidjeti i afrički veliki sup, orlovi štekavci, škanjci i jastrebovi. O njima tijekom ljeta brinu mnogi volonteri iz Hrvatske, ali i svijeta, kako bi se olakšala provedba svih planiranih aktivnosti. Ako voliš životinje, posebice ptice, i želiš pomoći oko njihove zaštite i opstanka, javi im se!
geološka poučna staza otok rab
Geološko-paleontološki lokalitetotok RabOtok Rab ističe se vrlo očuvanom prirodnom baštinom. Najzanimljivija prirodna vrijednost otoka je svakako zaštićeni šumski rezervat Dundo gdje još postoji jedna od najljepših šuma hrasta crnike na Jadranu, vjerojatno jedna od najočuvanijih prirodnih šuma na čitavom Sredozemlju. Pažljivi promatrač tu još može vidjeti jelenka, bjeloglavog supa, biljku dalmatinsku zečinu, dupine u okolnom moru itd.
Posebnost ovoga otoka je i njegova geologija; vrlo je zanimljiva i svakako prošećite po čak četiri poučne geološke staze uređene za posjetitelje. Duž staza su informativne ploče određenih prirodnih znamenitosti. Sve je objašnjeno stručno, ali jednostavno i zanimljivo, i to na četiri jezika. Uz te poučne geološke staze osmišljeno je i nekoliko planinarskih i turističkih tura.
Sve potrebne informacije možete dobiti u Info centru na početku staza, u Turističkom uredu grada Raba, ili informacije potražite u Udruzi za promicanje i zaštitu geološke baštine “PROGEO – Hrvatska” koja organizira stručne ture i popratne radionice.
pješčani otok
Mineraloško-petrografski lokalitetotok SusakSusak je mali, ali svima vrlo poznat otok u sjevernom Jadranu. Osim po neobičnoj ženskoj narodnoj nošnji (vrlo kratkoj suknji), taj je otok prepoznatljiv i po žućkastom pijesku od kojega je otok nastao. Više je teorija o tome odakle je taj pijesak stigao, a po jednoj od njih donešen je vjetrom. Upravo taj pijesak čini ovaj otok jedinstvenim, čak i u cijelom Mediteranu.
Baza otoka je vapnenac na kojem su debele naslage prapora i pijeska. Pješčano tlo u kombinaciji s vlažnom klimom pogoduje rastu specifičnog mediteranskog bilja. Mnogi se stoga iznenade kada ugledaju trstiku koje ima po cijelom otoku, ali najviše na rubovima i padinama pješčanih kaskada i terasa gdje su je otočani sadili kako bi spriječili eroziju tla.
Uživajte u susačkom pijesku i bosim stopalima osjetite njegovu mekoću.
dobri dupini
Zoološki lokalitetotok LošinjNa otoku Lošinju svatko može pronaći nešto za sebe. Netko će tu pronaći mir, sklad i ljepotu odmarajući se i uživajući uz borove, masline i palme u predivnom zraku ovoga šumovitog otoka. Drugi će pak uživati u prelijepoj razvedenoj obali, živopisnim uvalama i plažama.
Sve više ljudi na Lošinj dolazi i zbog zanimljivih, svima omiljenih životinja - dobrih dupina (Tursiops truncatus). Vidjeti ih, pa makar i izdaleka, u svakome izaziva poseban, radostan osjećaj, koji pamtimo i prepričavamo. U Kvarnerskom zaljevu, poglavito oko otoka Lošinja, živi mala zajednica dobrih dupina (ima ih 100-tinjak) koji naseljavaju ovaj dio Jadranskog mora. No sve su više ugroženi, ne samo zbog nedostatka hrane, odnosno prevelikog izlova ribe, već i zbog stalnog fizičkog uznemiravanja raznim plovilima (gliseri, jahte) i zbog velike buke koju stvara sve veći broj brodskih motora.
Dobri dupini (Tursiops truncatus) u Hrvatskoj su zaštićeni, no zbog njihove sve veće ugroženosti u akvatoriju Lošinja i Cresa je predloženo osnivanje Lošinjskog rezervata za dupine.
U Velom Lošinju osnovan je i Lošinjski edukacijski centar o moru, u kojem se može podrobnije upoznati s lošinjskim i jadranskim dupinima, morem i njegovim drugim stanovnicima te akcijama koje se poduzimaju u svrhu istraživanja i zaštite. Također, u Centru se tko želi može uključiti u rad brojnih radionica i predavanja, kao i pogledati nekoliko kratkih dokumentarnih filmova. Također, mogu se saznati i sve pojedinosti oko usvajanja dupina – simbolične aktivnosti kojom se podupire rad na njihovoj zaštiti.
lunjske divlje masline
Botanički lokalitetLun, otok PagNa samom sjevernom vrhu otoka Paga nalazi se mjestašce Lun, najpoznatije po višestoljetnim divljim maslinama koje krase taj dio otoka. Njihovo ogromno korijenje isprepliće se s kamenom stvarajući tako jedinstvenu arhitekturu prirodnih oblika stabala. Na svijetu postoje još samo dva takva mjesta, u Izraelu i u Grčkoj.
Lunjski maslinik prostire se na oko 23 hektara i broji oko 80.000 maslina, među kojima se veličinom i fantastičnim oblicma izdvaja čak 1500 stabala. Turističko-edukativno područje “Vrtovi lunjskih maslina” pruža posjetiteljima, uz moderan edukativni centar za posjetitelje, i desetak kilometara prirodnih, makadamskih puteva uređenih za lagane, ugodne šetnje i razgledavanje maslina čiju idiličnu sliku nadopunjuje cvrčanje cvrčaka, povremeno javljanje ovaca i šum mora u daljini. Uz puteve postavljene su informativno-edukativne promatračnice i table. Tu je i suvenirnica gdje se mogu kupiti domaći proizvodi, maslinovo ulje, sir, mendulati, smokvenjaci ili pak suveniri od maslinovog drva.
Od 1963. godine ovaj je kraj zaštićen i proglašen posebnim florističkim rezervatom. Osim toga, lunjski maslinici zaštićeni su I u kategoriji značajnog krajobraza i određeni kao Natura 2000 područje te su postali dio ekološke mreže zaštićenih područja Europske unije.
uvala crnika
Geološki-paleontološki lokalitetotok PagU središnjem dijelu otoka Paga, na zapadnoj obali Paškog zaljeva koja gleda na Velebit, nalazi se uvala Crnika. Od osobito mladima poznate paške plaže Zrće ova zanimljiva uvala udaljena je svega 1,5 km. Naziv Crnika uvala je dobila po šumama hrasta crnike.
Ova je uvala, osim za kupanje, zanimljiva i geološki i paleontološki. Na relativno malom i lijepom području mogu se vidjeti mnoge geološke pojave: različite vrste stijena (pa i ugljena), kosa slojevitost (osobito lijepo izražena i vidljiva), brojni fosili i hidrogeološke pojave - izvori.
Uz sitni šljunak, pijesak i kamen ova kilometar dugačka plaža zanimljjiva je i zbog visokih, strmih izdanaka uz morsku obalu ili u njenom neposrednom zaleđu. Te su naslage stare oko 30 milijuna godina (geološko razdoblje miocen). Bogate su fosilima koji dokazuju da je tu nekada bilo kopno. Pažljiviji promatrači mogu vidjeti, primjerice, ljušture puževa i školjkaša, ostatke fosilnog bilja, malih sisavaca itd. Sve to ovaj lokalitet svrstava u važno paleontološko nalazište, koje je 2008. godine preventivno zaštićeno kao poseban geološko-paleontološki rezervat. Do plaže se može doći laganom šetnjom od glavne ceste ili čamcem s morske strane.
paška solana
Mineraloško-petrografski lokalitetPag, otok PagNa otoku Pagu, u istoimenom mjestu, još od 16. stoljeća proizvodi se sol. Pogled na pašku solanu s pristupnih cesta gradu Pagu zaista je impresivan. Zanimljivo je vidjeti kako izgledaju bazeni u kojima nastaje sol te kako se ona proizvodi.
Pri proizvodnji soli na Pagu koriste se prirodne prednosti područja - čisti okoliš, mnogo sunčanih dana i pogodan vjetar, što pašku sol čini posebnom i vrlo kvalitetnom u odnosu na druge soli. Ta sol sadrži čak 75 minerala, od kojih je većina nužna za ljudsko zdravlje. Paška solana ima široki proizvodni asortiman - uz sitnu i krupnu morsku konzumnu i industrijsku sol, proizvode i sol za perilice posuđa te soli za kupanje, začine, itd.
STRMAC GRPAŠĆAK
Mineraloško-petrografski lokalitetDugi otokKako mu i samo ime govori, Dugi otok je zaista dugi - dugačak je čak 45 km, a širok svega par kilometara. To je najveći otok u skupini sjevernodalmatinskih otoka. Najviši vrh otoka je 338 m visoka Vela Straža, čija je strma jugozapadna obala izuzetno atraktivna i dojmljiva zbog impresivnih litica i niza uvala. Prirodnjačkim okom gledano, ovo je otok osebujnosti i kontrasta. Pažnju plijene pitome uvale i robusne klisure – atraktivni strmci, ali i šume alepskog bora i hrasta crnike, polja, vinogradi, maslinici...
Jugoistočni dio otoka proglašen je 1988. godine parkom prirode – to je Park prirode Telašćica, nazvan po prekrasnoj istoimenoj uvali. Tri su važna prirodna fenomena zbog kojih treba posjetiti ovaj Park prirode – uvala Telašćica, strmci (tzv. dugootočke “stene”) i jezero.
Sam zaljev je vrlo razveden, ima 25 uvala, rtova i 5 otočića. Nautičari vole uvalu Telašćica jer je to najveća i najsigurnija prirodna jadranska luka. S njene vanjske strane okomite su hridi, poznate dugootočke „stene“ koje se izdižu u najistaknutiji strmac na Jadranskom moru – Grpašćak, visine 161 m. To je ujedno i vidikovac s kojega se pruža predivan pogled na visoke litice koje se strmoglavljuju okomito u more. Pogled je to koji se ne smije propustiti!
Ovo područje bogato je zanimljivim biljnim i životinjskim svijetom. Tu je nekoliko stotina biljnih vrsta, uz mnoge rijetke i endemične biljke. Od mnoštva životinjskih vrsta pažnju osobito plijene dupini i brojne ptice, kao npr. sivi sokol koji se tu i gnijezdi. Nakon adrenalinskog razgleda strmca, odmor i relaksaciju pruža nedaleko slano jezero “Mir”. Jezero se nalazi na jugozapadnom dijelu Parka, na uskom dijelu kopna između zaljeva Telašćica i otvorenog mora.
Napomena! Budite oprezni i hodajte samo po stazama koje su označene i namijenjene posjetiteljima.
RIJEKA KARIŠNICA
Zoološki lokalitetBenkovacNedaleko Benkovca, između Donjeg i Gornjeg Karina protječe rijeka Karišnica, koja zajedno sa širom okolicom predstavlja prirodno područje velike krajobrazne vrijednosti, s brojnim staništima važnim za očuvanje biološke raznolikosti. Ovo je područje u postupku zaštite kao značajan krajobraz.
Karišnica izvire iz istoimene špilje, koja je za suha vremena prohodna. Sam vodotok Karišnice meandrira kroz plitki kanjon i na tom svom putu prema ušću stvara pogodna staništa brojnim životinjama i biljkama. Rijeka Karišnica ulijeva se u Karinsko more.
Iznimna biološka raznolikost Karišnice posljedica je velikog broja staništa koja se izmjenjuju na malom području. Tako ovdje nalazimo šume alepskog bora, travnjake i maslinike, okomite stijene, riječna, močvarna, ali i podzemna staništa. Svako od njih odlikuje se karakterističnim sastavom flore i faune. Posebna zanimljivost Karišnice je njen kanjon, odnosno njegove strme padine i visoke litice pogodne za gniježđenje velikog broja ptica, osobito grabljivica. Pažljivi promatrač može vidjeti neobičnu plavu pticu - modrokosa (Monticola solitarius) koja tu obitava cijele godine. Još je jedna posebnost kanjona - ttu se gnijezdi naša najveća vrsta sove, ušara (Bubo bubo).
Duž Karišnice uređena je poučna staza duž koje su postavljene informativne ploče. Osim promatranja prirodnih zanimljivosti, mogu se razgledati i stara mlinica, franjevački samostan, ostaci stare gradine, itd. Staza je duga nekih 4 km, a njen obilazak, ovisno o brzini hoda, traje od 1 do 2 sata. Staza se može obići tijekom cijele godine, ali najljepše vrijeme obilaska je proljeće.
borani slojevi
Geološko-paleontološki lokalitetStara straža kod KninaAko prolazite lokalnom cestom od Kistanja prema Kninu, svakako stanite i pogledajte ovaj geološki lokalitet koji se nalazi uz samu cestu. Ne možete ga “ne vidjeti” jer je veličinom od oko 15 metara dužine i oko 5 metara visine vidljiv izdaleka.
Radi se o boranim slojevima - geološkim oblicima prepoznatljivog, savijenog, valovitog izgleda, koji već samim izgledom privlače pažnju. Iako je ovo vrlo lijepi primjer boranih, savijenih slojeva, ovi su zbog veličine prirodna rijetkost, pa je lokalitet još 1961. godine zaštićen i proglašen geološkim spomenikom prirode. Starost slojeva je oko 150-ak milijuna godina (potječu iz razdoblja jure).
PRIRODOSLOVNI MUZEJ I ZOOLOŠKI VRT SPLIT
Poljana Kneza Trpimira 3
21000 Split
Otvoreni za posjetitelje: studeni - ožujak: ponedjeljak - petak 10 - 17 h / subota 9 - 13 h travanj - svibanj: ponedjeljak - petak 10 - 18 h / subota 9 - 13 h listopad i lipanj: ponedjeljak - petak 10 - 19 h / subota 9 - 13 h srpanj - rujan: ponedjeljak - petak 10 - 20 h / subota 9 - 13 h
OTOK JABUKA
Mineraloško-petrografski lokalitetotok JabukaOtok Jabuka je udaljeni malen jadranski otok trokutastog oblika. Nalazi se daleko, na otvorenom dijelu Jadrana. Ipak, za lijepog vremena može ga se izdaleka vidjeti. Zbog poprilične udaljenosti od obale samo mali broj ljudi ima priliku vidjeti taj otok, jer da bi se došlo do njega potrebno je puno više od dobre volje i želje. Posjet ovom otoku prava je avantura, pa je i organizacija ovog izleta vrlo zahtjevna i nije za velike grupe. No, izgled ovog otoka je toliko impresivan da se sve poteškoće zaborave.
Otok je formiran, kao i Brusnik, od tamnih, crnih magmatskih stijena, i kako je neobičnog trokutastog oblika djeluje jako mistično, a tomu još više pridonose i “negostoljubive”, vrlo strme i teško pristupačne obale. No, njegove stanovnike - endemske biljke i životinje te pučinske ptice možete promatrati i dalekozorom s broda. Zbog svojih geoloških specifičnosti, primjerice tamnih stijena koje svjedoče o davnoj vulkanskoj aktivnosti, otok je 1958. godine proglašen Geološkim spomenikom prirode.
Otok Brusnik
Mineraloško-petrografski lokalitetotok BrusnikBrusnik je malen, nenastanjen jadranski otok udaljen dvadesetak kilometara od otoka Visa. Otočić je zanimljiv zbog svog vulkanskog porijekla što ga, kao i otočić Jabuku, čini posebnim budući da su jadranska obala i otoci građeni uglavnom od vapnenca. Otok ima lijepu uvalu (plažu) s tamnim kamenim valuticama koje svjedoče o davnoj vulkanskoj aktivnosti. Danas je Brusnik stanište endemskog bilja, morskih ptica, zečeva i posebnog endemskog guštera - brusničke crne gušterice (Podarcis melisellensis melisellensis), koja živi samo na ovom otoku.
Svakako ponesite sa sobom i dalekozor kako biste se, tihi i neprimjetni, mogli diviti pticama, obali i ostalim zanimljivostima otoka.
MODRA ŠPILJA
Mineraloško-petrografski lokalitetotok BiševoNadomak Visa nalazi se otočić Biševo, popularno odredište izletnika ne samo s otoka Visa već i iz cijele Dalmacije. Na ovom brežuljkastom otočiću površine svega 6 km² živi dvadesetak stalnih stanovnika. Najviši vrh, Stražbenica ili Vela Gora, nalazi se na 240 m visine.
Iako se na otoku nalazi nekoliko špilja, najljepša, najpoznatija i najpopularnija je Modra špilja, prava svjetska atrakcija koju pohode brojni turisti. Do nje se dolazi samo morskim putem i u nju se može ući samo za mirnog mora. Već i sam ulaz u špilju poseban je događaj, jer se u nju ulazi čamcem na vesla kroz mali otvor. Iako nevelika, dužine 24 m, širine 10-12 m, visine do 15 m i dubine mora do 16 m, ono što je izdvaja od drugih špilja jest doživljaj njene unutrašnjosti.
Posebnost ove špilje jest jedinstveni svjetlosni efekt - fantastična modrina njene unutrašnjosti. Radi se o rijetkom prirodnom fenomenu koji nastaje kada reflektirane sunčeve zrake koje prolaze kroz podvodni ulaz u špilju stvaraju nevjerojatno plavetnilo, a predmeti uronjeni u more poprimaju srebrnkast sjaj. Špilja je od davnine poznata našim ribarima, a javnosti je dostupna od 1884. godine kada je probijen nadmorski ulaz. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode 1951. godine. Organizirane posjete ovoj špilji mogu se dogovoriti u mjestu Komiža na Visu.
Iako je otok Biševo najpoznatiji upravo zbog ove špilje, poznate su i njegove prekrasne plaže, vinogradi, a na otoku se mogu razgledati i crkvica Sv. Silvestra, kao i stara osnovna škola koja nas vraća u neka prošla vremena…
BRAČKI KAMEN
Mineraloško-petrografski lokalitetotok BračBrač je srednjodalmatinski otok čiji je najviši vrh Vidova gora (778 m) ujedno i najviši vrh svih jadranskih otoka. Otok je poznat osim po svojoj prekrasnoj prirodnoj i kulturno- povijesnoj baštini, i po lijepom bijelom kamenu vapnencu (u narodu popularno nazivan “mramorom”, što je krivo!).
Često se za Brač kaže da je “otok bijelog kamena”! Od najstarijih vremena čovjek i kamen tu skladno žive. Kamen je tako postao jedna od najunosnijih grana bračkog gospodarstva. Pored nekoliko starih kamenoloma koji se još koriste, otvoreno je i nekoliko novih. Kaže se da Bračani kamen ne vade, nego ga "beru", smatrajući ga najdragocjenijim plodom Zemlje. Brački kamen nije samo važna sirovina u gospodarstvu, već i umjetnicima koji od njega izrađuju razna umjetnička djela. Na otoku postoji nekoliko stoljeća duga klesarska tradicija, a središte današnjeg bračkog klesarstva jesu Pučišća, u kojima djeluje i poznata Klesarska škola. Svakako posjetite tamošnjem kamenolom gdje možete, osim uživati u ljepoti stijene vapnenca, i saznati mnogo toga zanimljivog o njemu.
Brački kamen postao je nadaleko poznat tek kad je rimski car Gaj Aurelije Dioklecijan u VI. st. od njega sagradio svoju velebnu palaču u centru današnjeg Splita (svima znana Dioklecijanova palača). Od tada do danas brački kamen nije izgubio na svojoj važnosti, dapače, zbog svoje kvalitete postao je cijenjen u svijetu, pa su od njega građene mnoge svjetski poznate građevine, kao što su primjerice Parlament i Novi dvor u Beču, Parlament u Budimpešti, Namjesnička palača u Trstu, mnoge zagrebačke građevine itd.
crveno jezero
Mineraloško-petrografski lokalitetImotskiNadomak Imotskog dvije su atraktivne krške pojave, dva prekrasna prirodna ukrasa cijele Imotske krajine – vrtače Crveno i Modro jezero. Obje vrtače ili ponikve predstavljaju jezera koja svojim dimenzijama, oblikom i bojama privlače pažnju, što nije čudno jer su to ponajljepši primjeri dalmatinskog krša nastalih urušavanjem stropova velikih špilja. Uz svako jezero postavljene su informativne ploče s osnovnim informacijama. Oba jezera su 1964. godine zaštićena kao geomorfološki spomenici prirode.
Crveno jezero nalazi se nekih kilometar do kilometar i pol od Imotskog. Dobilo je ime prema crvenkastim stijenama koje ga opasuju. Stjenovite obale ove vrtače su, za razliku od Modrog jezera, jako strme pa već i sam pogled niz njih oduzima dah.
modro jezero
Mineraloško-petrografski lokalitetImotskiNadomak Imotskog dvije su atraktivne krške pojave, dva prekrasna prirodna ukrasa cijele Imotske krajine – vrtačeCrveno i Modro jezero. Obje vrtače ili ponikve predstavljaju jezera koja svojim dimenzijama, oblikom i bojama privlače pažnju, što nije čudno jer su to ponajljepši primjeri dalmatinskog krša nastali urušavanjem stropova velikih špilja. Uz svako jezero postavljene su informativne ploče s osnovnim informacijama. Oba jezera su 1964. godine zaštićena kao geomorfološki spomenici prirode.
Modro jezero je bliže Imotskom od Crvenog, a ime je dobilo zbog izražajne modre, plave boje vode. Jezero se nalazi u vrtači dubokoj 200 metara, a dimenzije mu variraju. Ponekad tijekom ljeta i presuši. Uglavnom je oko 800 m dužine i 500 metara širine. Obale jezera su, za razliku od Crvenog jezera, znatno blaže, pa postoji i put koji vodi do samog dna. Oko jezera uređen je park s vidikovcem. Za lokalno stanovništvo Modro jezero je itekako korisno. Naime, ljeti ono postaje popularno kupalište, a kad se isuši, nogometno igralište. Rekli bismo stoga da ovdje ne vrijedi pravilo da kad nešto vidiš jednom, ne trebaš i drugi put. Naprotiv, ovdje je doživljaj viđenoga uvijekdrugačiji.
BOTANIČKI VRT “KOTIŠINA”
Botanički lokalitetPark prirode BiokovoU sastavu Parka prirode Biokovo nalazi se Biokovski botanički vrt “Kotišina”. Smješten je iznad sela Kotišina, na primorskim obroncima planine Biokovo. Botanički vrt utemeljio je dr.sc. fra Jure Radić, sa željom očuvanja izvorne biokovske vegetacije, čime je omogućio posjetiteljima upoznavanje jedinstvenog samoniklog biljnog svijeta.
Za ljubitelje brojaka, evo ih nekoliko: vrt se nalazi na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara, obuhvaća površinu od 16,5 ha, ima više od 40 endemičnih biljnih vrsta, među kojima se posebnom ljepotom ističe biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio). Kroz vrt vodi nekoliko pješačkih staza. Tijekom ljetnih mjeseci, u prijepodnevnim satima u Spomen domu "Marin Kovačević" u Kotišini mogu se dobiti promidžbeni materijali o vrtu, kao i sve ostale informacije.
Do vrta se vrlo lako može doći i pješice jer je udaljen svega tri kilometara od centra Makarske (laganim hodom potrebno je oko 45 minuta).
GEOLOŠKA POUČNA STAZA BIOKOVO
Mineraloško-petrografski lokalitetPark prirode BiokovoPlanina Biokovo dio je planinskog masiva Dinarida, a proteže se iznad Makarske rivijere i dijeli Jadran od Dalmatinske zagore. Najviši vrh planine je Sveti Jure (1762 m) do kojeg vodi cesta duga 23 km. Zbog svojih posebnosti i prirodnih ljepota dio planine je zaštićen i 1981. godine proglašen Parkom prirode.
Osim prekrasnih krajobraza i vidikovaca, planina obiluje geomorfološkim fenomenima (vrtače, škrape, kamenice, jame, ledenice, špilje), krškim izvorima, paleontološkim nalazištima i jedinstvenim biljnim svijetom (Botanički vrt Kotišina).
Park prirode Biokovo ima svoje informacijske centre na nekoliko mjesta, pa ovisno iz kojeg smjera dolazite potražite neki od njih. Upravna zgrada Parka u Podgori ujedno je i prezentacijski centar u kojem je postavljena izložba fotografija. U prezentacijskom centru "Brela Gornja" postavljena je izložba "Biokovo" na kojoj se između ostaloga mogu vidjeti fosilni ostaci špiljskog medvjeda, ali i zanimljiv geološki stup. Za one koji su zaboravili ili nisu stigli nešto pitati, mogu to učiniti i na nadmorskoj visini od 1228 m gdje je informacijski centar “Ravna Vlaška”. Tijekom ljetne sezone ured Parka na makarskoj rivi je ujedno i informacijski centar gdje se mogu dobiti potrebne informacije.
Ako želite vidjeti ponikve (ili kako se još nazivaju, vrtače), škrape ili kamenice, krenite po poučnoj geološkoj stazi Parka. Cijela poučna staza označena je informativnim pločama koje objašnjavaju postanak vapnenca i geomorfoloških fenomena Biokova. Staza počinje na biokovskoj cesti, a njen obilazak traje oko pola sata laganog hoda.
Napomena: Prije obilaska poučne geološke staze (kao i svake druge planinarske staze) temeljito se raspitajte i pripremite te ponesite odgovarajuću obuću i odjeću, jer odlazak u planine uvijek treba shvatiti krajnje ozbiljno i oprezno.
STONSKA SOLANA
Mineraloško-petrografski lokalitetSton, PelješacSton je gradić na poluotoku Pelješcu, poznat po svojim velikim zidinama (među najvećima na svijetu), ali i po soli, odnosno najstarijoj aktivnoj solani u Europi (pretpostavlja se i u svijetu). Sol, to bijelo “zlato iz mora” nije bilo samo vrlo cijenjeno sredstvo plaćanja u srednjem vijeku, već su se zbog nje vodili ratovi i stvarali važni trgovački putevi.
Stonska solana potječe iz 14. stoljeća, kada je Dubrovačka republika kupila grad Ston. Od tada pa do današnjih dana sol se tu proizvodi na isti način, uz pomoć mora, sunca i vjetra. Takve solane u cjelini predstavljaju dragocjeni spomenik djelatnosti ljudi u prošlosti, a kako se koriste i danas, ostaju svjedočanstvom kontinuiteta čovjekova rada u najčistijim ekološkim uvjetima. Stonska solana podijeljena je na bazene nazvane po kršćanskim svecima. Ugodna i blaga klima; sparna ljeta, kišne zime, pogoduju stvaranju soli koja već na prvi pogled pokazuje posebnost - posve je bijela i sjajna, što svjedoči o čistoći mora iz kojeg se dobiva. Godišnje se u stonskoj solani obere oko 500-tinjak tona soli. U gospodarskom životu Stona proizvodnja, promet i trgovina solju imala je izuzetno važno mjesto.
Ovdje se pruža jedinstvena prilika naučiti kako se sol prikuplja na tradicionalan način. Dio je to naše tradicijske etno-baštine koju svakako treba vidjeti.
arboretum
Botanički lokalitetTrstenoJedan od prirodnih, botaničkih fenomena naše domovine koje svakako morate posjetiti je arboretum Trsteno. Ovaj je lokalitet idealan za botaničku terensku nastavu. Sam gradić Trsteno je lijepo, mirno ljetovalište kraj Dubrovnika. Pa iako je cijelo ovo područje poznato po bujnoj vegetaciji i ugodnoj mediteranskoj klimi s puno sunca, Trsteno je posebno znano po Arboretumu – jednom od najstarijih renesansnih perivoja Dalmacije, mjestu gdje se sjedinjuju prirodna i kulturna baština.
Naime, dubrovački vlastelin Ivan Marinov Gučetić - Gozze podigao je na svom ladanjskom posjedu 1494. godine u Trstenu renesansni ljetnikovac s perivojem. Nekoliko godina kasnije, 1948., na tom prostoru osnovan je Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedini primorski arboretum u Hrvatskoj i od samoga početka u cjelini je zakonom zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture.
Na površini od 28 ha Arboretum objedinjuje nekoliko različitih cjelina: povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni neoromantičarski perivoj iz 19. stoljeća, višestoljetni maslinik, prirodnu vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa te vegetaciju makije i priobalnih stijena.
Samonikla flora na površini Arboretuma zastupljena je s 510 svojti svrstanih u 84 porodice, a njena je osnovna vrijednost i značaj u velikoj biološkoj raznolikosti. Zbirka kultiviranih vrsta biljaka vezana je isključivo uz stare, povijesne vrtne površine i sadrži oko 460 autohtonih i alohtonih svojti svrstanih u 100 porodica.
Najveća i najstarija stabla stara su od 100 do 150 godina: ginkgo, američka lipa, libanonski cedar, himalajski čempres, azijska platana, cikas, palma vašingtonija, kanarska datulja i dr.
Djelatnost Arboretuma usmjerena je posebnošću njegove povijesne podloge na zaštitu i održavanje kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti, na istraživanja povijesti vrtne arhitekture, na istraživanje i zaštitu biološke raznolikosti i na stvaranje žive zbirke u smislu zaštite genetičke raznolikosti, što se ostvaruje uzgojem povijesnog maslinika - zbirke starih dubrovačkih sorata.
Ovaj prelijepi perivoj u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prepun egzotičnog raslinja i platana, prekrasan je izlet za one koji vole uživati u prirodi, baštini i tradiciji.
GEOLOŠKE POUČNE STAZENP Paklenica
Geološko-paleontološki lokalitetNacionalni park PaklenicaNacionalni park Paklenica obuhvaća područje tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive i vrlo atraktivne kanjone okomito urezane u južne padine Velebita te širi okolni prostor. Na relativno malom području, zaštićenom još od 1949. godine, iznimno je bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik je biljni i životinjski svijet, a krajolici i netaknuta priroda omogućuju ugodnu i opuštajuću atmosferu boravka u Parku.
Ovo je omiljeno mjesto brojnih planinara, penjača, alpinista, koji uživaju u sportskim izazovima koje im pružaju kanjoni Velike i Male Paklenice. Može ih se vidjeti tijekom cijele godine kako marljivo penju okomite litice od kojih zastaje dah. Dio Parka je i najviši velebitski vrh - Vaganski vrh (1757 m/nm), do kojeg mogu doći ipak samo iskusniji planinari. Ali Paklenica nije zanimljiva samo njima, naprotiv, sve je više turista koji tu dolaze zbog geoloških, speleoloških, arheoloških i etnografskih zanimljivosti.
Kroz Park vode uređene i gotovo svima prilagođene poučne i planinarske staze. Za posjet Parku preporuča se sportska obuća i odjeća, a svakako ponesite i dalekozor, jer je gotovo sigurno da ćete vidjeti naše velike ptice grabljivice – surog orla, sivog sokola, jastreba. U kanjonu Velike i Male Paklenice gnijezdi se najveća europska sova ušara, koju možda ne uspijete vidjeti, već samo čuti.
Kad ste već u Parku, svakako razgledajte njegovu najljepšu špilju nazvanu Manita peć, do koje se dolazi sat i pol dugom šetnjom. Obilazak špilje moguć je samo u pratnji vodiča. S obzirom da je temperatura u špilji cijele godine nekih 10°C, potrebno je i u toplijem dijelu godine ponijeti adekvatnu obuću i odjeću. Špilja je vrlo impresivna, podijeljena u dvije dvorane koje obiluju stalagmitima, stalaktitima, sigastim stupovima (stalagmatima) i kaskadama. Neki su od ukrasa zbog zanimljivih oblika nazvani, primjerice, kaciga i orgulje. Očaranost špiljom još je veća ako se zna da je za rast ukrasa od samo jednog milimetra potrebno od 10–30 godina, ovisno o brzini kapanja vode.
U sklopu Parka uređene su i poučne staze, namijenjene turistima, rekreativcima, ljubiteljima prirode. Najposjećenija staza vodi od kanjona Velike Paklenice do planinarskog doma, a 10 poučnih panoa pružaju informacije o prirodnim i kulturnim osobitostima Parka. Nedaleko od ulazne recepcije počinje kratka i lagana poučna staza Paklarić s vidikovcem, duga svega petstotinjak metara. Staza vodi od starog, preuređenog pakleničkog mlina, a završava utvrdom Paklarić i prekrasnim vidikovcem s kojeg se pruža panoramski pogled. Postavljeni su i panoi s informacijama o biljnom svijetu Parka, o njegovim danjim leptirima, gušterima i zmijama te pticama. Na samom vidikovcu nalazi se teleskop i informacije o arheološkim lokalitetima.
CEROVAČKE ŠPILJE
Mineraloško-petrografski lokalitetPark prirode Velebit, jugozapadno od GračacaCerovačke špilje najveće su uređene špilje u Hrvatskoj. Udaljene su samo 4 km od Gračaca. Dio su Parka prirode Velebit. Po svojoj su ljepoti među najpoznatijim i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Iako se radi o velikom špiljskom prostoru, s čak tri špilje (Donja, Srednja i Gornja) i ukupno 4 km istraženih kanala, za turistički posjet uređeno je samo prvih 700 m Donje i Gornje špilje.
Špilje su otkrivene 1924. godine prilikom izgradnje ‘ličke’ pruge, pa su nazvane po željezničkoj postaji Cerovac. Jedno su od najvećih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su i fosilne čovječje kosti, brončana sjekira "lovca na špiljske medvjede" koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina te pretpovijesna keramika. Od 1961. godine Cerovačke špilje su geomorfološki spomenik prirode.
Kao i u drugim špiljama, ovdje je poprilično svježe i u ljetnim mjesecima, pa je potrebna toplija odjeća i obuća. I naravno, pažljivo kretanje.
KUTEREVO
Zoološki lokalitetVelebitVelebitsko selo Kuterevo s petstotinjak stanovnika nalazi se na sjevernom Velebitu. Kuterevo ili, kako ga se još naziva, “selo medvjeda i ljudi”, postalo je poznato od 2002. godine zahvaljujući Udruzi građana «Velebitska udruga Kuterevo» koja se počela brinuti i štititi mlade iz nekog razloga napuštene medvjediće. Za njih su organizirali prihvatilište u kojemu ih hrane, liječe i paze. U Kuterevo se iz Zagreba može doći za svega sat i pol vožnje automobilom (155 km) po autocesti, i 20-ak minuta vožnje lokalnom asfaltiranom cestom od Otočca (oko 15 km).
Utočište je otvoreno za posjete od proljeća do kasne jeseni, a godišnje ga posjećuje i nekoliko tisuća ljudi koje žele vidjeti male medvjediće.
Ako ožednite i ogladnite, selo ima dućan i gostionicu. U održavanju utočišta pomažu brojni volonteri iz Hrvatske i svijeta.
SELO RODA ČIGOĆ
Zoološki lokalitetPark prirode Lonjsko poljeAko želite vidjeti bijele rode (Ciconia ciconia) iz velike blizine, čuti njihovo međusobno komuniciranje klepetanjem kljunova, ili se možda s njima fotografirati, svakako posjetite selo roda Čigoć – prvo europsko selo roda. Taj je prestižni status ovo seoce dobilo 1994. godine zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta i činjenice da na gotovo svakoj kući ili staji gnijezda svijaju bijele rode.
Roda ovdje ima stvarno puno, pa se često kaže da je Čigoć “selo u kojem živi više bijelih roda nego ljudi”. Naime, u selu postoji 45 aktivnih gnijezda u kojima prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća tek je oko 120 mještana, što rječito govori o skladnu odnosu čovjeka i prirode na ovim prostorima. U selu postoji Informativni i edukativni centar Parka prirode Lonjsko polje, u čijem je sastavu selo.
U selu se može razgledati i etnoizložba tradicijskih alata i predmeta vezanih uz seosko domaćinstvo iz 19. i prve polovice 20. stoljeća. Na obiteljskom imanju koje se bavi seoskim turizmom mogu se kušati tradicionalna jela i pića, a nakon toga prošetati pješačkim stazama u neposrednoj okolici sela. Svake godine, posljednje subote mjeseca lipnja, u Čigoću se održava velika proslava Dana roda, s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i gastronomskim sadržajima.
Selu je 2003. godine Europska asocijacija za cvijeće i okoliš, sa sjedištem u Bruxellesu, dodijelila brončanu plaketu “Entente Florale” za izniman ugođaj i okoliš.
Park prirode Lonjsko polje kao močvarno područje ubraja se među najugroženija staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj već i šire, a uvršteno je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica.
ZAGREBAČKI KIT
Geološki-paleontološki lokalitetPodsusedU zapadnom dijelu Zagreba, na putu prema Zaprešiću, kod Podsuseda organizirajte kratki odmor i zastanite kako biste pogledali mjesto gdje su u 19. stoljeću, kada je tu postojao kamenolom, pronađeni fosilni ostaci velikog kita (Mesocetus agrami), znanog kao “Zagrebački kit”. Na mjestu pronalaska tih ostataka postavljen je atraktivan spomenik te informativna ploča s informacijama o ovom području koje je prije petnaestak milijuna godina bilo more (tzv. Panonsko more) u kojem je plivao i ovaj gorostas.
Pronađeni fosilni ostaci ovoga kita, popularno nazvanog Zagrebački kit, čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, gdje ih se može vidjeti na izložbama.
ŠPILJA VETERNICA
Mineraloško-petrografski lokalitetMedvednicaŠpilja Veternica nalazi se u jugozapadnom dijelu Medvednice, nadomak Zagrebu. Sastavni je dio Parka prirode Medvednica. Naziv Veternica špilja je dobila zbog strujanja vjetra, koji se javlja na ulazu u špilju zbog razlika u temperaturi zraka tijekom godine. Ova je špilja značajno arheološko i paleontološko nalazište, a često se koristi i kao poučni primjer krških pojava. Od 1979. godine je zaštićeni geomorfološki spomenik prirode.
Ulaz u špilju nalazi se na nadmorskoj visini od 320 m. Ispred ulaza postavljeni su i informativni panoi o špilji. Turistički uređen dio Veternice obiluje špiljskim zanimljivostima – sigama, fosilnim nalazima kao što je npr. donja čeljust izumrlog špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), fosili školjkaša iz roda Pecten, itd.), a može se vidjeti i kameni slap, zatim zdenac želja u Koncertnoj dvorani, pješčane dine i dr. Uz malo sreće u špilji se mogu vidjeti i njeni stanovnici – šišmiši koji tu provode zimski san (hiberniraju).
OPREZ! Stalna temperatura špilje je oko 10°C, pa ponesite topliju odjeću i čvršću obuću. Veternicu se može posjetiti prema radnom vremenu objavljenom na stranicama Parka prirode Medvednica, http://www.pp-medvednica.hr/turisticka-ponuda/spilja-veternica/
NALAZIŠTE PRAČOVJEKA “HUŠNJAKOVO”
Geološki-paleontološki lokalitetKrapinaKrapina je pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba. Poznat je po svojoj kulturnoj i prirodnoj baštini, ali najviše po lokalitetu Hušnjakovo koje je od središta Krapine udaljeno tek desetak minuta ugodne šetnje. Nalazište je postalo svjetski poznato 1899. godine zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleoantropologu. Hušnjakovo je jedno od bogatijih paleolitskih nalazišta neandertalskog čovjeka, ne samo u Hrvatskoj već i u Europi. Radi se o izuzetnom geološkom, paleontološkom, paleoantropološkom i arheološkom lokalitetu, koji je još od 1948. godine zaštićen kao prvi paleontološki spomenik prirode u nas.
Uz samo nalazište je i moderan, inovativan Muzej krapinskih neandertalaca u kojem je korištenjem najnovijih tehnoloških dostignuća, uz brojne vizualne, taktilne i olfaktivne interaktivne sadržaje prikazan postanak Zemlje i razvoj živog svijeta na njoj, s posebnim naglaskom na život i kulturu neandertalaca.
Kad ste već u Krapini, svakako prošećite gradom u kojem je rođen Ljudevit Gaj, otac Hrvatskog narodnog preporoda (posjetite njegov muzej!), i čijim su ulicama šetali August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar, Ivo Andrić - zašto ne biste i vi?
NALAZIŠTE AHATA
Mineraloško-petrografski lokalitetGaveznica, LepoglavaU slikovitom zagorskom pejzažu između Krapine i Varaždina smjestila se Lepoglava, jedno od najstarijih mjesta u Hrvatskoj. Taj je grad kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali redovnici pavlini već od 1400. godine. Osim po pavlinima, čipki i kaznionici, Lepoglava postaje sve poznatija i po ahatu – dragom kamenu čije se nalazište nalazi nekih pola kilometra od središta mjesta.
Prvo otkriveno nalazište ahata u nas je Gaveznica (poznato i pod nazivom Kameni vrh, ali se ono danas rijetko koristi). Ahat s ovoga nalazišta ima nijanse od svijetloplave do tamnosive boje, a na lokalitetu se može vidjeti i drugo drago kamenje, primjerice kalcedon. S obzirom na vrijednost ovog nalazišta, ono je 1998. godine zaštićeno i proglašeno geološkim spomenikom prirode. Na nalazištu je uređena poučna staza, a postavljeni su i informativni panoi.
Ne zaboravite! Na zaštićenim lokalitetima ne smije se ništa uzimati ili oštećivati. Ako želite suvenir s nalazišta, potražite ga u suvenirnici.
HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ
Demetrova 1
10000 Zagreb
tel. 01 48 51 700
Otvoreni za posjetitelje: Utorak, srijeda, petak: 10 – 17h Četvrtak: 10 - 20h Subota: 10 – 19h Nedjelja: 10 -13h
nalazište mamuta
Geološki-paleontološki lokalitetTorčec, PodravinaStanovnici Torčeca i okolnih podravskih mjesta u okolici Koprivnice imaju neobičan hobi. Sakupljaju fosile, i to osobito fosilne ostatke mamuta koje pronalaze duž šljunčanih obala rijeke Drave. Često su to komadići njihovih zuba, djelići kostiju, kljova i slično. U mjestu postoji Zavičajni muzej, a mnogi stanovnici imaju prave male paleontološke zbirke, pa ako dolazite u Torčec (ili okolna mjesta), raspitajte se u mjestu o njima. Rado će vam pokazati svoje zbirke, a možda i otići s vama potražiti neki fosilni zub ili kost.
LIVADE U ZOVJU
Botanički lokalitetĐelekovecLivade Podravine i Međimurja, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, staništa su brojnih leptira, a njihova posebnost jest da je to jedno od svega nekoliko nalazišta dvaju lijepih i rijetkih vrsta danjih leptira - velikih livadnih plavaca iz roda Maculinea, koji se svrstavaju među najugroženije u Europi. Ove đelekovačke livade nalaze se 10 km od Koprivnice, uz rijeku Dravu i hrvatsko-mađarsku granicu, a lako su pristupačne, kao i livade Bedekovićeve grabe sjeverozapadno od Čakovca. Na oba lokaliteta nalaze se informativne ploče za posjetitelje. Kako bi se zaštitili ovi leptiri (ali i ostali koji tu obitavaju) te su livade 2000. godine zaštićene i proglašene spomenikom prirode.
Prirodno stanište ovih ugroženih dnevnih leptira trebamo održavati i sačuvati, jer ti leptiri imaju poseban životni ciklus - ljeti polažu jaja na cvatove biljke hraniteljice, iz jaja izlazi gusjenica koju mravi odnose u mravinjak, tu prezimljuju i sljedeće ljeto se zakukuljuju i izlaze iz mravinjaka.
Ako želite vidjeti ove prelijepe leptire, prošećite tim livadama tijekom srpnja i kolovoza. Strpljivi i pažljivi promatrači mogu ih vidjeti kako lete ili sjede na cvjetovima. Ali pažnja! Uživajte samo gledajući ih.
ĐURĐEVAČKI PIJESCI
Mineraloško-petrografski lokalitetĐurđevacZvuči nevjerojatno, ali zaista se i u našoj domovini može uživati u čarima pustinjskog pijeska. Ne vjerujete? E, pa onda je ovo pravi izazov za vas. Naime, u istočnom dijelu grada Đurđevca može se uživati u pravom pustinjskom pejzažu. Radi se o ostacima naše jedine pustinje poznate pod nazivom “Đurđevački peski” (ili “pijesci”). Po njima je i jedna đurđevačka gradska četvrt prigodno nazvana - Peski.
U narodu su “Đurđevački peski” poznati još i pod nazivom "Krvavi peski" ili "Hrvatska Sahara". Iako je ukupna površina pijesaka oko 20 hektara, samo je dio područja zaštićen (1963. godine) i proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u Hrvatskoj. To je područje na kojemu su se, u uvjetima života na pijesku, mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne i životinjske vrste. Zato su “peski” posve osebujno stanište mnogih endemskih vrsta, jedinstvene flore, s vidljivim oblicima pješčanih dina (ostaci “hrvatske Sahare"). Na lokalitetu su postavljene informativne ploče s mnogim zanimljivostima vezanim uz biljni i životinjski svijet te postanak samog lokaliteta. Sve je vrlo neobično i zanimljivo pa stoga svakako uvrstite ovaj lokalitet među svoje prirodoslovno-turističke ciljeve.
STUPASTO LUČENJE
Mineraloško-petrografski lokalitetRupnica, Park prirode PapukNedaleko mjesta Voćin, u sjevernom djelu zapadne Slavonije podno gore Papuk, svega dvadesetak kilometara od grada Slatine, nalazi se posebno zanimljiv geološki lokalitet – Rupnica.
Ovo je mjesto zaista posebno, a posebnim ga čine stijene u obliku stupova. Radi se o vulkanskim stijenama, bazaltima, “izraslim” u obliku četvero- i šesterostranih prizmatskih stupova koji su nastali kao posljedica stvaranja pukotina pri hlađenju magme na prolazu prema površini. Starost tih stijena je 70-ak milijuna godina. Zaista neobična i atraktivna prirodna znamenitost koju svakako treba vidjeti. Tko prvi put ugleda te stupove, ostaje zadivljen i iznenađen spoznajom da gleda djelo prirode, odnosno vulkana. Ovakvi bazaltni stupovi rijetki su prirodni fenomen, pa ih se osim u Hrvatskoj može vidjeti u svega nekoliko zemalja u svijetu (npr. Irska, Italija, Novi Zeland itd).
Lokalitet je uređen za razgled, postoji poučna staza uz koju se nalaze i informativne ploče.
Zbog svog iznimnog značenja ovaj je lokalitet još davne 1948. godine proglašen geološkim spomenikom prirode. Danas je to sastavni dio Parka prirode Papuk, koji je status Parka prirode dobio 1999. godine zbog izuzetno velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Osim toga, prirodne vrijednosti ovoga Parka prepoznala je i međunarodna zajednica, pa od 2007. godine jedini u Hrvatskoj imaju prestižni status GEOPARKA. Svakako vidjeti!
SLAVONSKA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA
Botanički lokalitetSlavonijaŠume u Hrvatskoj, osim velike prirodne vrijednosti, predstavljaju i veliku nacionalnu vrijednost. Naime, šuma je savršena ekološka „tvornica“ - idealno stanište za brojni živi svijet, ali i blagodat za čovjeka. U Hrvatskoj su šume uglavnom gospodarske, što znači da se za njih organiziranim djelatnostima brinu šumari.
Jedna od čestih, svima znanih šumskih vrsta u Hrvatskoj je hrast lužnjak (Quercus robur). Smatra se najjačom i najplemenitijom vrstom drveća pa se hrašće našlo i u hrvatskoj himni, i na hrvatskoj poštanskoj marki. To su krupna stabla, jakih grana, koja rastu sporo, više od stotinu godina. Osobito je poznat “slavonski hrast" iz spačvanske šume koja je jedna od prirodnih zanimljivosti slavonske regije, poznata i u svijetu. Spačvanska šuma je najveća šuma hrasta lužnjaka u ovom dijelu Europe. Sa svojih 40.000 ha površine velika je kao cijeli otok Krk! Protkana je s nekoliko vodotoka (Bosut, Spačva itd.) koji upotpunjuju gotovo idiličnu ljepotu ovoga zaštićenoga kajobraza. Dijelom šume prolazi autocesta Zagreb – Lipovac. Svakako treba posjetiti ovaj kraj, prošetati šumom i uživati u svoj njenoj čarobnosti.
PARK PRIRODE KOPAČKI RIT
Zoološki lokalitetBilje, Osječko-baranjska županijaPark prirode Kopački rit je jedno od najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe. Sastoji se od brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca kojima osnovno obilježje daje dinamika plavljenja o čemu ovisi izgled cijeloga prostora. Park se nalazi u blizini grada Osijeka, na području utoka Drave u Dunav.
Ljepote nedirnute prirode, bogatstvo vode te biljnog i životinjskog svijeta osim izletnika i turista privlače i mnoge stručnjake i znanstvenike iz cijele Europe. Kopački rit poznat je i po svom raznolikom biljnom svijetu, koji je karakterističan za močvarne predjele.
Dio Kopačkog rita izdvojen je i zaštićen kao specijalni zoološki rezervat, jer se tu gnijezdi oko 260 vrsta različitih ptica (divlja guska, divlja patka, velika bijela čaplja, bijela roda, crna roda, orao štekavac, veliki vranac, liska, vodomar i dr.), a mnoge vrste tu privremeno borave na putu od sjevernih, hladnijih krajeva prema južnim, toplijim krajevima i obratno. Vode Parka obiluju raznim vrstama riba (štuka, jaz, linjak, deverika, šaran, som, smuđ, grgeč i dr.). Na kopnu se možete “družiti” s jelenom, srnom, a možete vidjeti i divlju svinju, kune i brojne druge životinje.
Razgled Kopačkog rita organizira se s vodičima i to panoramskim brodom, čamcima, kolima s konjskom vučom, ali i pješice. Ako volite i želite snimati životinje u prirodi, posebice ptice (tzv. foto-safari) raspitajte se o tome u Informativnom centru Parka.
Kopački rit osobito je omiljeno mjesto brojnih ribolovaca i lovaca, jer je u jednom njegovom dijelu dozvoljeno pecati i loviti.
A kad ste već u Kopačkom ritu, svakako probajte fišpaprikaš, šarana na rašljama, nešto od divljači, ili slične specijalitete.
PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK
Androvićeva 1
20000 Dubrovnik
tel. 020 /324-888
Otvoreno za posjetitelje: - od 1. lipnja do 31. listopada – ponedjeljak – subota: 10 -18h / nedjeljom zatvoreno - od 31. listopada do 1. lipnja – ponedjeljak – petak: 10 – 17h / subota 10 -14 h / nedjeljom zatvoreno
PRIRODOSLOVNI MUZEJ METKOVIĆ
Ul. kralja Zvonimira bb
20350 Metković
tel. 020 682 110
Prirodoslovni muzej otvoren je radnim danom od 9 – 17 sati, a subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati. Ponedjeljkom te praznicima i blagdanima Muzej je zatvoren.
ARBORETUM
BJELOGLAVI SUP
BORANI SLOJEVI
BOTANIČKI VRT
BRAČKI KAMEN
CEROVAČKE ŠPILJE
CRVENO JEZERO
ĐURĐEVAČKI PJESCI
DOBRI DUPINI
HRAST LUŽNJAK
JAME BEDRINE
KUTEREVO
LIVADE U ZOVJU
LUNJSKE DIVLJE MASLINE
NALAZIŠTE MAMUTA
MODRA ŠPILJLA
MODRO JEZERO
NALAZIŠTE AHATA
NALAZIŠTE PRAČOVJEKA
VULKANSKI OTOK BRUSNIK
VULKANSKI OTOK JABUKA
P.P. KOPAČKI RIT
PJEŠČANI OTOK
POUČNE STAZE BIOKOVO
POUČNE STAZE GRAPŠĆAK
POUČNE STAZE OTOK RAB
POUČNE STAZE PAKLENICA
RIJEKA KARIŠNICA
SELO RODA ČIGOĆ
SOLANA PAG
SOLANA STON
ŠPILJA VETERNICA
STUPASTO LUČENJE
TRAGOVI DINOSAURA
UVALA CRNIKA
ZAGREBAČKI KIT
