Dana 26. rujna 2011. godine u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu javnosti je predstavljen cjeloviti preuređeni stalni postav mineraloških i petrografskih zbirki koji obuhvaća tri izložbene cjeline: Od zbirke do Muzeja, Carstvo minerala i Stjenoviti planet Zemlja.

OD ZBIRKE DO MUZEJA

Ova izložbena cjelina daje pregled povijesnih zbivanja od prvih prikupljenih uzoraka minerala i stijena sve do današnjih dana. Od samoga početka, 1866. godine, zbirke minerala i stijena bile su osnova za razvoj Zagrebačke škole mineralogije i petrografije. Poseban naglasak ove izložbene cjeline je na najznačajnijim nosiocima razvoja mineralogije i petrografije u Hrvatskoj – Ljudevitu Vukotinoviću koji se posvetio osnutku Narodnog muzeja i aktivno bavio prirodoslovnim istraživanjem u okviru kojega je izradio i prvu geološku, tj. petrografsku kartu u Hrvatskoj poznatu pod nazivom “Kamenospisna slika gore Moslavačke”, Gjuri Pilaru - prvome hrvatskom školovanom geologu koji je ušao u sam vrh svjetske znanosti svojom disertacijom “Les Révolutions de l’Écorce du Globe”, Miji Kišpatiću koji se uz izniman znanstveni rad istaknuo i kao muzealac te u razdolju od 1901. do 1911. godine otkupom pribavio više stotina izuzetno lijepih i vrijednih uzoraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta, Franu Tućanu koji se posebice istaknuo objavljivanjem brojnih znanstvenih i stručnih članaka, knjiga i udžbenika kao popularizator znanosti i prirodoslovlja i Ljudevitu Bariću koji se istaknuo kao svjetski priznat mineralog i kristalograf čiji je veliki ugled potaknuo mineraloge Branimira D. Sturmana i Josepha A. Mandarina da novi mineral njemu u čast nazovu barićit.

CARSTVO MINERALA

Davne 1735. godine Carl von Linné objavio je knjigu pod naslovom «Systema Naturae» u kojoj je prikazao novu klasifikaciju prirode na tri carstva: Regnum animale, Regnum vegetabile i Regnum lapideum tj. carstvo životinja, carstvo biljaka i carstvo kamenja. Treće carstvo, koje je Linné izdvojio, u širem smislu predstavlja stijene i minerale, a u užem smislu minerale jer su stijene izgrađene od minerala, tako da možemo govoriti o carstvu minerala. Carstvo minerala, prikazano u stalnom postavu Mineraloško-petrografskoga odjela, pored Sistematske zbirke minerala obuhvaća i specijalističke mineraloške zbirke jedinstvene za naš Muzej. To su prije svega povijesne zbirke «Lanza» i «Kišpatić» koje predstavljaju začetak Sistematske zbirke minerala. Od ostalih specijalističkih mineraloških zbirki ističe se Zbirka parageneze rudnika Stari Trg (Trepča), Kosovo, jedinstvena po primjercima izuzetne ljepote koji predstavlju raznolike kombinacije bogate mineralne parageneze koja sadrži više od 70 vrsta minerala, a isto tako vrijedna i zbog viskog stupnja stručne i znanstvene obrađenosti. Posebnuo je zanimljiva jedinstvena Zbirka hijalofana iz Busovače u Bosni i Hercegovini čiji se kristali sraslaci, manjim dijelom dvojci i pretežito četvorci, na ovom nalazištu pojavljuju u velikom obilju i nevjerojatnim oblicima koji svojom složenom prirodnom gradbom nadmašuju najizazovnije i najmaštovitije arhitektonske građevine. Tu su još i Zbirka dragog kamenja i Zbirka dragog opala koje su posebno privlačne zbog atraktivnosti i skupocjenosti primjeraka kao i Zbirka lepoglavskog ahata, jednog od rijetkih predstavnika dragog kamenja pronađenih na području Hrvatske.

STJENOVITI PLANET ZEMLJA

Treća izložbena cjelina “Stjenoviti planet Zemlja” prikazuje prvenstveno sistematiku stijena tj. tri glavne petrografske zbirke Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koje zastupaju tri glavne vrste stijena magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. Osim sistematike stijena, ova izložbena cjelina sadrži i prikaz svemira i postanka planete Zemlje, a poseban dodatak su zbirke izvanzemaljske materije (meteorita), vezuvskih lava i speleotema (siga). Zbirka speleotema (siga) zastupljena je različitim tipovima kalcitnih, aragonitnih, hijalitnih i drugih siga, te kristalima, konkrecijama i drugim talozima iz špilja, jama i kaverni dinarskog krša. Ova zbirka izuzetne je važnosti jer je područje krša osobitost hrvatskih prostora koje je u internacionalnu terminologiju dalo brojne nazive kao što su ponor, dolina, krško polje i druge. Poseban značaj ima Zbirka vezuvskih lava koja datira iz 1895. godine, a prikupio ju je sam Mišo Kišpatić prema napucima čuvara opservatorija na Vezuvu. U ono vrijeme to je bila prva takva zbirka u svijetu. Zbirka vezuvskih lava broji više od 250 primjeraka kronološki prikupljenih prema godištima erupcija, od prve zabilježene erupcije 24. kolovoza 79. godine, tijekom koje su uništeni Pompeji, pa sve do 1892. godine. Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a poseban značaj imaju primjerci s područja Hrvatske kao što su Hrašćina, Miljana i Dubrovnik. Posebnu vrijednost ima odljevak i dio originala hrašćinskog meteorita poznatog i pod nazivom «Zagrebačko željezo» koji je dana 26. svibnja 1751. godine pao na područje Hrašćine u Hrvatskom zagorju. Radi se o meteoritu koji se pri padu raspao na dva dijela. Veći je težio oko 40 kg i završio je na austrijskom dvoru carice Marije Terezije, a danas čuva se u Naturhistorisches Museumu u Beču kao prvi primjerak zbirke u danas bogatoj zbirci meteorita. Drugi dio meteorita koji je težio oko 9 kg prema priči raskomadali su mještani Hrašćine i prekovali u čavle. Osim lokalnog značaja za meteorit kod Hrašćine značajno je što je po prvi puta u svijetu sastavljen službeni zapisnik o padu meteorita. Posebnu zanimljivost i atraktivnost ovoj izložbenoj cjelini daju veliki primjerci stijena predviđeni za dodirivanje, te interaktivni model koji pruža mogućnost povezivanja glavnih predstavnika različitih vrsta stijena iz tri glavne skupine s mjestom postanka te endogenim i egzogenim procesima na Zemlji koji dovode do njihovog nastajanja.

PROFIL LUKINE JAME

U stalnom postavu mineraloško petrografskog dijela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja od prosinca 2015. g. moguće je razgledati i najnoviji profil jamskog sustava Lukina jama - Trojama, najdublje jame Hrvatske, 20. po dubini u svijetu. Atraktivna instalacija služi za edukaciju posjetitelja o postanku podzemnih fenomena Dinarskog krša te u edukativnom smislu upotpunjuje postojeću Zbirku siga.
Pogledaj više: Lukina jama

VODIČ

Za potrebe lakšeg snalaženja pri obilasku stalnog postava načinjen je i “Vodič kroz mineraloško petrografske zbirke”

PRILAGODBE ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE POSJETITELJE

U prosincu 2014. godine realiziran je program «Osjeti mineral dodirom» u okviru kojega je tiskan taktilni pano na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku za slijepe i slabovidne posjetitelje koji im daje osnovne informacije o stalnom postavu mineraloških i petrografskih zbirki te ih upućuje na sve ono što im je prilagođeno i na raspolaganju. To su prije svega ogledni primjerci minerala na kojima dodirom mogu spoznati neka bitna svojstva minerala kao što su oblik, kalavost, prutanje i sraslaci te audio vodiči kroz sve tri izložbene cjeline.

Također, slijepim i slabovidnim posjetiteljima osigurano je mirno mjesto za sjedenje na kojem mogu poslušati spomenute audio vodiče očitavanjem QR kodova.