Kako bismo se lakše snalazili u tom nepreglednom, milijardama godina dugom vremenskom razdoblju geološke povijesti Zemlje, geolozi su još početkom 19. stoljeća osmislili tzv. geološku vremensku tablicu, podjelu kojom su to iznimno dugo razdoblje razdijelili na duža i kraća vremenska razdoblja kojima su nadjenuli određene nazive. Podjela se temeljila na nekim važnim fosilnim nalazima ili značajnim događajima koji su utjecali na razvoj života i stvaranje reljefa na Zemlji. U toj podjeli najduže vremensko razdoblje naziva se eon, nešto kraće vremensko razdoblje je era, još kraće jest period, pa epoha, još kraće je kat (doba), pa potkat itd.

Geološka vremenska tablica prikazuje prošlost našeg planeta, ali nam teško može dati pojam o dužini geološkog vremena, o raznolikosti života bića koja su se pojavila i nestala, o reljefima koji su nastali ili nestali. Dogovorno, radi preglednosti i razumljivosti, svako vremensko razdoblje ima svoj naziv, boju i simbol (slovo, kraticu naziva).

Geološka razdoblja označavamo različitim bojama (npr. za trijas je određena ljubičasta, a za razdoblje krede zelena boja). Boje kojima označavamo razdoblja izabrana su dogovorno, ne kako bi tablica izgledala ljepše, nego da bi tablica bila čitka i razumljiva svim stručnjacima u svijetu, bez obzira gdje se nalaze i kojim jezikom govore. Geološka vremenska tablica uvijek se prikazuje u obliku stupa, od starijih razdoblja prema mlađima.

Pojam geoloških razdoblja može nam biti jasniji ako ga usporedimo s godišnjim kalendarom kakav poznajemo i koristimo danas; tako bi eon bio usporediv s godinom, ere (paleozoik, mezozoik i kenozoik) možemo usporediti s godišnjim dobima, a periode (npr. kambrij, ordovicij, trijas) s mjesecima u godini, dok bi epohe bile tjedni, katovi dani itd.