Prirodoslovni vremeplov

Prikupila i uredila: Renata Brezinščak
Znate li i Vi za neki zanimljiv datum iz povijesti
prirodoslovlja, javite na: renata.brezinscak@hpm.hr

Siječanj

1. 1. 1965. - s radom počeo Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) u Zagrebu
2. 1. 1906. - potres u Zagrebu (7 stupnjeva MCS)
2. 1. 1959. - prvi umjetni satelit Luna 1 napustio Zemljinu orbitu i napravio krug oko Sunca
3. 1. 1900. - rođen Zdravko Lorković, hrvatski biolog - entomolog, genetičar, evolucionist i ekolog

Poseban doprinos znanosti dao je u istraživanju leptira Hrvatske i Europe. Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu poklonio je zbirku od oko 50.000 primjeraka leptira i 4000 mikroskopskih preparata spolnih organa leptira. Otkrio je 5 novih vrsta leptira, opisao 16 novih podvrsta i 7 sezonskih modifikacija. Čak četiri živuće svojte leptira i jedna fosilna vrsta te jedna vrsta i jedan rod kornjaša nazvani su njegovim imenom. Lorković je objavio 91 znanstveni rad, 24 stručna rada, 36 prikaza knjiga i recenzija.
5. 1. 1997. - Hrvatska potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti

te se time obvezala očuvati biološku raznolikost na svom teritoriju i koristiti je na dobrobit budućih generacija.
6. 1. 1884. - umro Gregor (Johann) Mendel, češki prirodoslovac, utemeljitelj genetike

Prvi je u genetička istraživanja uveo eksperimentalni i kvantitativni pristup, a njegova dva zakona smatraju se temeljnim zakonima genetike (Mendelovi zakoni). Mendelove zasluge postale su shvaćene i priznate tek 16 godina nakon njegove smrti.
7. 1. 1610. - Galileo otkrio Jupiterova tri najveća prirodna satelita – mjeseca, a već 13. 1. 1610. i četvrti!
7. 1. 1998. - umro Vladimir Prelog, hrvatski znanstvenik, kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za znanstveni doprinos u području kemije 1975. godine
8. 1. 1642. - umro Galileo Galilei talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof; otac moderne astronomije

Punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei, Galileo je do 1610. godine došao do velikih otkrića:
* utvrdio postojanje kratera na Mjesecu
* uočio je pjege na Suncu pomoću kojih je odredio koliko vremena treba Suncu za okret oko svoje osi
* otkrio je četiri najveća Jupiterova prirodna satelita (mjeseca)
* prvi je vidio Mliječnu stazu kao mnoštvo zvijezda
* uočio je Saturnove prstenove

Zagovarao je Kopernikove tvrdnje da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca (a ne, kako se tada mislilo, da se tijela gibaju oko Zemlje).
8. 1. 1909. - umro Harry G. Seeley, britanski paleontolog

Poznat je po otkriću da se na temelju kukovlja dinosauri mogu razvrstati u dvije skupine, Saurischia i Ornithischia (1887. godine).
9. 1. 1816. - Sir Humphry Davy testirao sigurnosnu rudarsku lampu u rudniku Hebburn, Velika Britanija
9. 1. 1967. - umro akademik Ivo Pevalek, hrvatski botaničar, osnivač botaničkog vrta i Zavoda za botaniku

Osnovao je i znanstvene zbirke tropskog i suptropskog bilja na tadašnjem Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao. Proučavao je floru alga, gljiva i sedrotvornih biljaka, kao i genezu, razvitak i biodinamiku sedrenih bakterija biljnog podrijetla na Krki, Plitvičkim jezerima i drugim našim rijekama i jezerima. Otkrio je mnoge nove vrste i nekoliko za naše krajeve endemičnih vrsta. Član JAZU od 1926. godine. Znanstveno-stručni centar Nacionalnog parka Plitvička jezera nazvan je njegovim imenom.
10. 1. 1707. - umro Carl von Linné, švedski liječnik i prirodoslovac

Utemeljitelj je botaničke terminologije, taksonomije, sistematike i binarne nomenklature. Binarnu nomenklaturu primijenio je prvo na biljke, a zatim i na životinje. Taj sustav nazivlja u uporabi je i danas. Bio je i ravnatelj botaničkog i zoološkog vrta u Amsterdamu te je jedan od osnivača i prvi predsjednik Kraljevske švedske akademije znanosti. Važnija djela: Prirodni sustav; Osnove botanike; Biljni rodovi; Biljne vrste.
11. 1. 1638. - rođen Niels Stensen (Nicolaus Steno), danski anatom i geolog, utemeljitelj kristalografije

Otkrićem o stalnosti kuteva istih kristalnih formi, 1669. godine postavio je osnove kristalografije. To je otkriće kasnije poznato kao “Stenov zakon”. Prvi je pretpostavio da su fosili ostaci organizama iz geološke prošlosti te da se proučavanjem Zemljine kore mogu dobiti spoznaje o povijesti geoloških promjena. Jedan je od najvećih anatoma 17. stoljeća, prvi je otkrio mišićnu građu srca, istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila. Godine 1677. imenovan je biskupom. Blaženim je proglašen 1988. godine.
12. 1. 2010. - snažan potres magnitude 7,0 pogodio Haiti pri čemu je stradalo oko 100,000 ljudi, a uništena je gotovo polovica grada Port-au-Prince
13. 1. 1813. - rođen Ljudevit Farkaš Vukotinović, hrvatski prirodoslovac i muzealac, književnik, političar, gospodarstvenik

Jedan od najsvestranijih sudionika Hrvatskog narodnog preporoda. Stvorio je temelje hrvatskim modernim prirodoslovnim strukama, a sudjelovao je i u osnivanju prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja 1846. godine (jedan od njegovih sljednika je i današnji Hrvatski prirodoslovni muzej), a 1855. godine i njegov kustos. Svojim istraživanjima umnogome je pridonio radu muzeja i obogaćivanju muzejskih zbirki. Muzeju je poklonio i 300 uzoraka minerala (koji i danas čine dio fundusa HPM-a). Prvi počinje planski prikupljati fosilnu građu i znanstveno je obrađivati (danas je ona dio fundusa HPM-a).
Bavio se petrografijom, mineralogijom, geologijom; autor je prve hrvatske geološke karte;
Osim geologije, bavio se botanikom; s J. K. Schlosserom prvi je dao sustavni prikaz flore Hrvatske i Europe objavivši 1869. važno botaničko djelo Hrvatska flora (Flora Croatica). Njegov herbarij danas je dio herbarske zbirke Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Pokazivao je i zanimanje za zoologiju. Proučavao je leptire pa je o njima napisao prvi entomološki rad na hrvatskom jeziku, pri čemu je svakoj vrsti dao i hrvatski naziv.
Prvi je među hrvatskim prirodoslovcima progovorio o Darwinovim teorijama, a nakon prvotnog odbacivanja, prihvatio je Darwinova tumačenja evolucije.
14. 1. 1742. - umro Edmond Halley, engleski astronom i matematičar, utemeljitelj moderne geofizike

Najpoznatiji po otkriću kometa koji je kasnije i nazvan po njemu - Halleyjev komet, koji je ujedno i najpoznatiji komet u povijesti. Istaknuo se proučavanjem staza gibanja 24 kometa. Katalogizirao je 341 zvijezdu južne Zemljine polutke. Izradio je i prvu meteorološku kartu. Godine 1705. objavio je rad o ponavljajućoj pojavi sjajnog kometa svakih 75 - 76 godina, tvrdeći da se radi o istom tijelu čija je staza između Sunca i Jupitera. Osim toga, on je predvidio ponovni prolazak tog istog kometa 1758. ili 1759. godine, što se i dogodilo već u prosincu 1758. godine. Naime, tada je zabilježena pojava tog kometa čime je potvrđen Halleyjev izračun. Njemu u čast taj je svemirski objekt nazvan Halleyev komet.
Edmond Halley bio je dugogodišnji upravitelj zvjezdarnice u Greenwichu.
14. 1. 2005. - svemirska sonda Huygens spustila se na površinu Titana, najvećeg mjeseca planeta Saturna
15. 1. 1759. - za javnost otvoren londonski British Museum
15. 1. 2014. - izložba „Poljubi me – ja sam princ“ autorice Irene Grbac otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
16. 1. 1909. - ekspedicija na čelu s Ernestom Shackletonom prva je osvojila vrh Mt. Erebus i stigla do južnog magnetnog pola
16. 1. 1997. - izložba „Puhovi – Dormice“ autora Nikole Tvrtkovića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
17. 1. 1773. - ekspedicija pod vodstvom kapetana Jamesa Cooka prva je prešla antarktički krug (južnu polarnicu)
18. 1. 1916. - hondrit (kameni meteorit) težak 611 grama pao je na kuće u blizini sela Baxter u Missouriju, SAD
19. 1. 1977. - na Floridi, SAD, pao je snijeg - prvi i jedini put u povijesti
23. 1. 1857. - rođen Andrija Mohorovičić, hrvatski znanstvenik, meteorolog i seizmolog svjetski poznat po otkriću diskontinuiteta u Zemljinoj kori

Prvi je u svijetu na temelju promjena u širenju valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta koja dijeli Zemljinu koru od njezina plašta. Ta je ploha u njegovu čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho). Kod nas je prvi, 1892. godine, uveo službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom, a od 1913. na temelju primanja radiosignala iz Pariza. Bavio se seizmologijom, a 1901. nabavio je čak dva seizmografa za zagrebačku seizmološku stanicu. Godine 1898. postao je član JAZU.
Jedan je od najvažnijih i najznamenitijih hrvatskih znanstvenika; po njemu je 1970. godine nazvan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Marsu.
23. 1. 1960. - prvi ljudi na dnu oceana! Bili su to američki oceanograf Dan Walsh i švicarski istraživač Jacques Piccard...

Batiskafom „Trieste“ spustili su se do dna Marijanske brazde u zapadnom dijelu Tihog oceana, najdublje točke na Zemlji, na -11.034 metra ispod morske razine. Sve do 2012. bili su jedini ljudi kojima je to uspjelo.
23. 1. 1997. - izložba „Ledeno doba“ autora Darka Rukavine otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
24. 1. 1986. - satelit Voyager 2 prošao je najbliže planetu Uranu, udaljenost je iznosila 81.500 kilometara
25. 1. 1808. - rođen Josip Kalasancije Schlosser – vitez Klekovski, liječnik, hrvatski prirodoslovac – botaničar i entomolog

Izniman hrvatski prirodoslovac 19. stoljeća. Istraživao je i proučavao biljni i životinjski svijet Hrvatske, ali najviše je doprinio razvoju botanike, pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u nas, a najviše je doprinio razvoju botanike, pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u nas. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čuvaju se muzejski predmeti koji svjedoče o njegovom djelovanju, poput Zbirke kornjaša Schlosser ili fosila koji su dobili ime upravo njemu u čast.
Njegov najveći doprinos botanici je temeljno djelo hrvatske botanike Flora Croatica (Hrvatska flora) koju je 1869. godine objavio zajedno s Ljudevitom Vukotinovićem.
Kao entomolog proučavao je posebno kornjaše te je opisao i hrvatskim imenima imenovao oko 6000 vrsta kornjaša, a njegovo djelo Fauna kornjašah Trojedne kraljevine smatra se našim prvim velikim zoologijskim djelom, u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Prvi je predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva (1874).
26. 1. 1531. - snažan potres magnitude 7,7 pogodio Lisabon, Portugal, pri čemu je poginulo oko 30 000 ljudi
27. 1. 1888. - u Washingtonu D.C., SAD, osnovano društvo National Geographic Society

U listopadu iste godine izašao je prvi broj časopisa National Geographic
28. 1. 2005. - organizirana prva Noć muzeja u Hrvatskoj

Projekt je počeo kao gradski projekt u kojem je sudjelovalo šest zagrebačkih muzeja. Od tada se manifestacija Noć muzeja organizira diljem Hrvatske, uvijek posljednji petak u mjesecu siječnju.
28. 1. 2011. - izložba «Carstvo minerala», autora Biserke Radanović-Gužvica i Dragana Bukovca otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju,

druga je izložba u nizu izložbene trilogije, realizirana u cilju proširenja i preuređenja mineraloško-petrografskog stalnog postava. Dio je to novog stalnog postava, koji predstavlja moderniji i edukativniji prikaz sistematike minerala i specijalističkih mineraloških zbirki jedinstvenih za naš Muzej.
29. 1. 1773. - rođen Friedrich Mohs, njemački mineralog. Svjetsku slavu stekao izradom popisa tvrdoće minerala

Utvrdio je da je dijamant najtvrđi, a talk najmekši mineral. Na temelju toga izradio je popis tvrdoće minerala od 1 do 10. Njemu u čast taj popis je nazvan Mohsova ljestvica (mineral s višim brojem para mineral s nižim brojem: 1 – talk, 2 – gips, 3 – kalcit, 4 – fluorit, 5 – apatit, 6 – ortoklas, 7 – kvarc, 8 – topaz, 9 – korund i 10 – dijamant).
31. 1. 1996. - otkriven komet Hyakutake, a otkrio ga je japanski astronom-amater Yuji Hyakutake po kojem je komet i dobio ime

Veljača

2. 2. 1829. - rođen Alfred Edmund Brehm, njemački zoolog, ilustrator i pisac. Najpoznatiji je po ediciji Ilustrirani život životinja
3. 2. 1966. - prvo uspješno slijetanje na Mjesec uspijelo je sovjetskom svemirskom brodu Luna 9
3. 2. 1995. - američka astronautkinja Eileen Collins prva je žena-pilot u Space Shuttle misiji STS-63

Lansirana je iz svemirskog centra Kennedy u Floridi, SAD
4. 2. 1936. - sintetiziran radij, prvi umjetno napravljen radioaktivni element
5. 2. 1971. - astronauti misije Apollo 14 spustili se na Mjesec
7. 2. 2001. - izložba „Opstanak ili nestanak“ autora Irene Grbac, Draška Holcera, Martine Šašić i Nikole Tvrtkovića otvorena u HPM-u
7. 2. 2006. - izložba „Krajolik morskih grebena i plićaka prije stotinu milijuna godina“ i izložba „Stratotip“ otvorene su u HPM-u

Autorica izložbe „Krajolik morskih grebena i plićaka prije stotinu milijuna godina“ je Katarina Krizmanić, a izložbe „Stratotip“ Nediljka Prlj Šimić.
8. 2. 1969. - nedaleko gradića Pueblito de Allende, Chihuahua, u Meksiku pao meteorit, kasnije nazvan po mjestu pada Allende
10. 2. 2011. - Vlada donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava.

Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.
12. 2. 1809. - rođen Sir Charles Robert Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac, geolog

Najpoznatiji je kao idejni začetnik prve moderne teorije o evoluciji živih bića koja govori o razvijanju svih životnih oblika procesom prirodnog odabira. Proučava geološke formacije, floru, faunu, sakuplja primjerke za prirodoslovne zbirke. Uočava važne činjenice o odnosu živih bića i geoloških formacija te stvara teoriju o promjenjivosti vrsta živih bića u geološkom razvoju Zemlje. Teorija o evoluciji živih bića po njemu je nazvana darvinizam.
Godine 1859. objavljuje svoje glavno djelo O postanku vrsta, a 1871. i djelo Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu.
12. 2. 1993. - utemeljen Međunarodni Darwinov dan u cilju globalnog promoviranja znanosti

Ideju za obilježavanje tog dana dao je molekularni biolog Robert Stephens.
14. 2. 1995. - izložba “Speleološka ekspedicija Lukina jama” autora Branka Jalžića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
14. 2. 2011. - umro akademik Stjepan Šćavničar, hrvatski mineralog i kristalograf

Dugogodišnji profesor mineralogije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik Mineraloško-petrografskoga zavoda PMF-a bio je od 1974. do 1994. Bavio se analizom kristalnih struktura, proučavanjem geneze i stabilnosti pojedinih minerala i mineralnih grupa s primjenom u mineralogiji i petrologiji. Zaslužan je za modernizaciju nastave i metoda istraživanja u mineralogiji i kristalografiji te za izobrazbu mlađih kadrova na fakultetu. Bio je višegodišnji suradnik Instituta »Ruđer Bošković«. Godine 1973. izabran je za izvanrednog, a 1991. za redovitoga člana HAZU. Dobitnik je mnogih priznanja, među njima Nagrade za znanstveni rad »Ruđer Bošković« (1971) i Nagrade za životno djelo (1991). Objavio je više od 60 znanstvenih radova, većinu u vodećim međunarodnim časopisima.
15. 2. 1564. - rođen Galileo Galilei talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof; otac moderne astronomije

Galileo (Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei) je do 1610. godine došao do velikih otkrića:
* utvrdio je da na Mjesecu postoje krateri
* uočio je pjege na Suncu pomoću kojih je odredio koliko vremena treba Suncu za okret oko svoje osi
* otkrio je četiri najveća Jupiterova prirodna satelita (mjeseca)
* prvi je vidio Mliječnu stazu kao mnoštvo zvijezda
* uočio je Saturnove prstenove

Bio je zagovornik Kopernikove tvrdnje da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca (a ne, kako se tada mislilo, da se tijela gibaju oko Zemlje).
16. 2. 2005. - stupio na snagu Protokol iz Kyota kojim se propisuje smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova

(ugljičnog dioksida, metana, dušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida).
18. 2. 1939. - rođen Harry G. Seeley, britanski paleontolog

Poznat je po tome što je 1877. otkrio da se na temelju kukovlja dinosauri mogu razvrstati u dvije skupine, Saurischia i Ornithischia.
19. 2. 1473. - rođen Nikola Kopernik, poljski matematičar i astronom, utemeljitelj moderne astronomije

Poznat po, za ondašnje prilike, revolucionarnoj teoriji heliocentričnog sustava po kojem je Zemlja samo jedan od planeta koji kruže oko Sunca. Njegovo je učenje bilo 1616. zabranjeno, a zabrana je ukinuta 1757. godine.
20. 2. 1920. - umro René Mikšić, jedan od najvećih entomologa ovih područja, istraživač kukaca

Sakupljao je kukce po cijelome svijetu, a istraživao prvenstveno truležare, jelenke, strizibube i krijesnice. Objavio je preko 170 stručnih i znanstvenih radova, od čega 25 knjiga te velebnu monografiju potporodice Cetoniinae kao najveće djelo za tu potporodicu u svijetu.
20. 2. 2009. - Sabor RH donio Nacionalnu strategiju održivog razvitka
21. 2. 1993. - umrla Inge Lehmann, danska matematičarka i geofizičarka

Prva je ustanovila da je Zemljina jezgra izgrađena iz dva dijela, unutarnjeg i vanjskog - istražujući i proučavajući podatke potresa koji je 1929. godine pogodio Novi Zeland, ustanovila je kako se Zemljina jezgra sastoji od dva dijela: unutarnjeg čvrstog i vanjskog tekućeg dijela. Iako je ona do tog zaključka došla već 1936. godine, ta je hipoteza dokazana puno kasnije, tek 1970. godine. Diskontinuitet koji odjeljuje unutarnju od vanjske jezgre nazvan je njoj u čast - Lehmannin diskontinuitet. Njezinim imenom nazvan je i jedan od kratera na nama vidljivoj Mjesečevoj strani.
22. 2. 1875. - umro Charles Lyell, britanski geolog, osnivač moderne geologije, poznat po evolucijskom principu u tumačenju prošlosti Zemlje

Uveo je pojam geološkog vremena, te dao nazive pojedinim geološkim razdobljima (pliocen, tercijar). Najznačajnije djelo Principi geologije.
23. 2. 1967. - umro Marijan Salopek, hrvatski geolog i paleontolog, muzealac

Bavio se stratigrafijom, tektonikom i paleontologijom. Bio je kustos, a kasnije i ravnatelj Geološko-paleontološkoga muzeja (danas istoimeni odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja), te je predavao na sveučilištu.
Prvi je predsjednik Hrvatskoga geološkog društva (1945.). Zaslužan za pokretanje časopisa Paleontologia jugoslavica, Acta geologica i Krš Jugoslavije. S Vandom Kochansky-Devidé je 1964. napisao udžbenik Paleozoologija, koji je i danas u upotrebi.
24. 2. 1899. - rođen akademik Luka Marić, hrvatski petrolog i mineralog, muzealac

Svestrani istraživač iz područja petrologije i mineralogije, zaslužan za mnogobrojna istraživanja iz područja geologije. Razvoju mineraloške struke i muzejskih zbirki doprinio je kao kustos u Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu (današnji odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja) te kao profesor Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta. Autor je više desetaka znanstvenih i stručnih radova i udžbenika (1945. godine Sistematska petrografija, a 1974. godine Minerali, stijene i rudna ležišta u našoj zemlji od prehistorije do danas). Redoviti član JAZU od 1963. Za svoj znanstveni rad 1965. godine dobio je nagradu »Ruđer Bošković«.
24. 2. 1910. - rođen Karl Hugo Strunz, njemački mineralog, tvorac mineraloške klasifikacije

Tvorac ideje o razvrstavanju minerala prema njihovim kristalokemijskim karakteristikama. Osmislio je njihovu podjelu u 9 klasa. Ta se njegova klasifikacija, uz neke nadopune, koristi i danas.
26. 2. 1990. - umrla akademkinja Vanda Kochansky-Devidé, hrvatska geologinja i paleontologinja, muzealka

Iznimno bogat znanstveni rad počela je 1935. godine u Mineraloško-geološkom muzeju (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), a nastavila kao profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čuvaju se zbirke koje je znanstveno istraživala. Prva je hrvatska žena prirodoslovka primljena u akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU)!
Od 1959. do 1974. godine kao glavna urednica uređivala je časopis Geološki vjesnik, a 1969. –1985. časopis Paleontologia Jugoslavica. Predsjednica Hrvatskoga geološkoga društva bila je 1960.–1962. godine. Dobitnica je nagrade Zaklade »Boris Kidrič« (1966), nagrade »Ruđer Bošković« (1967), Spomen-medalje grada Zagreba (1970) te Nagrade za životno djelo (1975).
27. 2. 2010. - otvoren Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini
28. 2. 1743. - rođen Rene Just Haüy, slavni francuski mineralog, utemeljitelj kristalografije

Svojim otkrićem i tumačenjem pravilnosti u građi kristalnih tvari kao odraz njihove pravilne unutarnje strukture 1784. godine postavio je temelje moderne kristalografije.

Ožujak

2. 3. 1989. - izložba „Brusina prirodoslovac – Naš suvremenik“ autora Josipa Balabanića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
3. 3. 1903. - britanski istraživač Robert Falcon Scott s ekspedicijom stigao na dotad najjužniju točku Antarktike

Pothvat poznat kao Velika polarna ekspedicija omogućio je nova znanstvena biološka i geološka otkrića.
3. 3. 1906. - njemački astronom August Kopff otkrio asteroid koji je nazvan 589 Croatia
5. 3. 1917. - rođen akademik Milan Herak, hrvatski geolog, muzealac, izniman poznavatelj fenomena krša

Bio je ravnatelj Geološko-paleontološkog muzeja (danas odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja) u razdoblju od 1943. do 1952., a nakon toga postaje profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i na Rudarskom odjelu Tehničkoga fakulteta (danas Rudarsko-geološko-naftni fakultet). Osim toga, svojim istraživačkim radom bitno je pridonio rješavanju hidroenergetskih problema u kršu Hrvatske.
Godine 1973. postaje redoviti član JAZU. Autor je mnogobrojnih istaknutih radova i knjiga širokog geološkog tematskog raspona. Objavio je 226 znanstvenih i stručnih radova i knjiga u području paleontologije, regionalne geologije i geotektonike, geologije i hidrogeologije krša, te je napisao prve cjelovite udžbenike na hrvatskom jeziku koji se i danas koriste u nastavi geologije, paleontologije i paleobotanike.
Za svoj rad primio je brojna priznanja, među njima 1997. godine Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića, a 2012. godine i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
9. 3. 1999. - izložba „Turopolje, svijet koji nestaje“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su Irena Grbac, Draško Holcer, Martina Šašić, Marjane Baltić i Marijana Vuković.
10. 3. 1924. - osnovan Gradski prirodoslovni muzej u Splitu (danas Prirodoslovni muzej Split)
13. 3. 2008. - Hrvatski znanstveni tim predvođen Miroslavom Radmanom otkrio je spolni život bakterija

o čemu je objavljen članak u najprestižnijem svjetskom znanstvenom časopisu Science.
15. 3. 1893. - Mineraloško-geološki muzej razdvaja se na zasebne muzeje, Mineraloški i Geološki muzej,

a Mineraloško-geološka katedra na Katedru za mineralogiju i petrografiju, koju je preuzeo Mijo Kišpatić, i Katedru za geologiju i paleontologiju, koju je preuzeo Dragutin Gorjanović-Kramberger, dok se Gjuro Pilar zbog bolesti povukao iz službe.
15. 3. 2007. - izložba „Morski psi – Megalodon“ autora Darka Rukavine otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
17. 3. 1893. - umro Ljudevit Farkaš Vukotinović; hrvatski prirodoslovac i muzealac, književnik, političar, gospodarstvenik

Jedan od najsvestranijih sudionika Hrvatskog narodnog preporoda. Stvorio je temelje hrvatskim modernim prirodoslovnim strukama, sudjelovao u osnivanju prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja 1846. godine (jedan od njegovih sljednika je i današnji Hrvatski prirodoslovni muzej), a 1855. godine i njegov kustos.
Svojim istraživanjima umnogome je pridonio radu muzeja i obogaćivanju muzejskih zbirki. Muzeju je poklonio i 300 uzoraka minerala (koji i danas čine dio fundusa HPM-a). Prvi počinje planski prikupljati fosilnu građu i znanstveno je obrađivati (danas je ona dio fundusa HPM-a).
Bavio se petrografijom, mineralogijom, geologijom; autor je prve hrvatske geološke karte;
Osim geologije, bavio se botanikom; s J. K. Schlosserom prvi je dao sustavni prikaz flore Hrvatske i Europe objavivši 1869. važno botaničko djelo Hrvatska flora (Flora Croatica). Njegov herbarij danas je dio herbarske zbirke Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Pokazivao je i zanimanje za zoologiju. Proučavao je i leptire te je o njima napisao prvi entomološki rad na hrvatskom jeziku, pri čemu je svakoj vrsti dao i hrvatski naziv.
Prvi je među hrvatskim prirodoslovcima progovorio o Darwinovim teorijama, a nakon prvotnog odbacivanja, prihvatio je Darwinova tumačenja evolucije.
17. 3. 2009. - otvoren Prirodoslovni muzej u Dubrovniku
24. 3. 1989. - tanker Exxon Valdez nedaleko od obala Aljaske ispustio je u more oko 42 milijuna litara sirove nafte

To je dosad najteža ekološka katastrofa u povijesti čovječanstva.
25. 3. 1655. - danski astronom Christian Huygens otkrio Saturnov prirodni satelit Titan, jedini u Sunčevom sustavu koji ima atmosferu.

Titan je veći od planeta Merkura, a čak 50% veći od našeg Mjeseca.
25. 3. 1893. - hrvatski su prirodoslovci prvi put krenuli u sustavno istraživanje Jadrana ukrcavši se na parobrod „Zvonimir“ u Novom Vinodolskom

Svrha putovanja bilo je prirodoznanstveno istraživanje te upoznavanje mjesnih muzeja i znamenitosti. Članovi posade bili su i Slavoljub Vormastini (1816.–1909.), dugogodišnji preparator u Narodnom muzeju i Zoološkom zavodu, koji je na putovanju sakupljao ptice za muzej. Zanimljivo je da je on sudjelovao u znanstvenom putovanju u svojoj 77. godini života, što je i danas respektabilna dob za takvu vrstu aktivnosti. Preostala šestorica sudionika putovanja bili su istraživači, među njima i dvojica botaničara, Antun Heinz (1861.–1919.) i Stjepan Gjurašin (1867.–1936.), dvojica zoologa, Antun Korlević (1851.–1915.) i Lazar Car (1860.–1942.). Korlević je bio entomolog koji je u vrijeme putovanja radio kao gimnazijski profesor, a poslije je bio profesor Šumarske akademije u Zagrebu. On je vrijedno prikupljao kukce na mjestima na kojima je brod pristajao. Dio posade bili su i geolog Mijo Kišpatić (1851.–1926.) i geograf Milan Šenoa (1869.–1961., sin književnika Augusta Šenoe). Kišpatić je bio sveučilišni profesor, vrlo produktivan znanstvenik i izvrstan popularizator znanosti. Mnogo je putovao istražujući stijene diljem Hrvatske i Bosne. Manjim je plovilom dospio i do otoka Brusnika već 1891. godine, da bi se na taj otok vratio 1894. na znanstvenom putovanju školskog broda Margita (u organizaciji Spiridiona Brusine). Svoje nalaze s Brusnika usporedio je s nalazima s otoka Jabuke na koju se uspio iskrcati tijekom putovanja.
26. 3. 2012. - treći čovjek koji se spustio na dno Marijanske brazde je James Cameron, kanadski filmski režiser (Titanic, Avatar, Bezdan)

S batiskafom „Deepsea Challenger“ spustio se na -11.034 metra ispod morske razine. Prije njega to je davne 1960. godine uspjelo samo Danu Walshu i Jacquesu Piccardu. Marijanska brazda je najdublja točka na Zemlji u zapadnom dijelu Tihog oceana.
27. 3. 1964. - potres jakosti 9.2 po Richteru pogodio je Aljasku, a poginula 131 osoba
28. 3. 2009. - u Hrvatskoj je obilježen "Sat za naš planet" (Earth Hour), svjetska kampanja za uštedu energije
29. 3. 1926. - osnovan Zoološki vrt u Splitu
29. 3. 1994. - izložba „Vuk ili da li je Crvenkapica pojela vuka“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su Irena Grbac (HPM), Darko Kovačić (PMF) i Đuro Huber (Veterinarski fakultet).
31. 3. 2014. - izložba „Otoci – mjesta ljubavi mora i kopna“ autora Draška Holcera otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Travanj

2. 4. 2006. - izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Što nam šapuće priroda?“ autorice Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom školskom muzeju
3. 4. 2014. - izložba podvodnih fotografija Marinka Babića - “Biološka raznolikost Jadranskog podmorja” otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
6. 4. 1667. - katastrofalan potres u Dubrovniku, jedan od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske

Stradalo je oko 3000 ljudi, gotovo polovina tadašnjeg stanovništva grada.
6. 4. 1853. - rođen Dragutin Hirc, hrvatski prirodoslovac, istraživač flore hrvatskih krajeva te faune mekušaca istarsko-kvarnerskoga krša

Njegova zbirka mekušaca čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a bogata herbarska građa pohranjena je u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Prvi je urednik časopisa Hrvatski planinar (1898).
7. 4. 2006. - izložba „Neptunova čipka“ autora Emmy Wöss (OLM, Linz), Maje Novosel (PMF) i Eduarda Kletečkog (HPM) otvorena u HPM-u

suradnjom Oberösterreichische Landesmuseen Biologiezentrum iz Linza, Austrija i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
9. 4. 2000. - umro Antun Bauer, hrvatski muzeolog, sakupljač umjetnina, osnivač i donator muzejskih ustanova

Utemljio je Gipsoteku (danas Gliptoteka HAZU, 1937.), Galeriju umjetnina u Osijeku (1941.), zatim Arhiv za likovnu umjetnost HAZU u Zagrebu (1944.), a 1959. godine donacijom vlastite zbirke slika osnovao je Galeriju umjetnina i Zbirke Bauer Gradskog muzeja Vukovar. Osnivač je Muzejskog dokumentacijskog centra (1964.) te poslijediplomskog studija muzeologije.
Pokrenuo je muzeološke publikacije Muzeologija (1953.) i Informatica Museologica (1970.), koje se i danas objavljuju u izdanju MDC-a. Napisao je više stotina radova i knjiga na temu muzeja i muzejske problematike.
9. 4. 2015. - izložba „Vanda Kochansky Devidé – velika dama hrvatskoga prirodoslovlja“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autorice izložbe su Marija Bošnjak Makovec, Nediljka Prlj Šimić (HPM) i Jasenka Sremac (PMF).
10. 4. 1915. - rođena akademkinja Vanda Kochansky-Devidé, hrvatska geologinja i paleontologinja, muzealka

Iznimno bogat znanstveni rad počela je 1935. godine u Mineraloško-geološkom muzeju (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), a nastavila kao profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čuvaju se zbirke koje je znanstveno istraživala. Prva je hrvatska žena prirodoslovka primljena u akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU)!
Od 1959. do 1974. godine kao glavna urednica uređivala je časopis Geološki vjesnik, a 1969. –1985. časopis Paleontologia Jugoslavica. Predsjednica Hrvatskoga geološkoga društva bila je 1960.–1962. godine. Dobitnica je nagrade Zaklade »Boris Kidrič« (1966), nagrade »Ruđer Bošković« (1967), Spomen-medalje grada Zagreba (1970) te Nagrade za životno djelo (1975).
11. 4. 2016. - izložba „Savršenstvo evolucije – Razotkrivanje“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su dr.sc. Iva Mihoci, dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, Ivan Razum i Dragan Bukovec.
12. 4. 1961. - prvi čovjek u svemiru Jurij Gagarin (Jurij Aleksejevič Gagarin), sovjetski pilot i astronaut

U svemirskom brodu Vostok 1 obišao je Zemlju u vremenu od 89 minuta te sretno sletio za 108 minuta.
14. 4. 2001. - izložba „Gore –dolje“ autora Eduarda Kletečkog i Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
14. 4. 2010. - snažna erupcija vulkana Eyjafjallajökull na Islandu zatvorila zračni promet diljem Europe

Promet je bio zatvoren skoro dva tjedna zbog guste vulkanske prašine.
15. 4. 1991. - u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena foto-izložba prirodoslovnog fotografa Vladimira Pfeifera „Podmorje Kornata
15. 4. 1997. - izložba „Cvijet“ autora Mirjane Vrbek, Eduarda Kletečkog i Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
15. 4. 2000. - izložba „Bube i mi“ autora Eduarda Kletečkoga i Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
16. 4. 2002. - izložba „Puževa kućica“ autora Eduarda Kletečkog, Vesne Štamol i Renate Brezinščak
otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
18. 4. 1881. - u Londonu otvoren prirodoslovni muzej British Museum – Natural History (današnji Natural History Museum)
18. 4. 1996. - izložba „Stoljeće otkupa mineraloške muzejske građe“ Vladimira Zebeca i Marina Šoufeka otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
19. 4. 1882. - umro Sir Charles Robert Darwin, engleski znanstvenik i prirodoslovac, geolog

Iako najpoznatiji kao tvorac prve moderne teorije o evoluciji živih bića koja govori o razvijanju svih životnih oblika procesom prirodnog odabira, Darwin je i kao geolog dao izniman doprinos znanosti.
Proučava geološke formacije, floru, faunu, sakuplja primjerke za prirodoslovne zbirke. Uočava važne činjenice o odnosu živih bića i geoloških formacija te stvara teoriju o promjenjivosti vrsta živih bića u geološkom razvoju Zemlje. Teorija o evoluciji živih bića po njemu je nazvana darvinizam.
Godine 1859. objavljuje svoje glavno djelo O postanku vrsta, a 1871. i djelo Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu.
19. 4. 1918. - Fran Tućan imenovan izvanrednim profesorom te prvi puta i predstojnikom Zavoda te ravnateljem Mineraloško-petrografskog muzeja,

(danas odjel u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju).
19. 4. 1990. - izložba „Zašto roda ima duge noge?“ autora Nikole Tvrtkovića i Eduarda Kletečkog otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
19. 4. 2006. - umro Karl Hugo Strunz, njemački mineralog, tvorac mineraloške klasifikacije

Tvorac ideje o razvrstavanju minerala prema njihovim kristalokemijskim karakteristikama. Osmislio je njihovu podjelu u 9 klasa. Ta se njegova klasifikacija, uz neke nadopune, koristi i danas.
20. 4. 2010. - eksplozija naftne platforme Deepwater Horizon uzrokovala višemjesečni izljev nafte u Meksičkom zaljevu
21. 4. 1876. - geolog Gjuro Pilar održao prvo predavanje iz mineralogije i geologije na Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta

Taj je dan proglašen Danom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
21. 4. 2009. - UNESCO pokrenuo Svjetsku digitalnu knjižnicu
22. 4. 1846. - rođen Gjuro Pilar, geolog, paleontolog, astronom, muzealac

Utemeljitelj je i prvi profesor mineralogije i geologije na zagrebačkom sveučilištu, jedan od najistaknutijih prirodoslovaca 19. stoljeća. Bio je prvi hrvatski školovani geolog, prvi profesor Hrvat na zagrebačkom sveučilištu te prvi rektor prirodoslovac na tom sveučilištu. Utemeljitelj je naše paleontologije, mineralogije i petrografije. Dolaskom u Narodni muzej 1870. godine stvorio je uvjete za stručni i znanstveni rad pa je Zagreb već tada bio centar mineraloških i petrografskih istraživanja po kojima je bio u vrhu svjetske znanosti. Opremio je kemijski laboratorij, Muzeju nabavio prvi polarizacijski mikroskop za istraživanja te je prvi proučavao stijene pomoću izbrusaka. Osim toga, za Muzej je pribavio muzejske zbirke minerala i fosila koji su temelj današnjeg muzejskog postava (Hrvatski prirodoslovni muzej). U njegovu ukupnom znanstvenom opusu djelo Susedska fosilna flora (Flora fossilis Susedana, 1883) zauzima istaknuto mjesto.
22. 4. 2010. - izložba „Ugrožena flora i fauna grada Zagreba“ otvorena u Hrvatskom prirodoslonom muzeju

Autori izložbe su Nikola Tvrtković, Martina Šašić, Iva Mihoci, Marijana Vuković, Igor Pavlinić i Franjo Perović.
25. 4. 1744. - umro Anders Celsius, švedski astronom i fizičar poznat po izradi skale za mjerenje temperature i mjernoj jedinici °C

Bio je ravnatelj prve švedske zvjedarnice. Pojam "stupanj Celzijusa" službeno je prihvaćen 1948. godine na Općoj konferenciji o mjerama i težinama. Celzijev stupanj (znak °C) je mjerna jedinica Celzijeve temperature, izvedena jedinica SI.
25. 4. 1953. - u časopisu Nature objavljen prvi znanstveni članak o strukturi DNK autora James D. Watsona i Francisa H. C. Cricka

(Nature 171, 737-738 (1953) A Structure for Deoxyribose Nucleic Acid)
25. 4. 2003. - odlukom Senata SAD-a proglašen je Dan DNK, koji se počeo slaviti i kao međunarodni, a travanj mjesecom humanog genoma
26. 4. 1134. - prvo spominjanje imena Zagreb
26. 4. 1986. - nuklearna katastrofa u Čornobylju (Černobil), Ukrajina

U nuklearnoj elektrani kraj Černobila u Ukrajini (tada SSSR) eksplozija i požar aktivirali su goleme količine radioaktivnosti koja se proširila atmosferom. Smrtonosni radioaktivni oblak zatrovao je 150.000 četvornih kilometara Ukrajine i susjedne Bjelorusije i proširio se Europom.Nesreća u Černobilu izazvala je prvu od dviju kastastrofa označenih najvišom, sedmom razinom na Međunarodnoj ljestvici za nuklearne nesreće.
26. 4. 2015. - umro akademik Milan Herak, hrvatski geolog, muzealac, izniman poznavatelj fenomena krša

Bio je ravnatelj Geološko-paleontološkog muzeja (danas odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja) u razdoblju od 1943. do 1952., a nakon toga postaje profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i na Rudarskom odjelu Tehničkoga fakulteta (danas Rudarsko-geološko-naftni fakultet). Osim toga, svojim istraživačkim radom bitno je pridonio rješavanju hidroenergetskih problema u kršu Hrvatske.
Godine 1973. postaje redoviti član JAZU. Autor je mnogobrojnih istaknutih radova i knjiga širokog geološkog tematskog raspona. Objavio je 226 znanstvenih i stručnih radova i knjiga u području paleontologije, regionalne geologije i geotektonike, geologije i hidrogeologije krša, te je napisao prve cjelovite udžbenike na hrvatskom jeziku koji se i danas koriste u nastavi geologije, paleontologije i paleobotanike.
Za svoj rad primio je brojna priznanja, među njima 1997. godine Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića, a 2012. godine i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
27. 4. 1882. - umro Josip Kalasancije Schlosser – vitez Klekovski, liječnik, hrvatski prirodoslovac – botaničar i entomolog

Izniman hrvatski prirodoslovac 19. stoljeća. Istraživao je i proučavao biljni i životinjski svijet Hrvatske, a najviše je doprinio razvoju botanike, pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u nas. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čuvaju se muzejski predmeti koji svjedoče o njegovom djelovanju, poput Zbirke kornjaša Schlosser ili fosila koji su dobili ime upravo njemu u čast. Njegov najveći doprinos botanici je temeljno djelo hrvatske botanike Flora Croatica (Hrvatska flora) koju je 1869. godine objavio zajedno s Ljudevitom Vukotinovićem.
Kao entomolog proučavao je posebno kornjaše te je opisao i hrvatskim imenima imenovao oko 6000 vrsta kornjaša, a njegovo djelo Fauna kornjašah Trojedne kraljevine smatra se našim prvim velikim zoologijskim djelom, u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Bio je prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva (1874).

Svibanj

1. 5. 1921. - umro Dragutin Hirc, hrvatski prirodoslovac, istraživač hrvatske flore te faune mekušaca istarsko-kvarnerskoga krša

Njegova zbirka mekušaca čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a bogata herbarska građa pohranjena je u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Prvi je urednik časopisa Hrvatski planinar (1898.).
2. 5. 2012. - izložba „Plavi planet“ autorice Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
3. 5. 2000. - konjunkcija svih tradicionalnih nebeskih tijela znanih iz starih vremena do otkrića Urana

Jedinstvena situacija da su se na malom području neba sreli Sunce i Mjesec te planeti Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn.
5. 5. 1790. - rođen Mijat Sabljar, hrvatski muzealac, kolekcionar

Jedan je od utemeljitelja prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine. Sakupljač starina i prirodoslovne građe koju je kasnije darovao te tako svojim darovima omogućio osnivanje Narodnog muzeja, s arheološkom, numizmatičkom, mineraloškom, malakološkom i dendrološkom zbirkom. Od 1854. radio je kao kustos i upravitelj Narodnoga muzeja.
6. 5. 1859. - umro Alexander von Humbolt, njemački geograf, prirodoslovac, svjetski istraživač i putopisac

Tvorac je ideje o podudarnosti obrisa kontinenata Južne Amerike i Afrike te shvaćanju kako su oni nekada davno činili jedno kopno.
8. 5. 1893. - rođen Ivo Pevalek, akademik. hrvatski botaničar

Osnivač je Zavoda za botaniku, botaničkog vrta i znanstvene zbirke tropskog i suptropskog bilja na tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao. Proučavao je floru alga, gljiva i sedrotvornih biljaka, kao i genezu, razvitak i biodinamiku sedrenih bakterija biljnog podrijetla na Krki, Plitvičkim jezerima i drugim našim rijekama i jezerima. Otkrio je mnoge nove vrste i nekoliko za naše krajeve endemičnih vrsta. Član JAZU od 1926. godine. Znanstveno-stručni centar Nacionalnog parka Plitvička jezera nazvan je njegovim imenom.
8. 5. 1902. - izbacivanje otrovnih plinova vulkana u mjestu St. Pierre na francuskom otoku Martinique u Karibima usmrtilo je oko 30.000 ljudi
10. 5. 1503. - Kristofor Kolumbo otkriva Kajmanske otoke i naziva ih Las Tortugas po brojnim morskim kornjačama u tom području
13. 5. 1832. - umro Georges Cuvier, francuski zoolog i paleontolog

Istraživač različitih skupina živućih i izumrlih životinja, utemeljitelj poredbene anatomije i paleozoologije. Zahvaljujući spoznaji da su se izumrli organizmi i fauna razlikovali od današnjih utemljio je poredbenu anatomiju i znanstvenu paleozoologiju. Postavio je teoriju katastrofa po kojoj su prirodne katastrofe odgovorne za nestanak živog svijeta nekoga područja i za pojavu novoga geološkoga razdoblja.
13. 5. 1888. - rođena Inge Lehmann, danska matematičarka i geofizičarka

Prva je ustanovila da je Zemljina jezgra izgrađena iz dva dijela, unutarnjeg i vanjskog - istražujući i proučavajući podatke potresa koji je 1929. godine pogodio Novi Zeland, ustanovila je kako se Zemljina jezgra sastoji od dva dijela: unutarnjeg čvrstog i vanjskog tekućeg dijela. Iako je ona do tog zaključka došla već 1936. godine, ta je hipoteza dokazana puno kasnije, tek 1970. godine. Diskontinuitet koji odjeljuje unutarnju od vanjske jezgre nazvan je njoj u čast - Lehmannin diskontinuitet. Njezinim imenom nazvan je i jedan od kratera na nama vidljivoj Mjesečevoj strani.
15. 5. 2006. - izložba „U carstvu podzemnog zmaja“ autora Draška Holcera i Nikole Tvrtkovića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
16. 5. 1876. - utemeljen Prirodoslovni muzej Rijeka
16. 5. 1969. - na planet Veneru spustila se sovjetska svemirska automatska stanica Venera-5 s ciljem slanja podataka o sastavu Venerine atmosfere
16. 5. 2013. - izložba „Čarobni svijet fosila“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić, Sanja Japundžić, Tamara Đerek, Marija Bošnjak i Dražen Japundžić.
17. 5. 1926. - umro akademik Mijo Kišpatić, hrvatski mineralog i muzealac, znanstvenik i istraživač, popularizator znanosti

Kao muzealac, a od 1984. i ravnatelj Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja (danas odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja), te od 1896. i profesor mineralogije i petrografije pri Katedri za mineralogiju i petrografiju (danas Mineraloško-petrografskoga zavoda PMF-a), intenzivno je radio na prikupljanju muzejske građe, osobito izložbenih primjeraka minerala i stijena. U razdoblju od 1901. do 1911. otkupom je pribavio više stotina izuzetno lijepih i vrijednih uzoraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta, među kojima se ističu brojni tipski lokaliteti. Uz rad na muzejskim zbirkama, Kišpatić je puno doprinjeo razvoju petrologije razvivši je do europskoga nivoa, pa čak i više. Prvi u svijetu pokušao je iz kvantitativne kemijske analize izračunati normativni sastav stijene (disertacija o genezi poluopala u augitskom andezitu kod Gleichenberga). Tek dva desetljeća kasnije, takva klasifikacija stijena uvedena je u svjetsku petrografsku sistematiku.
U istraživanje i znanstveni rad uveo je najsuvremenije optičke metode, nabavio i adaptirao najbolje instrumente, što mu je uz izvrsna terenska opažanja omogućilo vrhunska znanstvena dostignuća. Istraživao je magmatske i metamorfne stijene, no velike znanstvene rezultate postigao je i u drugim prirodoslovnim disciplinama. Bio je jedan od najznačajnijih popularizatora znanosti svog vremena.
Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Napisao je nekoliko knjiga, a najpoznatije su Slike iz rudstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, Iz bilinskoga svieta itd. Kao sveučilišni profesor, napisao je i udžbenik iz mineralogije i seizmografije. Autor je i prvoga hrvatskoga udžbenika iz pedologije Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo (1877), te više knjiga i udžbenika iz geologije, zoologije i botanike. Suautor je knjige Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti, 1–2. U Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU) primljen je 1887. godine
18. 5. 1980. - erupcija vulkana Mount St. Helens u SAD-u, najrazornija erupcija vulkana u američkoj povijesti
18. 5. 1998. - izložba „Put pod noge“ autorice Renate Brezinščak otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
18. 5. 2009. - izložba „Priroda krških polja Dinarida“ Nikole Tvrtkovića, Damira Lackovića, Branka Jalžića i Marijane Vuković otvorena u HPM-u
19. 5. 1893. - umro Gjuro Pilar, geolog, paleontolog, astronom, muzealac

Utemeljitelj je i prvi profesor mineralogije i geologije na zagrebačkom sveučilištu, jedan od najistaknutijih prirodoslovaca 19. stoljeća. Bio je prvi hrvatski školovani geolog i prvi profesor Hrvat na zagrebačkom sveučilištu te prvi rektor prirodoslovac na tom sveučilištu. Utemeljitelj je naše paleontologije, mineralogije i petrografije. Dolaskom u Narodni muzej 1870. godine stvorio je uvjete za stručni i znanstveni rad pa je Zagreb već tada bio centar mineraloških i petrografskih istraživanja po kojima je bio u vrhu svjetske znanosti. Opremio je kemijski laboratorij, Muzeju nabavio prvi polarizacijski mikroskop za istraživanja te je prvi proučavao stijene pomoću izbrusaka. Osim toga, za Muzej je pribavio muzejske zbirke minerala i fosila koji su temelj današnjeg muzejskog postava (Hrvatski prirodoslovni muzej). U njegovu ukupnom znanstvenom opusu djelo Susedska fosilna flora (Flora fossilis Susedana, 1883) zauzima istaknuto mjesto.
21. 5. 1908. - umro Spiridion Brusina, hrvatski zoolog i paleomalakolog, muzealac

Dugogodišnji ravnatelj (1876.-1901.) Naravoslovnog odjela Narodnog muzeja, kasnije Zoološkog muzeja koji pod njegovom upravom postaje moderna prirodoznanstvena ustanova (danas je to odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Bavio se recentnim i fosilnim mekušcima. Prvi je u nas organizirao ornitološka promatranja, te organizirao prvo naše znanstveno istraživanje Jadranskoga mora (1894). Promicao je Darwinove evolucionističke ideje u nas. Zalagao se za osnivanje zagrebačkoga zoološkoga vrta. Jedan je od osnivača Hrvatskoga naravoslovnoga društva 1885. godine te pokretač i prvi glavni urednik njegovog znanstvenog časopisa Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva. Redoviti član JAZU postaje 1894. godine. Autor je brojnih znanstvenih radova i knjiga. Najvažnije djelo Prirodopisne znanosti, osobito zoologičke, uopće i kod nas napisao je 1876. godine.
21. 5. 2009. - Mt. Everest osvojila Ena Vrbek, najmlađa članica II. hrvatske ženske ekspedicije na Himalaju

Prva je Zagrepčanka koja je bila na "krovu svijeta". Ovim uspjehom uvrstila se među tek nekoliko žena te dobi koje su bile na Mt. Everestu. S Enom Vrbek vrh je osvojila i Milena Šijan, a dva dana prije i Riječanke, sestre Darija i Iris Bostjančić (sve pripadnice Hrvatske gorske službe spašavanja) što Hrvatsku čini jedinom zemljom na svijetu iz koje se na najviši vrh svijeta popelo više žena nego muškaraca.
22. 5. 1960. - vrlo razoran potres u Čileu, magnitude 9.5 Richterove ljestvice

Nakon potresa, uslijedio je niz tsunamija čiji su valovi dosezali čak 25 metara i kretali se sve do Japana - procjenjuje se da je stradalo oko 6.000 ljudi.
22. 5. 2007. - izložba „Morske kornjače – tihi moreplovci Jadrana“ autora Bojana Lazara otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
23. 5. 1778. - rođen Carl von Linné, švedski liječnik i prirodoslovac

Utemeljitelj je botaničke terminologije, taksonomije, sistematike i binarne nomenklature. Binarnu nomenklaturu primijenio je prvo na biljke, a zatim i na životinje. Taj sustav nazivlja u uporabi je i danas. Bio je i ravnatelj botaničkog i zoološkog vrta u Amsterdamu te osnivač i prvi predsjednik Švedske akademije znanosti u Stockholmu. Važnija djela: Prirodni sustav; Osnove botanike; Biljni rodovi; Biljne vrste.
24. 5. 1543. - umro Nikola Kopernik, poljski matematičar i astronom, utemeljitelj moderne astronomije

Tvorac je, za ondašnje prilike, revolucionarne teorije heliocentričnog sustava da je Zemlja samo jedan od planeta koji kruže oko Sunca. Njegovo je učenje bilo 1616. zabranjeno, a zabrana je ukinuta 1757. godine.
27. 5. 1993. - izložba „Čudesni svijet Franje Koščeca“ autora Josipa Balabanića i Eduarda Kletečkog otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
28. 5. 1807. - rođen Louis Agassiz, švicarski biolog, geolog i fizičar; tvorac imena megalodon
29. 5. 1953. - osvojen Mount Everest (8848 m) na Himalaji, najviši planinski vrh na Zemlji

Prvi ljudi u povijesti koji su se popeli na "krov svijeta" bili su Edmund Hillary (Sir Edmund Percival Hillary) novozelandski alpinist i Nepalac Tenzing Norgay.
29. 5. 1981. - Velebit proglašen Parkom prirode
30. 5. 1994. - uvedena hrvatska moneta nazvana kuna zbog važne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj povijesti

Kunino krzno u početku je služilo kao sredstvo plaćanja poreza u naturi u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji (poznato kao kunovina ili marturina). Kasnije, od 13. stoljeća pa do kraja 14. stoljeća, na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac bio je lik životinje kune. Danas, u modernoj Hrvatskoj, kuna postaje naziv za hrvatsku monetu.

Lipanj

1. 6. 1822. - umro Rene Just Haüy, slavni francuski mineralog, utemeljitelj kristalografije

Svojim otkrićem i tumačenjem pravilnosti u građi kristalnih tvari kao odraz njihove pravilne unutarnje strukture 1784. godine postavio je temelje moderne kristalografije.
1. 6. 1898. - izašao prvi broj časopisa »Hrvatski planinar«, najstarijeg hrvatskog, a i jednog od najstarijih europskih planinarskih časopisa

Od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom „Naše planine“.
2. 6. 1994. - izložba „Mediteransko drveće u bonsai kulturi“ autora Mirjane Vrbek (HPM) i Petra Vrgoča (P&B Hortikultura) otvorena u HPM-u
2. 6. 2004. - izložba „Nemirna Zemlja“ autora Darka Rukavine otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
7. 6. 1692. - snažan potres (magnituda bila 7,2 prema Richteru) pogodio grad Port Royal na Jamajci i uništio dvije trećine grada
7. 6. 2016. - izložba „Kamen po kamen...Zagreb“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Izložba je ostvarena u suradnji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
9. 6. 1999. - proglašen Nacionalni park Sjeverni Velebit
10. 6. 1990. - umro Ante Polšak, hrvatski geolog i paleontolog; svjetski ugled stekao istraživanjem i proučavanjem izumrlih školjkaša rudista

Bavio se i biostratigrafijom te regionalnom geologijom i paleogeografijom. Prvi je u nas uveo paleotemperaturna istraživanja. Otkrio je jedan novi rod, 23 nove vrste i 11 novih podvrsta fosilnih školjkaša. Godine 1971. dobio je nagradu za znanstveni rad »Ruđer Bošković«.
11. 6. 1910. - rođen Jacques Yves Cousteau, francuski oceanograf, podmorski istraživač, fotograf, pisac i izumitelj ronilačke opreme

S brodom Calypso istraživao je oceane, o čemu je pisao knjige i snimao dokumentarne
filmove. Bio je ravnatelj Oceanografskog instituta i Oceanografskog muzeja u Monacu.
12. 6. 2002. - izložba „Želite li stvarnost ili mit? – Priča o bjeloglavom supu“ autora Irene Grbac (HPM) i Gorana Sušića (HAZU) otvorena u HPM-u
12. 6. 2008. - izložba „Otrov i lijek skriven u biljci“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autorice izložbe su Mirjana Vrbek, Suzana Buzjak (HPM) i Olivera Matevska (Prirodnjački muzej Makedonije).
17. 6. 1979. - umro akademik Luka Marić, hrvatski petrolog i mineralog, muzealac

Svestrani istraživač iz područja petrologije i mineralogije, zaslužan je za mnogobrojna istraživanja iz područja geologije. Razvoju mineraloške struke i muzejskih zbirki doprinio je kao kustos u Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu (današnji odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja) te kao profesor Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta. Autor je više desetaka znanstvenih i stručnih radova i udžbenika (1945. godine Sistematska petrografija, a 1974. godine Minerali, stijene i rudna ležišta u našoj zemlji od prehistorije do danas). Redoviti član JAZU od 1963. Za svoj znanstveni rad 1965. godine dobio je nagradu »Ruđer Bošković«.
21. 6. 1990. - potres jakosti 7,7 po Richteru pogodio Iran pa je stradalo oko 40.000 - 50.000 ljudi
25. 6. 1997. - umro Jacques Yves Cousteau, francuski oceanograf, podmorski istraživač, fotograf, pisac i izumitelj ronilačke opreme

S brodom Calypso istraživao je oceane, o čemu je pisao knjige i snimao dokumentarne filmove. Bio je ravnatelj Oceanografskog instituta i Oceanografskog muzeja u Monacu.
27. 6. 1925. - otvoren zagrebački Zoološki vrt u perivoju Maksimir

Srpanj

1. 7. 1868. - Spiridion Brusina počeo istraživati morsko dno u zadarskoj gradskoj luci pa se taj datum smatra rođendanom hrvatske biologije mora
2. 7. 2015. - likovna izložba „Životinjski svijet“ likovnog umjetnika Vatroslava Kuliša otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
3. 7. 1911. - izašao prvi broj časopisa Priroda
4. 7. 2012. - otkriven Higgsov bozon, nova elementarna čestica oko 130 puta teža od protona

Otkriće nove čestice objavile su, nezavisno jedna od druge, dvije skupine znanstvenika (CMS i Atlas), promatrajući sudare protona na velikom hadronskom sudarivaču u CERN-u. Prema svim pokazateljima riječ je upravo o Higgsovom bozonu pa su za svoj doprinos ovom otkriću François Englert i Peter Higgs podijelili Nobelovu nagradu za fiziku 2013. godine.
(CERN - franc. Conseil européen pour la recherche nucléaire - Europsko vijeće za nuklearna istraživanja; poslije preimenovano u Europski laboratorij za fiziku čestica - međunarodna institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja)
6. 7. 1989. - izložba „Zašto su leptiri šareni?“ autora Franje Perovića, Eduarda Kletečkog i Renate Brezinščak otvorena u HPM-u
7. 7. 2016. - izložba „Žena i zvijer“ umjetnice Marije Ujević otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
8. 7. 1981. - potres jakosti 7,3 po Richteru pogodio je pokrajinu Kerman u Iranu, a stradalo je oko 4.000 – 8.000 ljudi
17. 7. 2015. - otvoren Prirodoslovni muzej u Metkoviću
18. 7. 1894. - hrvatski zoolog Spiridion Brusina organizirao je brodom „Margita“ prvu veću pomorsku ekspediciju istraživanja Jadranskog mora

Ekspedicija je krenula iz Kraljevice i trajala je mjesec dana. Za vrijeme ekspedicije pređeno je oko tisuću morskih milja, a zaustavljala se u 33 luke. Kao član ekspedicije, na istraživačkom brodu je između ostalih bio i petrograf Mijo Kišpatić.
19. 7. 1988. - izložba „Krapinski pračovjek – spomenik svjetske baštine“ autora Jakova Radovčića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
20. 7. 1804. - rođen Richard Owen, engleski biolog, komparativni zoolog i paleontolog; tvorac naziva dinosaur
20. 7. 1969. - prvo spuštanje čovjeka na Mjesec

izvela je posada Apolla 11, a Neil Armstrong je prvi čovjek u povijesti koji je bio na nekom drugom tlu osim zemaljskog, Edwin 'Buzz' Aldrin je drugi čovjek koji je prošetao mjesečevom površinom, dok je treći čćan posade Michael Collins, upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti
22. 7. 1822. - rođen Gregor (Johann) Mendel, češki prirodoslovac i utemeljitelj genetike

Prvi je u genetička istraživanja uveo eksperimentalni i kvantitativni pristup, a njegova dva zakona smatraju se temeljnim zakonima genetike (Mendelovi zakoni). Mendelove zasluge postale su shvaćene i priznate tek 16 godina nakon njegove smrti.
22. 7. 1954. - umro akademik Fran Tućan, hrvatski mineralog i petrograf, muzealac

Godine 1906. postaje kustos Mineraloško-petrografskog muzeja, a 1918. i ravnatelj i profesor mineralogije i petrologije na zagrebačkom Sveučilištu. Autor je mnogih znanstvenih radova, udžbenika, ali i popularno-znanstvenih knjiga. Napisao je prvu hrvatsku popularnu knjigu o petrografiji, „Naše kamenje" (1907), njegovo najpoznatije je „Naše rudno blago“. Jedan je od naših najnadarenijih popularizatora prirodnih znanosti pa je i nagrada za populariziranje i promicanje znanosti nazvana „Fran Tućan“ njemu u čast. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva i glavni urednik časopisa Priroda. Član akademije, tadašnje JAZU, postaje 1930. godine.
23. 7. 1906. - rođen nobelovac Vladimir Prelog, hrvatski znanstvenik, kemičar

Dobitnik je Nobelove nagrade za znanstveni rad iz područja kemije 1975. godine.
27. 7. 1976. - katastrofalan potres jakosti 8,0 po Richteru pogodio industrijski grad Tangshan na sjeveru Kine, a broj stradalih procijenjen je na 600.000
29. 7. 1870. - Gjuro Pilar postaje prvi prirodoslovac imenovan muzejskim pristavom (1846. - 1893.)

i preuzima brigu oko uređenja geološko-mineraloških zbirki. Prije njega na tome mjestu bili su Dragutin Rakovec i Ljudevit Vukotinović, pravnici, dok je Mijo Sabljar bio časnik u austrougarskoj vojsci.
29. 7. 1958. - osnovana američka svemirska agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration)

Cilj NASA-e je ostvarivanje javnog svemirskog programa Sjedinjenih Američkih Država te razvoj civilnih i vojnih letjelica.
31. 7. 1752. - u Beču otvoren prvi zoološki vrt na svijetu

Kolovoz

3. 8. 2004. - američka svemirska agencija NASA lansirala svemirsku letjelicu Messenger u misiji na planet Merkur
5. 8. 1994. - speleoronioci i speleoistraživači Lukine jame Teo Barišić i Zoran Stipetić postavili su svjetski rekord u jamskom ronjenju

Novim svjetskim rekordom jamski sustav Lukine jame na Velebitu produbljen je na -1392 m.
7. 8. 1903. - rođen Louis Leakey (Louis Seymour Bazett Leakey), kenijsko-britanski paleoantropolog i arheolog, pionir evolucije čovjeka

Svojim istraživanjem postavio je temelje o porijeklu čovjeka te je dokazao da ljudski rod potječe iz Afrike, a ne Azije. Pronašao je i imenovao vrstu čovjeka Homo habilis, i autor je izraza „olduvijen“ za kamene izrađevine i s nalazišta Olduvai u Africi, ali i drugih sličnih nalazišta.
7. 8. 1993. - speleolozi Damir Lacković, Siniša Rešetar i Robert Dado spustili su se prvi puta na dno Lukine jame na Velebitu na dubinu od -1355 m

Time je Lukina jama postala najdublja jama Hrvatske, a 9. po dubini tada u svijetu.
17. 8. 1999. - potres jakosti 7.4 po Richteru u turskom gradu Izmiru usmrtio je oko 20 000 ljudi
18. 8. 1877. - otkriven Marsov prirodni satelit Fobos (naziv izveden prema grč. riječi strah)
18. 8. 1911. - rođen Antun Bauer, hrvatski muzeolog, sakupljač umjetnina, osnivač i donator muzejskih ustanova

Utemljio je Gipsoteku (danas Gliptoteka HAZU, 1937.), Galeriju umjetnina u Osijeku (1941.), zatim Arhiv za likovnu umjetnost HAZU u Zagrebu (1944.), a 1959. godine donacijom vlastite zbirke slika osnovao je Galeriju umjetnina i Zbirke Bauer Gradskog muzeja Vukovar. Osnivač je Muzejskog dokumentacijskog centra (1964.) te poslijediplomskog studija muzeologije.
Pokrenuo je muzeološke publikacije Muzeologija (1953.) i Informatica Museologica (1970.), koje se i danas objavljuju u izdanju MDC-a. Napisao je više stotina radova i knjiga na temu muzeja i muzejske problematike.
20. 8. 1962. - umro Josip Poljak, hrvatski geolog, muzealac, planinar, fotograf

U Geološko-paleontološkom muzeju (danas istoimenom odjelu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja) radio je 50 godina, u početku kao kustos, a od 1940. i kao ravnatelj. U muzeju se čuva njegova fotografska ostavština. Najveći znanstveni doseg postigao je istraživanjem geomorfoloških i hidrografskih pojava u krškim Dinaridima. Napisao je prvu dizertaciju iz područja speleologije. Kao planinar bio je vrsni poznavatelj Velebita te je 1929. napisao prvi pisani planinarski vodič, Planinarski vodič po Velebitu.
23. 8. 1769. - rođen Georges Cuvier, francuski zoolog i paleontolog

Istraživač je različitih skupina živućih i izumrlih životinja, utemeljitelj poredbene anatomije i znanstvene paleozoologije. Zahvaljujući spoznaji da su se izumrli organizmi i fauna razlikovali od današnjih utemljio je poredbenu anatomiju i znanstvenu paleozoologiju. Postavio je teoriju katastrofa po kojoj su prirodne katastrofe odgovorne za nestanak živog svijeta nekoga područja i za pojavu novoga geološkoga razdoblja.
23. 8. 1990. - umro akademik Mirko Malez, hrvatski geolog, speleolog i paleontolog, pionir hrvatske speleoarheologije

Bavio se istraživanjem paleontoloških i arheoloških nalazišta, posebno špilja: Veternice, Vindije i Šandalje te područja Krapine. Njegovo najvažnije otkriće su fosilni ostaci kasnih neandertalaca iz Vindije. Napisao je 430 znanstvenih, stručnih i znanstvenopopularnih radova o geologiji, speleologiji, fosilnom čovjeku, materijalnim kulturama paleolitika i mezolitika. Dobitnik je nagrade za znanstveni rad »Ruđer Bošković« 1966. godine. Redoviti član JAZU postaje 1979. godine.
24. 8. 2006. - planet Pluton proglašen patuljastim planetom na 26. Općoj konferenciji IAU-e u Pragu

Tada je i usvojena definicija patuljastog planeta prema kojoj, da bi nebesko tijelo bilo proglašeno patuljastim planetom, mora biti u orbiti oko Sunca, imati sferni oblik, ali da se ne radi o satelitu.
27. 8. 1883. - erupcija indonezijskog vulkana Krakatau pri čemu je stradalo oko 30.000 ljudi
29. 8. 1839. - umro Friedrich Mohs, njemački mineralog, svjetsku slavu stekao izradom popisa tvrdoće minerala

Utvrdio je da je dijamant najtvrđi, a talk najmekši mineral. Na temelju te spoznaje izradio je popis tvrdoće minerala od 1 do 10, koji je njemu u čast nazvan Mohsova ljestvica (mineral s višim brojem para mineral s nižim brojem: 1 – talk, 2 – gips, 3 – kalcit, 4 – fluorit, 5 – apatit, 6 – ortoklas, 7 – kvarc, 8 – topaz, 9 – korund i 10 – dijamant).
30. 8. 1935. - Edwin Hubble otkrio asteroid nazvan 1373 Cincinnati

Rujan

1. 9. 1930. - rođen Ante Polšak, hrvatski geolog i paleontolog; svjetski ugled stekao istraživanjem i proučavanjem izumrlih školjkaša rudista

Bavio se i biostratigrafijom te regionalnom geologijom i paleogeografijom. Prvi je u nas uveo paleotemperaturna istraživanja. Otkrio je jedan novi rod, 23 nove vrste i 11 novih podvrsta fosilnih školjkaša. Godine 1971. dobio je nagradu za znanstveni rad »Ruđer Bošković«.
9. 9. 1892. - otkriven Jupiterov satelit Amaltej, a otkrio ga je američki astronom Edward Emerson Barnard
14. 9. 1769. - rođen Alexander von Humbolt, njemački geograf, prirodoslovac, svjetski istraživač i putopisac

Tvorac je ideje o podudarnosti obrisa kontinenata Južne Amerike i Afrike te shvaćanju kako su oni nekada davno činili jedno kopno.
19. 9. 1984. - umro Ljudevit Barić, hrvatski mineralog i muzealac

Dugogodišnji je ravnatelj Mineraloško-petrografskog muzeja (danas istoimeni odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Proučavao je optičke karakteristike minerala i kristalnu optiku, određivao rijetke vrste minerala, bavio se procjenom dragoga kamenja. Autor je mnogobrojnih radova iz područja mineralogije i petrologije. Svojim radom stekao je svjetski ugled pa je nova vrsta minerala iz razreda fosfata njemu u čast nazvana barićit. U našim i inozemnim časopisima objavio oko 200 znanstvenih i stručnih radova, ponajprije iz kristalografije i kristalooptike. Godine 1974. dobio je nagradu za životno djelo.
19. 9. 1985. - snažan potres magnitude 8,0 pogodio Mexico City; poginulo je 12.000 ljudi, a ozlijeđeno 40.000
22. 9. 1851. - rođen akademik Mijo Kišpatić, hrvatski mineralog i muzealac, istraživač, popularizator znanosti

Kao muzealac, a od 1984. i ravnatelj Mineraloško-petrografskog odjela Narodnog muzeja (danas odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja), te od 1896. i profesor mineralogije i petrografije pri Katedri za mineralogiju i petrografiju (danas Mineraloško-petrografskoga zavoda PMF-a), intenzivno je radio na prikupljanju muzejske građe, osobito izložbenih primjeraka minerala i stijena. U razdoblju od 1901. do 1911. otkupom je pribavio više stotina izuzetno lijepih i vrijednih uzoraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalazišta, među kojima se ističu brojni tipski lokaliteti. Uz rad na muzejskim zbirkama, Kišpatić je puno doprinjeo razvoju petrologije razvivši je do europskoga nivoa, pa čak i više. Prvi u svijetu pokušao je iz kvantitativne kemijske analize izračunati normativni sastav stijene (disertacija o genezi poluopala u augitskom andezitu kod Gleichenberga). Tek dva desetljeća kasnije, takva klasifikacija stijena uvedena je u svjetsku petrografsku sistematiku.
U istraživanje i znanstveni rad uveo je najsuvremenije optičke metode, nabavio i adaptirao najbolje instrumente, što mu je uz izvrsna terenska opažanja omogućilo vrhunska znanstvena dostignuća. Istraživao je magmatske i metamorfne stijene, no velike znanstvene rezultate postigao je i u drugim prirodoslovnim disciplinama. Bio je jedan od najznačajnijih popularizatora znanosti svog vremena.
Tijekom svog muzeološkog i znanstvenog djelovanja Kišpatić je objavio više od 180 znanstvenih i popularnih djela. Napisao je nekoliko knjiga, a najpoznatije su Slike iz rudstva, Slike iz geologije, Kukci, Ribe, Prirodopisne i kulturne crtice, Iz bilinskoga svieta itd. Kao sveučilišni profesor, napisao je i udžbenik iz mineralogije i seizmografije. Autor je i prvoga hrvatskoga udžbenika iz pedologije Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo (1877), te više knjiga i udžbenika iz geologije, zoologije i botanike. Suautor je knjige Novovjeki izumi u znanosti, obrtu i umjetnosti, 1–2. U Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (JAZU) primljen je 1887. godine
22. 9. 2014. - izložba „Neraskidive spone“ otvorena u HPM-u u suradnji sa Zoologijskim zavodom PMF-a

Autorice izložbe su Darija Ćaleta (HPM), Sanja Gottstein (PMF), Andreja Lucić (PMF), Vlatka Mičetić Stanković (HPM), Iva Mihoci (HPM), Martina Podnar Lešić (HPM) & Lucija Šerić Jelaska (PMF).
24. 9. 1990. - izložba „S.O.S. za jelu“ autora Nikole Tvrtkovića (HPM) i Željka Kovačića otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
25. 9. 1995. - u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena foto-izložba Radovana Kranjčeva „Na podravskim peskima
26. 9. 1875. - počela s radom Katedra mineralogije i geologije na Mudroslovnom fakultetu, imenovanjem Gjure Pilara za redovitog profesora

Mudroslovni fakultet danas je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Nastava je započela u ljetnom semestru 1875/76.
26. 9. 1878. - rođen akademik Fran Tućan, hrvatski mineralog i petrograf, muzealac

Godine 1906. postaje kustos Mineraloško-petrografskog muzeja, a 1918. i ravnatelj i profesor mineralogije i petrologije na zagrebačkom Sveučilištu. Autor je mnogih znanstvenih radova, udžbenika, ali i popularno-znanstvenih knjiga. Napisao je prvu hrvatsku popularnu knjigu o petrografiji, „Naše kamenje" (1907), njegovo najpoznatije djelo je „Naše rudno blago“. Jedan je od naših najnadarenijih popularizatora prirodnih znanosti pa je i nagrada za populariziranje i promicanje znanosti nazvana „Fran Tućan“ njemu u čast. Bio je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva i glavni urednik časopisa Priroda. Član akademije, tadašnje JAZU, postaje 1930. godine.
26. 9. 2011. - izložba «Stjenoviti planet Zemlja» autora Dragana Bukovca otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Treća, završna izložba muzejske izložbene trilogije kojom je dovršeno preuređenje mineraloško-petrografskog stalnog postava. Njenim otvorenjem otvoren je novi, tj. preuređeni i prošireni stalni postav mineraloških i petrografskih zbirki. Ta izložba kao dio stalnog mineraloško-petrografskog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja predstavlja petrografske zbirke, a sadrži i prikaze svemira i postanka Zemlje.
28. 9. 1953. - umro Edwin Powell Hubble, američki astronom zaslužan za stvaranje temelja kozmologije

Otkrio je dokaze o širenju svemira. Zbog zasluga u istraživanju kozmologije njegovim imenom nazvan je svemirski teleskop – svemirski teleskop Hubble, koji je u prednosti nad zemaljskim teleskopima jer ne ovisi o vremenskim prilikama.
30. 9. 1993. - potres jakosti 6.3 po Richteru grad pogodio grad Maharashtra u Indiji pri čemu je stradalo oko 30000 ljudi

Listopad

1. 10. 1972. - umro Louis Leakey (Louis Seymour Bazett Leakey), kenijsko-britanski paleoantropolog i arheolog, pionir evolucije čovjeka

Svojim istraživanjem postavio je temelje o porijeklu čovjeka, te je dokazao da ljudski rod potječe iz Afrike, a ne Azije. Pronašao je i imenovao vrstu čovjeka Homo habilis, i autor je izraza „olduvijen“ za kamene izrađevine i s nalazišta Olduvai u Africi, ali i drugih sličnih nalazišta.
1. 10. 2012. - izložba „Suture, strukture, teksutre: fosili kao inspiracija u modnom dizajnu“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autorice izložbe su Nediljka Prlj Šimić (HPM), Katarina Krizmanić (HPM) i Ksenija Vrbanić (Xenia design).
3. 10. 2013. - izložba „Dr. Josip Kalasancij Schlosser – vitez Klekovski (1808. – 1882.)“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su Ozren Blagec (Gradski muzej Križevci), Mirjana Vrbek, Suzana Buzjak, Iva Mihoci i Vlatka Mičetić Stanković (HPM).
8. 10. 2005. - snažan potres magnitude 7.6 pogodio indijsku pokrajinu Kašmir pri čemu je stradalo 80.000 ljudi
10. 10. 1969. - prva vrtnja HE “Sklope” u Kosinju, snage 25 MVA
15. 10. 1564. - umro Andreas Vesalius, belgijski anatom, utemeljitelj moderne znanosti, liječnik španjolskih careva

Smatra ga se jednim od najvažnijih ljudi onoga doba. Poznat je po znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti koju je upotpunjavao seciranjem ljudskih trupala. Njegovo kapitalno djelo O ustroju ljudskoga tijela (De humani corporis fabrica) iz 1543. godine smatra se prekretnicom u medicinskoj literaturi i označuje početak znanstvene i kritičke metodike upoznavanja prirode. Temeljeći svoj rad na empiriji, Vesalius je promijenio cjelokupni pristup znanstvenim istraživanjima i postavio temelje opservacije kao jedne od fundamentalnih modernih znanstvenih metoda istraživačkog procesa u anatomiji.
17. 10. 1986. - umro René Mikšić, jedan od najvećih entomologa ovih područja, istraživač kukaca

Sakupljao je kukce po cijelome svijetu, a istraživao prvenstveno truležare, jelenke, strizibube i krijesnice. Objavio je preko 170 stručnih i znanstvenih radova, od čega 25 knjiga te velebnu monografiju potporodice Cetoniinae kao najveće djelo za tu potporodicu u svijetu.
19. 10. 1949. - Paklenica proglašena Nacionalnim parkom
20. 10. 1902. - rođen Ljudevit Barić, hrvatski mineralog i muzealac

Dugogodišnji je ravnatelj Mineraloško-petrografskog muzeja (danas istoimeni odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Proučavao je optičke karakteristike minerala i kristalnu optiku, određivao rijetke vrste minerala, bavio se procjenom dragoga kamenja. Autor je mnogobrojnih radova iz područja mineralogije i petrologije. Svojim radom stekao je svjetski ugled pa je nova vrsta minerala iz razreda fosfata njemu u čast nazvana barićit. U našim i inozemnim časopisima objavio oko 200 znanstvenih i stručnih radova, ponajprije iz kristalografije i kristalooptike. Godine 1974. dobio je nagradu za životno djelo.
25. 10. 1856. - rođen akademik Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski prirodoslovac svjetskoga glasa - geolog, paleoantropolog i muzealac

Jedan je od utemeljitelja svjetske paleoantropologije, a njegov doprinos znanosti i muzejskom fundusu je izniman. Svjetsku slavu stekao je opisom fosilnih ostataka pračovjeka otkrivenih kraj Krapine koji i danas ima veliku važnost. Na temelju razjašnjavanja otkrića na krapinskom nalazištu smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije.
Bio je ravnatelj Geološko-paleontološkog odjela Narodnog muzeja (danas odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Od početaka svog djelovanja, a posebice od 1902. intenzivno radi na uspostavi geološke službe kao temeljne podloge istraživanja prirodnih dobara i gospodarskog napretka. Zaslužan je za početke gelološkog kartiranja u nas. Osnivač je prvog hrvatskog znanstvenog geološkog časopisa koji i danas izlazi (Geologia Croatica).
Sveukupno je objavio 237 radova. Jedan je od začetnika utemeljenja Hrvatskoga naravoslovnog društva 1885. Bio je počasni građanin Zagreba, Krapine i Karlovca. Od 1909. član je akademije, tadašnje JAZU.
26. 10. 1964. - velika poplava u Zagrebu; rijeka Sava poplavila trećinu grada Zagreba
28. 10. 2009. - izložba „Pradavno paško jezero“ autora Dražena Japundžića i Katarine Krizmanić otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
31. 10. 1923. - rođen akademik Stjepan Šćavničar, hrvatski mineralog i kristalograf

Dugogodišnji profesor mineralogije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta Zagrebu. Predstojnik Mineraloško-petrografskoga zavoda PMF-a bio je od 1974. do 1994. Bavio se analizom kristalnih struktura, proučavanjem geneze i stabilnosti pojedinih minerala i mineralnih grupa s primjenom u mineralogiji i petrologiji. Zaslužan je za modernizaciju nastave i metoda istraživanja u mineralogiji i kristalografiji te za izobrazbu mlađih kadrova na fakultetu. Bio je višegodišnji suradnik Instituta »Ruđer Bošković«. Godine 1973. izabran je za izvanrednog, a 1991. za redovitoga člana HAZU. Dobitnik je mnogih priznanja, među njima Nagrade za znanstveni rad »Ruđer Bošković« (1971) i Nagrade za životno djelo (1991). Objavio je više od 60 znanstvenih radova, većinu u vodećim međunarodnim časopisima. Umro je 2011. godine.

Studeni

1. 11. 1813. - rođen Dragutin Rakovac, hrvatski književnik, publicist, muzealac

Zaslužan za osnivanje prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja, 1846. godine. Taj se muzej sastojao od tri odjela: arheološkog, prirodoslovnog i knjižnice, a Rakovac je bio njegov prvi čuvar (kustos). Dao je veliki poticaj za osnivanje mineraloške zbirke. Poznat je i kao autor ilirske domoljubne, ali i ljubavne lirike.
1. 11. 1880. - rođen Alfred Wegener; njemački fizičar, meteorolog, istraživač Sjevernog pola, utemeljitelj teorije plutanja kontinenata

Najpoznatiji je po teoriji pomaka kontinenata, objavljenoj 1915. godine u njegovom djelu Nastanak kontinenata i oceana. Prvi je uočio podudarnost kontura pojedinih kontinenata, što je ukazivalo na postojanje jedinstvene kopnene mase u dalekoj geološkoj prošlosti. Postavio je teoriju da su današnji kontinenti nastali lomljenjem cjelovite kopnene mase i razmicanjem pojedinih dijelova. Tek 1960-tih godina teorija je priznata i prepoznata kao preteča tektonike ploča.
1. 11. 1968. - umro Nikola Fink, hrvatski zoolog, muzealac, prevoditelj

Radio je u Hrvatskom narodnom zoološkom muzeju, a od 1946. kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Autor je srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika iz zoologije. Preveo je djela Brehma i drugih zoologa.
2. 11. 1930. - umro Alfred Wegener; njemački fizičar, meteorolog, istraživač Sjevernog pola, utemeljitelj teorije plutanja kontinenata

Najpoznatiji je po teoriji pomaka kontinenata, objavljenoj 1915. godine u njegovom djelu Nastanak kontinenata i oceana. Prvi je uočio podudarnost kontura pojedinih kontinenata, što je ukazivalo na postojanje jedinstvene kopnene mase u dalekoj geološkoj prošlosti. Postavio je teoriju da su današnji kontinenti nastali lomljenjem cjelovite kopnene mase i razmicanjem pojedinih dijelova. Tek 1960-tih godina teorija je priznata i prepoznata kao preteča tektonike ploča.
5. 11. 1924. - rođen akademik Mirko Malez, hrvatski geolog, speleolog i paleontolog, pionir hrvatske speleoarheologije

Bavio se istraživanjem paleontoloških i arheoloških nalazišta, posebno špilja: Veternice, Vindije i Šandalje te područja Krapine. Njegovo najvažnije otkriće su fosilni ostaci kasnih neandertalaca iz Vindije. Napisao je 430 znanstvenih, stručnih i znanstvenopopularnih radova o geologiji, speleologiji, fosilnom čovjeku, materijalnim kulturama paleolitika i mezolitika. Dobitnik je nagrade za znanstveni rad »Ruđer Bošković« 1966. godine. Redoviti član JAZU postao je 1979. godine.
5. 11. 1998. - izložba „Vulkani na jadranskim otocima?“ autorice Marte Crnjaković otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
8. 11. 1656. - rođen Edmond Halley, engleski astronom i matematičar, utemeljitelj moderne geofizike

Najpoznatiji je po otkriću kometa koji je kasnije i nazvan po njemu - Halleyjev komet, najpoznatiji komet u povijesti. Istaknuo se proučavanjem staza gibanja 24 kometa. Katalogizirao je 341 zvijezdu južne Zemljine polutke. Izradio je i prvu meteorološku kartu. Godine 1705. objavio je rad o ponavljajućoj pojavi sjajnog kometa svakih 75 - 76 godina, tvrdeći da se radi o istom tijelu čija staza leži između Sunca i Jupitera, te je predvidio njegov ponovni prolazak 1758. ili 1759. godine. U prosincu 1758. godine zabilježena je pojava kometa čime je potvrđen Halleyjev izračun. Njemu u čast taj je svemirski objekt nazvan Halleyev komet. Edmond Halley bio je dugogodišnji upravitelj zvjezdarnice u Greenwichu.
9. 11. 1880. - razoran potres pogodio Zagreb (poznat kao Veliki potres) s epicentrom na području Medvednice

Potres je oštetio mnoge zagrebačke zgrade, a posebno staru zagrebačku katedralu kojoj su srušeni svodovi, zdrobljeni oltari, probijen pod i oštećen zvonik. Pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna obnova grada trajala je do 1906. godine. Zagrebački Veliki potres potaknuo je Gjuru Pilara, prvog hrvatskog školovanog geologa na proučavanje seizmologije, što je rezultiralo njegovim značajnim djelom o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori. Također, ovaj je potres bio poticaj i Andriji Mohorovičiću za studioznije proučavanje potresa pa je on već 1901. osnovao u Zagrebu seizmološku postaju, a 1908. i 1909. nabavio i dva nova, tada najmodernija, seizmografa.
10. 11. 2001. - UNESCO je proglasio Svjetski dan znanosti za mir i razvoj

Namjera je bila pružiti priliku za udruživanje snaga znanstvenih ustanova, znanstvenika, vlada i civilnog društva radi doprinosa znanosti u promicanju društvenog napretka i boljeg razumijevanja života.
10. 11. 1894. - rođen Nikola Fink, hrvatski zoolog, muzealac, prevoditelj

Radio je u Hrvatskom narodnom zoološkom muzeju, a od 1946. kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Autor je srednjoškolskih i visokoškolskih udžbenika iz zoologije. Preveo je djela Brehma i drugih zoologa.
11. 11. 1884. - umro Alfred Edmund Brehm; njemački zoolog, ilustrator i pisac, najpoznatiji po ediciji Ilustrirani život životinja
11. 11. 1960. - otok Mljet proglašen Nacionalnim parkom, kao prvi pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu
11. 11. 1998. - umro Zdravko Lorković, hrvatski biolog - entomolog, genetičar, evolucionist i ekolog

Poseban doprinos znanosti dao je u istraživanju leptira Hrvatske i Europe. Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu poklonio je zbirku od oko 50.000 primjeraka leptira i 4000 mikroskopskih preparata spolnih organa leptira. Otkrio je 5 novih vrsta leptira, opisao 16 novih podvrsta i 7 sezonskih modifikacija. Čak četiri živuće svojte leptira i jedna fosilna vrsta te jedna vrsta i jedan rod kornjaša nazvani su njegovim imenom. Lorković je objavio 91 znanstveni rad, 24 stručna rada, 36 prikaza knjiga i recenzija.
12. 11. 1980. - svemirska letjelica Voyager 1 prošla je kraj Saturna i poslala neprocjenjive podatke o tom planetu
13. 11. 1989. - u zagrebačkom MG centru otvorena izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Svijet kristala – bogatstvo Zemlje“ autora Marina Šoufeka
14. 11. 1797. - rođen Sir Charles Lyell, britanski geolog, osnivač moderne geologije, poznat po evolucijskom principu u tumačenju prošlosti Zemlje

Uveo je pojam geološkog vremena, te dao nazive pojedinim geološkim razdobljima (pliocen, tercijar). Najznačajnije djelo Principi geologije.
14. 11. 1996. - izložba „Natura + Cultura“ autora Josipa Balabanića, Dragana Bukovca i Eduarda Kletečkog otvorena u HPM-u
15. 11. 1882. - rođen Josip Poljak, hrvatski geolog, muzealac, planinar, fotograf

U Geološko-paleontološkom muzeju (danas istoimenom odjelu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja) radio je 50 godina, u početku kao kustos, a od 1940. i kao ravnatelj. U muzeju se čuva njegova fotografska ostavština. Najveći znanstveni doseg postigao je istraživanjem geomorfoloških i hidrografskih pojava u krškim Dinaridima. Napisao je prvu dizertaciju iz područja speleologije. Kao planinar bio je vrsni poznavatelj Velebita te je 1929. napisao prvi pisani planinarski vodič, Planinarski vodič po Velebitu.
15. 11. 2005. - izložba „Kameniti oblici Velebita“ autorice Sanje Japundžić otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
18. 11. 1993. - izložba „Začudna dražest okamina“ autorica Katarine Krizmanić i Nives Borčić otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
18. 11. 2014. - izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Čarobni svijet fosila“ gostovala u Galeriji Prirodnjačkog muzeja u Beogradu
20. 11. 1889. - rođen Edwin Powell Hubble, američki astronom zaslužan za stvaranje temelja kozmologije

Poznat po otkriću dokaza o širenju svemira. Zbog zasluga u istraživanju kozmologije njegovim imenom nazvan je svemirski teleskop – svemirski teleskop Hubble, koji je u prednosti nad zemaljskim teleskopima jer ne ovisi o vremenskim prilikama.
21. 11. 2002. - putujuća izložba Biodiverzitet i mi – 10 godina nakon Rio de Janeira... Johannesburg 2002. otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autorice izložbe su Renata Brezinščak, Suzana Buzjak i Marijana Vuković, a izložba je ostvarena u suradnji s Uredom za suradnju i kulturnu djelatnost Francuskog veleposlanstva u Zagrebu.
22. 11. 1854. - umro Dragutin Rakovac, hrvatski književnik, publicist, muzealac

Zaslužan za osnivanje prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja, 1846. godine. Taj se muzej sastojao od tri odjela: arheološkog, prirodoslovnog i knjižnice, a Rakovac je bio njegov prvi čuvar (kustos). Dao je veliki poticaj za osnivanje mineraloške zbirke. Poznat je i kao autor ilirske domoljubne, ali i ljubavne lirike.
22. 11. 2014. - izložba „Likovno–jezični safari“ autora Renate Brezinščak (HPM) i Luke Petrača (Učiteljski fakultet) otvorena u HPM-u
24. 11. 1859. - objavljeno djelo "O postanku vrsta" Charlesa Darwina
24. 11. 1974. - otkrivena Lucy, vjerojatno najpoznatiji svjetski fosil hominida

Lucy je naziv za fosilni nalaz od nekoliko stotina komadića kostiju (oko 40% kostura) ženke homininske vrste Australopithecus afarensis koje su pronašli paleoantropolozi Donald Johanson i Tom Grey na nalazištu blizu rijeke Awash u Etiopiji. Kako se radilo o nalazima kostura ženke nazvali su ju Lucy, po tada vrlo popularnoj pjesmi grupe „The Beatles“ "Lucy in the Sky with Diamonds" koja se slušala u kampu za vrijeme ekspedicije. Lucy je živjela prije nekih 3,2 milijuna godina. Taj vrijedni nalaz čuva se u Nacionalnom muzeju Etiopije u Addis Abebi.
27. 11. 1701. - rođen Anders Celsius, švedski fizičar poznat po izradi skale za mjerenje temperature i mjernoj jedinici °C

Anders Celsius bio je ravnatelj švedske zvjezdarnice.
Pojam "stupanj Celzijusa" službeno je prihvaćen 1948. godine na Općoj konferenciji o mjerama i težinama. Celzijev stupanj (znak °C) je mjerna jedinica Celzijeve temperature, izvedena jedinica SI.
28. 11. 1964. - odlukom Sabora osnovan Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) u Zagrebu

Prosinac

1. 12. 1994. - izložba „Doba dinosaura“ autora Darka Rukavine otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
5. 12. 1686. - umro Niels Stensen (Nicolaus Steno), danski anatom i geolog, utemeljitelj kristalografije

Otkrićem o stalnosti kuteva istih kristalnih formi, 1669. godine postavio je osnove kristalografije. To je otkriće kasnije poznato kao “Stenov zakon”. Prvi je pretpostavio da su fosili ostaci organizama iz geološke prošlosti te da se proučavanjem Zemljine kore mogu dobiti spoznaje o povijesti geoloških promjena. Jedan je od najvećih anatoma 17. stoljeća, prvi je otkrio mišićnu građu srca, istražio građu i funkciju mozga, mišića i krvnih žila. Godine 1677. imenovan je biskupom. Blaženim je proglašen 1988. godine.
6. 12. 2005. - Izložba “Priroda – čovjek – priroda“ autora Josipa Balabanića, Eduarda Kletečkog i Marijane Vuković otvorena u HPM-u
7. 12. 1988. - snažan potres pogodio Armeniju pri čemu je stradalo oko 55 000 ljudi
8. 12. 1995. - izložba „Lepoglavski ahat“ autora Marina Šoufeka otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
10. 12. 2010. - izložba „Muzej – peta dimenzija znanosti“ autora Jakova Radovčića i Katarine Krizmanić otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
11. 12. 2003. - Ujedinjeni narodi utemeljili Međunarodni dan planina

Ujedinjeni narodi su već 2002. godinu proglasili Međunarodnom godinom planina kako bi ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
11. 12. 1845. - rođen Spiridion Brusina, hrvatski zoolog i paleomalakolog, muzealac

Dugogodišnji ravnatelj (1876.-1901.) Naravoslovnog odjela Narodnog muzeja, kasnije Zoološkog muzeja koji pod njegovom upravom postaje moderna prirodoznanstvena ustanova (danas je to odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Bavio se recentnim i fosilnim mekušcima. Prvi je u nas organizirao ornitološka promatranja, te organizirao prvo naše znanstveno istraživanje Jadranskoga mora (1894). Promicao je Darwinove evolucionističke ideje u nas. Zalagao se za osnivanje zagrebačkoga zoološkoga vrta. Jedan je od osnivača Hrvatskoga naravoslovnoga društva 1885. godine te pokretač i prvi glavni urednik njegovog znanstvenog časopisa Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga društva. Redoviti član JAZU postaje 1894. godine. Autor je brojnih znanstvenih radova i knjiga. Najvažnije djelo Prirodopisne znanosti, osobito zoologičke, uopće i kod nas napisao je 1876. godine.
14. 12. 1873. - umro Louis Agassiz, švicarski biolog, geolog i fizičar; „otac“ imena megalodon
14. 12. 1911. - prvi ljudi na zemljinom Južnom polu - norveški istraživač Roald Amundsen i njegova ekspedicija
14. 12. 1990. - foto-izložba „Sige“ autora Damira Lackovića i Vladimira Zebeca otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
14. 12. 2011. - izložba „Pernati prijatelji naših vrtova i okućnica“ autora Srećka Leinera otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
15. 12. 1992. - izašao prvi broj znanstvenog časopisa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja „Natura Croatica
16. 12. 1920. - potres jakosti 8,6 po Richteru pogodio kinesku pokrajinu Gansu, a stradalo je 70.000 – 200.000 ljudi
18. 12. 1892. - umro Sir Richard Owen, engleski biolog, komparativni zoolog i paleontolog; „otac“ naziva dinosaur
18. 12. 1936. - umro akademik Andrija Mohorovičić, istaknuti hrvatski znanstvenik, meteorolog i seizmolog

Svjetski je poznat po otkriću diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Prvi je u svijetu na temelju promjena u širenju valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta koja dijeli Zemljinu koru od njezina plašta. Ta je ploha u njegovu čast nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom (Moho). Kod nas je prvi, 1892. godine, uveo službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom, a od 1913. na temelju primanja radiosignala iz Pariza. Bavio se seizmologijom, a 1901. nabavio je čak dva seizmografa za zagrebačku seizmološku stanicu. Godine 1898. postao je član JAZU.
Jedan je od najvažnijih i najznamenitijih hrvatskih znanstvenika; po njemu je 1970. godine nazvan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i diskontinuitet između kore i plašta na Marsu.
18. 12. 1986. - osnovan Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu, ujedinjavanjem Mineraloško-petrografskog, Geološko-paleontološkog i Zoološkog muzeja
18. 12. 1997. - izložba „Medvednica – eko muzej“ otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Autori izložbe su Dragan Bukovec, Nikola Tvrtković, Mirjana Vrbek (HPM), Zoran Gregl (Arheološki muzej Zagreb) i Vesna Zorić (Etnografski muzej Zagreb).
18. 12. 2007. - foto-izložba prirodoslovnog fotografa Vladimira Pfeifera „Ars Naturae Monumenta Croatica, Fauna & Flora“ otvorena u HPM-u

Autorica izložbe je Renata Brezinščak, u suradnji s Gliptotekom HAZU.
18. 12. 2013. - izložba „Ab ovo – Zbirka jaja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja“ autorice Irene Grbac otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
20. 12. 1994. - izložba „Stoljeće geologijskih karata Hrvatske“ autora Katarine Krizmanić i Jakova Radovčića otvorena u HPM-u
21. 12. 1865. - umro Mijat Sabljar, hrvatski muzealac i kolekcionar

Jedan je od utemeljitelja prvog hrvatskog muzeja - Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine. Sakupljač starina i prirodoslovne građe koju je kasnije darovao te tako svojim darovima omogućio osnivanje Narodnog muzeja, s arheološkom, numizmatičkom, mineraloškom, malakološkom i dendrološkom zbirkom. Od 1854. radio je kao kustos i upravitelj Narodnoga muzeja.
21. 12. 2009. - izložba «Od zbirke do Muzeja – iz povijesti Mineraloško-petrografskog odjela HPM-a» otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Prva u nizu izložbene trilogije s kojom je započelo preuređenje stalnog mineraloško-petrografskog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Danas je to uvodni dio toga postava, izložbena cjelina koja kroz prezentacije povijesno najvažnijih mineraloga i petrografa daje pregled povijesnih zbivanja od prvih prikupljenih primjeraka minerala i stijena do novijeg razdoblja. Autorica izložbe je Biserka Radanović-Gužvica.
22. 12. 1857. - osnovano prvo planinarsko društvo na svijetu – Alpine Club

Društvo je osnovalo jedanaestero engleskih alpinista na sastanku u londonskom Ashley's Hotelu. Klub i danas postoji, a svijetu je poznat po svom glasilu Alpine Journal, koji također i danas izlazi.
22. 12. 1936. - umro Dragutin Gorjanović Kramberger, hrvatski prirodoslovac svjetskoga glasa - geolog, paleoantropolog i muzealac

Jedan je od utemeljitelja svjetske paleoantropologije, a njegov doprinos znanosti i muzejskom fundusu je izniman. Svjetsku slavu stekao je opisom fosilnih ostataka pračovjeka otkrivenih kraj Krapine koji i danas ima veliku važnost. Na temelju razjašnjavanja otkrića na krapinskom nalazištu smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije.
Bio je ravnatelj Geološko-paleontološkog odjela Narodnog muzeja (danas odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja). Od početaka svog djelovanja, a posebice od 1902. intenzivno radi na uspostavi geološke službe kao temeljne podloge istraživanja prirodnih dobara i gospodarskog napretka. Zaslužan je za početke gelološkog kartiranja u nas. Osnivač je prvog hrvatskog znanstvenog geološkog časopisa koji i danas izlazi (Geologia Croatica).
Sveukupno je objavio 237 radova. Jedan je od začetnika utemeljenja Hrvatskoga naravoslovnog društva 1885. Bio je počasni građanin Zagreba, Krapine i Karlovca. Od 1909. član je akademije, tadašnje JAZU.
22. 12. 2010. - izložba „Letači velikog neba“ autorice Irene Grbac otvorena u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju
22. 12. 2014. - izložba „Metamorfoza – san proždrljive gusjenice“ autorica Martine Šašić Kljajo i Ive Mihoci otvorena u HPM-u
23. 12. 1883. - rođen Marijan Salopek, hrvatski geolog i paleontolog, muzealac

Bavio se stratigrafijom, tektonikom i paleontologijom. Bio je kustos, a kasnije i ravnatelj Geološko-paleontološkoga muzeja (danas istoimeni odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja), te je predavao na sveučilištu.
Prvi je predsjednik Hrvatskoga geološkog društva (1945.). Zaslužan za pokretanje časopisa Paleontologia jugoslavica, Acta geologica i Krš Jugoslavije. S Vandom Kochansky-Devidé je 1964. napisao udžbenik Paleozoologija, koji je i danas u upotrebi.
26. 12. 2004. - snažan podmorski potres u Indijskom oceanu, magnitude 9.3 po Richterovoj ljestvici

Pokrenuo je niz tsunamija poplavivši obale 12 azijskih zemalja, ponajviše Indonezije, Šri Lanke, Indije, Tajlanda, čak i afričke države Somaliju i Tanzaniju, pri čemu je stradalo oko 230.000 osoba.
27. 12. 1885. - osnovano Hrvatsko prirodoslovno društvo - najstarije prirodoznanstveno društvo u Hrvatskoj
28. 12. 1908. - snažan potres jakosti 7.5 po Richteru pogodio grad Messinu u Italiji pri čemu je stradalo oko 100 000 osoba
29. 12. 2008. - izložba“Tragom Brusine“ autora Eduarda Kletečkog, Darije Ćalete, Marijane Vuković i Davora Vrsaljka otvorena u HPM-u
29. 12. 2014. - izložba Zagrebačkim ulicama... Zagreb u kamenu autora Katarine Krizmanić, Dražena Japundžića i Nediljke Prlj Šimić otvorena u HPM-u
30. 12. 2013. - izložba praŠUME – Tiha ljepota biljnih okamina autorica Tamare Đerek, Sanje Japundžić i Marije Bošnjak otvorena u HPM-u
31. 12. 1514. - rođen Andreas Vesalius, belgijski anatom, utemeljitelj moderne znanosti, liječnik španjolskih careva

Smatra ga se jednim od najvažnijih ljudi onoga doba. Poznat je po znanstvenoj i nastavnoj djelatnosti koju je upotpunjavao seciranjem ljudskih trupala. Njegovo kapitalno djelo O ustroju ljudskoga tijela (De humani corporis fabrica) iz 1543. godine smatra se prekretnicom u medicinskoj literaturi i označuje početak znanstvene i kritičke metodike upoznavanja prirode. Temeljeći svoj rad na empiriji, Vesalius je promijenio cjelokupni pristup znanstvenim istraživanjima i postavio temelje opservacije kao jedne od fundamentalnih modernih znanstvenih metoda istraživačkog procesa u anatomiji.
31. 12. 2014. - izložba „Andreas Vesalius (1514. – 1564.): razotkrivanje ljudskog tijela u renesansi“ autorice Davorke Radovčić otvorena u HPM-u