Naš kustos Damir Lacković za vas je obradio jednu iznimno zanimljivu temu! U pitanju su "POTRESI U ŠPILJAMA" i u narednim danima kroz četiri objave objasniti će vam o čemu se točno radi 🤓

Je li sigurno boraviti u špiljama za vrijeme potresa?

U pravilu su špilje za vrijeme potresa sigurnije od kuća na površini Zemlje. Međutim, kao što niti sve kuće nisu jednako sigurne, tako niti sve špilje kao i različiti dijelovi iste špilje, nisu jednako sigurni. Kao prvo, što je špilja bliže epicentru potresa to je naravno i jači utjecaj potresa. Nadalje, ulazi i kanali blizu površine manje su sigurni od dubljih kanala. Razlog tome je što su potresni valovi razorniji na samoj površini nego u dubini Zemlje, slično morskim valovima koji su jači na površini mora nego u dubini. Osim toga, na površini na stijene utječu i stalne promjene temperature, vlage, bioerozija i dr. što ubrzava njihovo trošenje te ih čini slabijim nego što su iste takve stijene u dubljim dijelovima sa stabilnom špiljskom klimom.
Gledajući morfologiju špiljskih kanala, manji cjevasti kanali u čvrstoj temeljnoj stijeni (većinom vapnenac i dolomit u Hrvatskoj) koji nemaju siga (špiljskih ukrasa), sigurniji su nego kanali velikog promjera ili velike dvorane koji su bogati sigama i drugim špiljskim sedimentima. Podrhtavanje potresa srušit će prije svega osjetljive sige kao što su stalaktitne cjevčice popularno zvane „makaroni“, tanje stalagmite, heliktite, a ponekad i čitave zavjese, masivne stalagmite i stupove. Sve su to samo špiljski talozi koji se za vrijeme potresa mogu srušiti, puknuti ili odvojiti od čvrste stjenovite podloge na koju su istaloženi. No baš kao što podrhtavanje i padanje polica, slika i ormara u stanovima ne znači ujedno i urušavanje stropova i zidova, tako je i padanje siga na pod kanala još jako daleko od potpunog urušavanja čitavih kanala i dvorana.
Čvrstoća temelja špiljskih kanala - njihovih zidova, podova i stropova, ovisi prvenstveno o jačini tektonske raspucanosti stijene u kojoj se kanal nalazi, što su karakteristike nastale kompleksnim geološkim razvojem čitavog područja. Tako će kanali nastali na sustavu brojnih pukotina biti podložniji oštećenjima nego oni nastali duž pojedinačne pukotine ili manjeg broja pukotina. Kanali uz rasjede - pukotine duž kojih je prilikom loma došlo i do smicanja stijene, te dvorane koje se nalaze na sjecištima više rasjeda i pukotina, potencijalno će biti podložniji odlamanju i padanju rasjedom razlomljenih dijelova stijene.

Glavni kanal špilje Veternice na Medvednici pruža se ispod strme padine podno planinarskog doma Glavica te se na taj način vrlo brzo odmiče od površine, odnosno djelovanja jačih površinskih potresnih valova. Stoga možemo pretpostaviti jači utjecaj potresa samo na ulazu i dijelovima špilje koji se približavaju površini.

Primjeri osjetljivih siga koje se mogu slomiti ili srušiti za vrijeme potresa: Tanke stalaktitne cjevčice mogu se slomiti već pri slabom potresu.
Snimio: D. Lacković – u Tounj.

Primjeri osjetljivih siga koje se mogu slomiti ili srušiti za vrijeme potresa: Tanki helektiti također se mogu slomiti već pri slabom potresu. Snimio: D. Lacković – u Tounj.


Tanki visoki stalagmit može uslijed podrhtavanja potresa puknuti ili se čitav srušiti. Snimio: D. Lacković – na lokaciji Kojina Jama.


Velike tanke zavjese na stropu kanala također su podložne pucanju. Snimio: D. Lacković – na lokaciji Kojina Jama.


Rasjedna ploha (paraklaza) u stropu kanala Močiljske špilje kod Dubrovnika. Vidljivi su tragovi kretanja stijene po rasjedu, tzv. strije, u pravcu od donjeg lijevog ugla slike do gornjeg desnog. U desnom dijelu slike na stropu su vidljivi i tragovi odlomljene stijene koja se vjerojatno odlomila prilikom nekog od prošlih potresa.Snimio: D. Lacković – na lokaciji Močiljska Špilja.


Tragovi potresa u špiljama

Špilje su zaštićeni okoliši u kojima ostaju zapisani i trajno sačuvani različiti događaji geološke prošlosti Zemlje, pa tako i potresi.

Na podu velikih kanala i dvorana često se nalaze blokovi stijena te čitave sige ili njihovi dijelovi, najčešće vrhovi stalaktita, koji su otpali sa stropova i zidova ili su se srušili na samom podu kanala (stalagmiti) za vrijeme davnih potresa.

Određivanjem starosti siga koje su, nakon potresa, na puknućima nastavile rasti, moguće je saznati starost samih potresa u dalekoj prošlosti.

Ponekad se sige mogu srušiti iz drugih razloga, npr. veliki na vrhu zadebljani stalaktiti mogu postati sami sebi preteški i jednostavno puknuti, a tanke stalaktitne cjevčice i heliktite može srušiti čak i jako strujanje zraka ili šišmiš svojom težinom. Iznenadne velike poplave mogu napraviti velike promjene - srušiti stalagmite, isprati glinovitu podlogu siga i tako izazvati njihovo urušavanje i dr.

Zanimljivo je da neke sige, poput špiljskih paleta čije taloženje započinje nastankom pukotine u stijeni ili sigi, započinju svoj rast baš nakon potresa. Cirkulacijom vode uz pukotinu kristaliziraju tanke kalcitne ploče koje nazivamo špiljske palete, a naknadnom cirkulacijom vode s vanjske strane može doći do njihovog prekrivanja sigovinom te rasta stalaktita, kao na primjeru špiljske palete iz špilje Lucinke.

Vjerojatni tragovi potresa:
Slomljeni stalaktit na stropu kanala na kojem je nakon loma izrastao novi stalaktit, Špilja za Gromačkom vlakom
Snimio: D. Lacković – u Orasac, Croatia.



Vjerojatni tragovi potresa:
Stalaktit otpao sa stropa na pod kanala gdje je srastao sa špiljskim kamenicama, Špilja za Gromačkom vlakom
Snimio: D. Lacković – u Orasac, Croatia.


SLIKA: Špiljska paleta sa stalaktitima nastala na pukotini stupa, Špilja Lucinka
Snimio: D. Lacković – na lokaciji Mala Paklenica.

CRTEŽ: Rekonstrukcija nastanka špiljske palete i stalaktita na pukotini stupa u špilji Lucinki u Maloj Paklenici (s lijeva na desno):
A- vertikalno kretanje vode po stupu prije potresa.
B- potresom uzrokovana pukotina u stupu te početak horizontalnog kretanja vode duž pukotine.
C- nastanak (kristalizacija) kalcitnih ploča-špiljske palete.
D-zasigavanje palete uslijed vanjske cirkulacije vode te stvaranje stalaktita

Potresom potaknut nastanak neobične sige iz Zbirke siga HPM-a

Ova neobična siga pronađena je prilikom speleoloških istraživanja područja doline Neretve 1998. godine. Njena posebnost je u tome što je u istoj sigi njen gornji dio stalagmit a donji stalaktit. Budući da stalaktiti nastaju na stropu kanala, a stalagmiti na podu, kako je moguće da se podni stalagmit istaložio na korijen stropnog stalaktita? Najvjerojatniji odgovor nam daje upravo potres! Potres je mogao srušiti stalaktit sa stropa koji se pri padu zabio u glinovit pod kanala. Sa stropa je nastavila kapati otopina i taložiti stalagmit na korijenu (bazi) nekadašnjeg stalaktita (vidi sliku i crteže). Detaljnim izotopnim analizama ove neobične sige, metodom 14C ili U-Th, moglo bi se odrediti vrijeme neposredno nakon potresa, odnosno starost potresa.

Iz Zbirke siga HPM-a: Stalagmit na stalaktitu, Jama na Plitvinama II. Veličina 75x7.5x7 cm. Inv. br. 600:ZAG; 9200:MP1

Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
A – Rast stalaktita na stropu kanala prije potresa.
Crtao: Adrian Grbac Lacković

Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
B – Pad stalaktita za vrijeme potresa.
Crtao: Adrian Grbac Lacković

Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
C – Zabijanje stalaktita u glinoviti pod kanala.
Crtao: Adrian Grbac Lacković

Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
D – Rast stalagmita na stalaktitu.
Crtao: Adrian Grbac Lacković

Rekonstrukcija nastanka stalagmita na stalaktitu u Jami na Plitvinama II:
E – Konačan oblik stalagmita na stalaktitu.
Crtao: Adrian Grbac Lacković