𝐆𝐨𝐝𝐢𝐬̌𝐧𝐣𝐢𝐜𝐚 𝐳𝐚𝐠𝐫𝐞𝐛𝐚𝐜̌𝐤𝐨𝐠 𝐩𝐨𝐭𝐫𝐞𝐬𝐚 – 𝐩𝐫𝐢𝐠𝐨𝐝𝐚 𝐳𝐚 𝐩𝐨𝐠𝐥𝐞𝐝 𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐬̌𝐥𝐨𝐬𝐭

Pogled u prošlost
Što je Kišpatić napisao o potresima davne 1880. godine

Na današnji dan prije godinu dana zadesio nas je razoran potres. Sjećanje na taj dan prigoda je da zavirimo u prošlost i vidimo što je o potresima napisao Mijo Kišpatić u svojoj knjizi “Slike iz geologije” objavljenoj 1880. godine. Zanimljivo je naglasiti da je upravo te davne 1880. stanovnike Zagreba u rano jutro 9. studenoga probudio razoran potres. Nakon 140 godina povijest kao da se ponovila i potres magnitude 5,3 po Richteru je u nedjelju, 22. ožujka u 06.24 “poželio” Zagrebu dobro jutro.

A sada pogledajmo nekoliko zanimljivih izvadaka iz Kišpatićevog poglavlja o potresima. Iako i sam Kišpatić kaže: “A što danas znadu u učenom svietu o postanku potresa? Vrlo malo, al bar znadu to, da ima pri potresih puno toga, što si protumačiti neznadu.”, u njegovom tekstu se nalazi obilje vrijednih podataka i zapažanja te zornih opisa nastalih stradanja i popratnih prirodnih pojava uz pokušaje objašnjenja uzroka potresa u kojima se naziru poveznice s današnjim saznanjima.



“… Ali kada se iznenada stane zemlja tresti, udje nešto u mrtvu ovu koru, pa ju oživi. Naša nas vjera najednom iznevjeri. Svaki zvuk, svaki titraj zraka nas nemimoidje. Čovjek tako rekuć nevjeruje niti zemlji, po kojoj hoda. Neobično ovo stanje ulije u životinjstvo neki nemir i strah. Psi i svinje se ponajprije uznemire. Krokodili u Orinoku, inače nieme životinje kao i naši gušteri, ostave gibajuće se korito rieke, pa bjegaju urlikajuć u šumu.
Uz takve utiske nije čudo, da su se ljudi od uviek zanimali sa pitanjem, odkle potresi, pa kakva je to sila, koja iz nutrnjosti naše zemlje tako neobične pojave proizvadja? Poganski narodi smatrali su potrese kao kazan božju, te su ih ovom ili onom bogu pripisivali. Rimski svećenici su pri potresih ustanovljivali blagdane…. Peruanci pripoviedaju, da im bog kadkad sa sjedala ustaje, pa da mu pri svakom koraku zemlja zadrhće. A on to čini, da pobroji ljude na zemlji, jer da on onda po tutnjavi znade, koliko je ljudi na zemlji. Zato Peruanci pri svakom najmanjem potresu iztrče iz svojih koliba, pa stanu skakati, lupati i vikati: evo nas, evo!...
A što danas znadu u učenom svietu o postanku potresa? Vrlo malo, al bar znadu to, da ima pri potresih puno toga, što si protumačiti neznadu. S toga su počeli sada pojedini ljudi savjestno kupiti pojedine viesti o potresih, jer će samo na taj način moći ući u trag pravom uzroku potresa.
Obično se uzimlje, da imade tri vrsti potresa. Prva vrst je okomit potres, gdje se zemlja naglo diže i pada; druga vrst je, gdje se zemlja valovito giblje, dočim se pri trećoj vrsti zemlja tako rekuć u okrugu pomiče.
Znatniji potresi proizvedu dosta često svojim snažnim gibanjem na površini zemaljskoj znamenite promiene. Kada se zemaljska kora počme nešto jače previjati, to je posne naravno, da ona gdjegod na površini ili unutri izpuca. Dogadja se vrlo često, da se poslije potresa potoci posuše ili da se novi pojave. God. 1867. i 1877. osjetilo se je u okolici Ogulina u tri put potres, a svaki put se je obližnje vrelo Kibnik na kratko vrieme presušilo, … Silne pukotine nastadoše pri napomenutom potresu u Riobambi. Mnogi ljudi, konji i čitave karavane mazga propadoše tom zgodom u pukotinah…
Pri jakih potresih u primorskih krajevih zapazilo se je, kako se i more uznemiri i uzburka. Ono se naglo od obale povuče daleko natrag. Čitavi komadi morskog dna ostanu suhi. Za neko vrieme stane se voda u silnih valovih natrag vraćati, pa velikom silom prodre daleko u kopno… God. 1690. pri potresu kod Pisca povuklo se je more dvie milje natrag, pa se je tek za tri sata natrag vratilo. Za napučene obale je ovo gibanje mnogo opasnije nego sam potres. Voda navali najužasnijom silom na obalu, sve poruši i kida, a ruševine zajedno sa ljudi odvuče natrag sa sobom u more.
… U pojedinih krajevih vjeruje sviet, da se potresi pravilno vračaju. U Kanadi očekuju, da će svake 25 godine doći potres, koji traje 40 dana. U Čile očekuju jake potrese svake 23 godine. Tu se je naime grad Copiapo tri put uviek iza 23 godine potresom razrušio i to god. 1773., 1796. i 1819., premda je grad i medjutim više puta stradao. Bilo je od uviek ljudi, koji su si utvarali, da znadu unapred pogoditi, kada će se potres dogoditi. Ali bila su to uviek samo prosta bajanja.
Sigurno je, da u zemlji imade mnogo šupljina, koje je voda vremenom izprala. Posve je naravno, da se ove šupljine mogu kadkad i rušiti, pa tim proizvesti onda tutnjavu i potres zemlje. Za pojedine slabe potrese u okolici, gdje ima prokopanih rudnika, dokazalo se je, da su oni na takav način nastali. Najveći ali dio potresa nije mogao na ovaj način postati.
Jedan dio potresa je vulkaničke naravi… Ovi se pojavljuju pred samom provalom vulkana, te se prije ili kasnije umire.
… Vulkanička sila nije uviek u savezu sa potresi. Potresi se pojavljuju po svih krajevih svieta, gdje ima i gdje neima vulkana. Vulkaničkoj sili su prije pripisivali, da nam je ona gore postvarala, a danas se znade, da su gore drugčije postale. A upravo u postanku gora traže danas i uzrok potresom.
Gore su postale tim, što su se pojedini djelovi zemaljske kore stegnuli i u nabore digli i nakupili. Još i danas nešto steže površinu zemlje, ona se još uviek ponešto previja i zavija. Previjanjem ovim moraju slojevi gdjekad na dolnjem zavinutom dielu pucati, a tim misle, da postaju mnogi potresi…”
I na karju poglavlja o potresima Kišpatić napominje: “Imade još i drugih nazora o postanku potresa, no ja ih nemogu ovdje navadjati, jer mi nije to svrha.”

Prilog priredila Biserka Radanović-Gužvica