Što su samorodni elemenati i koliko su česti u prirodi?
Minerali koji se pojavljuju kao elementi nazivaju se samorodni elementi i vrlo su rijetki u prirodi. Poznato je dvadesetak minerala koji pripadaju razredu samorodnih elemenata i oni čine približno 0,1% ukupne mase Zemljine kore. Uzrok njihovog rijetkog pojavljivanja u prirodi je taj što velika većina kemijskih elemenata lako stvara spojeve.

Što obuhvaća razred samorodnih elemenata i koje su njihove glavne značajke?
Razred samorodnih elemenata obuhvaća metale, polumetale i nemetale. Samorodni metali građeni su kao guste slagaline atoma međusobno povezanih metalnom vezom. Najčešće kristaliziraju u kubičnom ili heksagoskom sustavu i imaju mnogo zajedničkih fizikalnih svojstava kao što su metalni sjaj, velika gustoća, dobra toplinska i električna vodljivost. Za razliku od metala, samorodni polumetali su krti i ne mogu se kovati, ali imaju metalni sjaj. Kristaliziraju u heksagonskom sustavu, a zbog slojevite strukture odlikuju se dobrom kalavošću. Minerali iz skupine samorodnih nemetala malobrojni su i međusobno se jako razlikuju.

Koji su minerali glavni predstavnici razreda samorodnih elemenata?
Najpoznatiji samorodni elementi iz skupine metala su: zlato, srebro, bakar, platina, željezo i živa, iz skupine polumetala arsen, antimon i bizmut te iz skupine samorodnih nemetala dijamant, grafit i sumpor.

Što je zajedničko dijamantu i grafitu, a po čemu se oni razlikuju?
Dijamant i grafit su alotropske modifikacije istog kemijskog elementa – ugljika (C), dakle kemizam tih dvaju minerala je isti. Međutim, oni se razlikuju po unutrašnjoj građi, odnosno rasporedu atoma ugljika u strukturi. U strukturi dijamanta svaki atom ugljika povezan je čvrstim kovalentnim vezama sa četiri susjedna atoma raspoređena u vrhovima tetraedra, dok je u strukturi grafita svaki atom ugljika povezan s tri susjedna atoma raspoređena u istoj ravnini tvoreći slojeve međusobno slabo povezane. Posljedično se ta dva minerala bitno razlikuju po svojim fizikalnim svojstvima (obliku, boji, sjaju, kalavosti, a posebice tvrdoći).

DIJAMANT - C, naziv izveden od grčke riječi adámas što znači nepobjediv, sinonim ALEM KAMEN; nemetal; kubična modifikacija ugljika; česti kristali s razvijenim plohama oktaedra, heksaedra, rompskog dodekaedra ili tetraedra, plohe su često svinute; proziran; najčešće bezbojan a od primjesa može biti crn, crven, žut, plav, siv, smeđ ili zelen, bijeloga crta koji se zbog velike tvrdoće određuje drobljenjem u prah; dijamantnoga sjaja; savršene kalavosti plohom oktaedra; školjkastoga loma; tvrdoće 10 (najtvrđi - 10. mineral Mohsove ljestvice tvrdoće); gustoće 3,5 g/cm3
GRAFIT - C, naziv izveden od grčke riječi graphein što znači pisati; nemetal; heksagonska modifikacija ugljika; česti listićavi ili zemljasti agregati, rjeđi tanko-pločasti heksagonalni kristali; neproziran; tamnosive do crne boje, crnoga crta; metalnoga do zemljastoga sjaja; savršene kalavosti plohom baznog pinakoida; neravnoga loma; tvrdoće 1 - 2 (zbog male tvrdoće grafit se upotrebljava za pisanje); gustoće 2,2 g/cm3

Prilog priredila: Biserka Radanović-Gužvica