Zoološki odjel
1987.
dr.sc. Martina Šašić Kljajo
60 zbirki
Zbirke kralježnjaka (Vertebrata)
Zbirke sisavaca (Teriološke ili Mamološke; Mammalia) sadrže 8.200 primjeraka, inventarizirano je 70%, a sadrže značajne zbirke sitnih sisavaca, glodavaca (Rodentia) i kukcojeda (Insectivora) Hrvatske, te ugrožene skupine šišmiša (Chiroptera).
Zbirka ptica (Aves)
Zbirka ptica HPM-a sadrži više od 6100 svlakova i preparata koji predstavljaju oko 90% vrsta ptica u Hrvatskoj. Primjerke ptica prikupilo je više od 1200 sakupljača u rasponu od 170 godina. Najstariji sačuvani preparat je crni lešinar (Aegypius monachus). U zbirci se čuvaju primjerci nekih danas Hrvatskoj izumrlih vrsta kao što su droplja (Otis tarda), bjelonokta vjetruša (Falco naumanni), plosnatokljuna njorka (Alca torda) i druge. Neki od značajnih primjeraka koji se čuvaju u zbirci su globalno kritično ugrožen tankokljuni pozviždač (Numenius tenuirostris), čakora (Oxyura leucocephala) te stepski sokol (Falco cherrug). Zbirka je digitalizirana, a Katalog zbirke ptica (Grbac I. i Kralj J., 2008) dostupan je na ovoj poveznici
Zbirka je predstavljena javnosti na izložbi
„Letači velikog neba“ 2011. godine.
Uvid i rad na zbirci omogućen je znanstvenoj i stručnoj javnosti (irena.grbac@hpm.hr)
Zbirka ptičjih jaja (Aves)
Sadrži više od 1300 jaja sakupljenih najvećim dijelom u razdoblju od 1860. do 1925. godine, kada je sakupljanje životinja, pa tako i jaja, bilo uobičajeno. Danas je sakupljanje jaja dozvoljeno isključivo s dozvolom, što povijesne primjerke u zbirci čini neprocjenjivima u istraživanju ptica. U zbirci se čuvaju jaja 141 ptičje vrste, uključujući one ugrožene i potencijalno izumrle u Hrvatskoj, npr. kudravog nesita (Pelecanus crispus) i orla krstaša (Aquila heliaca).
Primjerci jaja i prateća dokumentacija izvor su informacija o prošlim i sadašnjim populacijama ptica, te evoluciji i ekologiji vrsta. Zbirka jaja predstavljena je javnosti izložbom „Ab ovo“ 2013. godine (katalog izložbe).
Zbirka je digitalizirana, te je znanstvenoj i stručnoj javnosti omogućen uvid i rad na zbirci (irena.grbac@hpm.hr)
Zbirka ptičjih jaja (Oološka) sadrži 1.355 jaja, cijela je inventarizirana.
Zbirke vodozemaca i gmazova (Herpetološke; Amphibia i Reptilia) s najmanje oko 6.000 primjeraka, upravo se inventarizira.
Zbirke riba i paklara (Ihtiološka) imaju 7.400 primjeraka, inventarizirano 80%; uključujući značajne zbirke morskih riba T. Šoljana po kojima je napisao prvi ključ za determinaciju, te otkupljenu zbirku P. Zupančića koja sadrži endemične ribe kraških vodotoka Dinarida, uglavnom iz skupine šaranki (Cyprinidae) s više tipova vrsta.
Zbirke kukaca (Entomološke; Insecta)
Zbirke kornjaša (Coleoptera) s ukupno 226.000 primjeraka (inventarizirano 12.500) sadrže značajne zbirke Geiger, Igalffy, Koča, Korlević, Kozulić (Bosiljevo), Mikšić, Novak, Onsea, Redenšek, Schlosser, Weingärtner.
Zbirke špiljskih kornjaša (Coleoptera cavatica: zbirka Jalžić) s oko 3.000 primjeraka, reprezentativne su za Hrvatsku, sadrže više tipova endemičnih svojti.
Zbirke leptira (Lepidoptera) s 86.300 primjeraka (inventarizirano 49.000), u kojoj su najznačajnije zbirke Lorković (40.000), Locke, Koča, Gušić, Grund, Taborsky, Novak, Geiger, Kozulić, Igalffy, Redenšek, Maretić, Rucner; Igalffy, Mladinov, Vajdić.
Zbirke opnokrilaca (Hymenoptera) s 42.900 primjeraka (inventarizirano 14.000); u kojima su najznačajnije zbirke Korlević, Perović.
Zbirke dvokrilaca (Diptera) sadrže 17.300 primjeraka, najznačajnija zbirka je A. Langoffera.
Zbirke raznokrilaca (Heteroptera) ima 10.800 primjeraka.
Zbirke ravnokrilaca (Orthoptera) čuva 4.000 primjeraka.
Zbirke tulara (Trichoptera) ima 16.000 primjeraka, a najznačajnije zbirke su M. Kučinić, F. Perović.
Zbirke ostalih kukaca (jednakokrilaca, ravnokrilaca, vodencvjetova, vretenaca, mrežokrilaca, te uzoraka kečera) sastoji se od oko 69.000 primjeraka.
Zoološki odjel pokriva širok spektar aktivnosti u kulturi, obrazovanju i znanosti. Glavne djelatnosti su čuvanje i upravljanje zoološkim zbirkama prvenstveno nacionalnog porijekla. Znanstvena evaluacija i taksonomija su od primarnog interesa u upravljanju zbirkama. Zoološki odjel muzeja ima stručnjake koji pokrivaju širok spektar životinjskih skupina - leptiri, kornjaši, sisavci, vodozemci i gmazovi, ribe, mekušci, podzemne životinje i znanstvenih disciplina kao što su taksonomija, sistematika, ekologija, očuvanje biološke raznolikosti, GIS, genetika i dr.
Odjel je preko Muzeja također uključen u brojna istraživanja i očuvanja kopnenih i morskih ekosustava, s ulogom nacionalnog centra za biološku raznolikost. Stručnjaci muzeja članovi su različitih nacionalnih i međunarodnih stručnih tijela i skupina (kao što je IUCN, UNEP, ACCOBAMS, EUROBATS, Butterfly Conservation Europe itd.) i pružaju stručne usluge u tim područjima biologije, ekologije i očuvanju biološke raznolikosti. Jedna od misija muzeja je i obrazovanje i podizanje svijesti javnosti u području zaštite prirode kroz aktivnosti kao što su organiziranje izložbi, objavljivanje različitih publikacija (knjiga, postera, letaka, kataloga).
Tijekom posljednjih godina odjel u okviru muzeja je nositelj brojnih nacionalnih istraživačkih projekata, kao npr. projekti Državnog zavoda za zaštitu prirode kao što je prijedlog područja za europsku mrežu NATURA 2000, projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske ili je sudjelovao u nekoliko međunarodnih projekata, kao što su npr. projekt Svjetske banke “KEC - Karst Ecosystem Conservation”, PIN/MATRA projekt “Dinaric Alps rare habitats and species conservation project” ili projekt UNDP-a COAST »Conservation and sustainable use of biodiversity in the Dalmatian coast«.
Zoološki odjel Hrvatskog prirodoslovnoga muzeja skrbi o preko 60 zbirki s oko 2 milijuna muzejskih predmeta. Muzejski predmeti su raznovrsni od cijelih životinjskih dijelova suho ili mokro-prepariranih, izložbenih eksponata, znanstvenih zbirki, dijelova tijela ili zbirki tkiva za dna analize.
Zoološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vuče svoje korjene još od osnutka Narodnog muzeja kada su godine 1846. postojale, između ostalih, zbirke ljušturah i konhilijah, zbirka kukcah ili insektah, te zoologička zbirka. Za njih se, uz druge prirodnine, u muzeju brinuo prvi čuvar muzejskih zbirki Dragutin Rakovec, a kasnije su tu dužnost do 1866. godine imali Mijat Sabljar, Aleksa Praunsperger, Ljudevit Vukotinović i Josip Schlosser.
Foto: Spiridon Brusina
Osnutkom Zemaljskog narodnog muzeja pod upravom tada također osnovane Jugoslavenske Akademije, za te zbirke skrbi Naravoslovni odjel čiji je pristav postao Spiridon Brusina, kasnije ravnatelj Zoološkog muzeja (1868.-1901). Muzejske zbirke koje je preuzeo godine 1866. su se sastojale od 40 sisavaca, 260 ptica, 1900 vrsta kornjaša i 400 leptira, te Sabljarove zbirke kopnenih i slatkovodnih mekušaca Hrvatske i Slavonije. Iz službenog izvještaja Brusine iz 1899. godine znamo da su tada postojale zbirke krednjaka (Foraminifera), spužvi (Porifera), mješinaca (Coelenterata), koralja (Anthozoa), crva (Helmintha), bodljikaša (Echinodermata), raka (Crustacea), stonoga (Myriapoda), kukaca (Insecta), pauka (Arachoidea), mekušaca (Mollusca), riba (Pisces), vodozemaca (Amphibia), gmazova (Reptilia), ptica (Aves) i sisavaca (Mammalia), čiji broj je ukupni dosegao oko 90.000 muzejskih predmeta.
Foto: August Langhoffer
Za zbirke se brinuo i ravnatelj koji je ujedno bio i kustos te vrsni zoopreparatori kao Slavoljub Vormastini, Peter Baraga, Pavao Allinger i Alojz Magerle. Ravnatelji samostalnog Zoološkog muzeja nakon Brusine bili su još August Langhoffer (1901. - 1927.), Krunoslav Babić (1927. – 1943., 1945.), Tonko Šoljan (1943. – 1944.) i Nikola Fink (1945. – 1950.), koji su istovremeno bili i sveučilišni profesori zoologije i predstojnici Zoologijskog zavoda Sveučilišta.
Godine 1950. Hrvatski narodni zoološki muzej postaje samostalna ustanova grada Zagreba.
Ravnatelji su bili Milan Kaman (1950. – 1958.), Stjepan Čanađija (1958. - ?), Marija Stošić (? – 1985.) i Nikola Tvrtković (1985. – 1986.) koji je ubrzo postao i prvim ravnateljem novoosnovanog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a dužnost je obnašao do 2004. godine.
Godine 1951./52. u Muzeju je djelovala i zoopreparatorska škola u kojoj se školovalo oko 25 zoopreparatora iz svih republika i pokrajina Jugoslavije. Od poznatijih kustosa, u muzeju su djelovali Lidija Mladinov (entomologija) i Konstantin Igalffy (kralježnjaci), te vrsni zoopreparator Josip Žiljak.
Foto: Josip Žiljak
Današnji Zoološki odjel Hrvatskog prirodoslovnog muzeja:
dr. sc. Martina Šašić Kljajo, dipl. ing. biologije, muzejska savjetnica, voditeljica je Zoološkog odjela.
U Muzeju je od 1998. godine. Voditeljica je zbirki leptira, ravnokrilaca i tulara.
martina.sasic@hpm.hr
Kontakt telefon: 01 4851700
dr. sc. Irena Grbac, dipl. ing. biologije, muzejska savjetnica, u Muzeju je od 1993. godine. Voditeljica je Zbirke ptica, Zbirke jaja i zbirki raznih beskralješnjaka (Zbirka kolutićavaca, Zbirka lažipauka, Zbirka oblenjaka, Zbirka pauka, Zbirka plošnjaka, Zbirka rakova, Zbirka spužvi i Zbirka štipavaca i lažištipavaca).
irena.grbac@hpm.hr
doc. dr. sc. Draško Holcer, dipl. ing. biologije, muzejski savjetnik, u Muzeju je od 1996. godine. Voditelj je zbirki morskih beskralješnjaka.
drasko.holcer@hpm.hr
mr. sc. Marijana Vuković, dipl. ing. biologije, muzejska savjetnica, u Muzeju je od 1996. godine.
Voditeljica je Zbirke stonoga.
marijana.vukovic@hpm.hr
dr. sc. Iva Mihoci, dipl. ing. biologije, muzejska savjetnica, u Muzeju je od 2005. godine. Voditeljica je zbirki kukaca (e.g. Zbirke kornjaša Mikšić, Zbirke opnokrilaca, Zbirke dvokrilaca, Zbirke polukrilaca, Zbirke vretenaca, Zbirke mrežokrilaca)
iva.mihoci@hpm.hr
doc. dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, dipl. ing. biologije, viša kustosica, u Muzeju je od 2013. godine.
Voditeljica je zbirki kornjaša.
vlatka.micetic-stankovic@hpm.hr
Petar Crnčan, mag.biol.exp., kustos. U Muzeju je od 2013. godine. Voditelj je zbirki mekušaca.
petar.crncan@hpm.hr
Mirna Klaić, mag.biol.exp., kustos. U Muzeju je od 2017. godine.
mirna.klaic@hpm.hr
Denis Bućan, mag. oecol., kustos
denis.bucan@hpm.hr
dr. sc. Marko Lukić dipl. ing. biologije, kustos, u Muzeju od 2023. godine.