#mineralwednesday
Mala škola mineralogije – 13
Nekoliko zanimljivosti o nitratima i sedimentu zvanom kališ

Jeste li znali da su u prošlosti nalazišta prirodnih nitrata bila vrlo važna?
🔸🔷
Nitrati su neophodni za dvije ljudske aktivnosti – poljoprivredu i ratovanje. Ukoliko tlo obogatimo smjesom nitrata, kalija i fosfata biljke na njemu puno bolje uspijevaju. S druge strane, ako nitrate pomiješamo s ugljenom i sumporom nastaje crna ekspolzivna tvar – barut. Budući da su nitrati topljivi u vodi vrlo se rijetko pojavljuju u prirodi. Stoga postoje samo dva prirodna izvora nitrata. Prvi izvor su naslage guana, zemljaste ili tvrde mase koja nastaje raspadanjem izmeta ptica i/ili šišmiša. Drugi izvor je pustinjski sediment kališ u južnoameričkoj pustinji Atacama bogat nitratima. Stoga ne čudi činjenica da su se u prošlosti vodili ratovi za pravlast nad područjima bogatim nitratima što je u konačnici odlučivalo i o ishodu ratova. Bez zaliha čileanskog kališa saveznici vjerojatno ne bi pobijedili u Prvom svjetskom ratu.
Što je kališ?
🔸🔷
Kališ je sedimentna stijena koju možemo opisati kao očvrsli prirodni cement najčešće izgrađen od kalcijevog karbonata koji veže i druge materijale kao što su glina, mulj, pijesak i šljunak. Međutim, izraz kališ koristi se i za naslage nitratnih soli kakve se nalaze u sjevernom Čileu i Peruu. Naziv kališ je španjolski i potječe od latinske riječi calx što znači vapno. Uz izraz kališ poznati su još i izrazi kalkret i kankar. Kališ je najčešće svijetle boje, od bijele, svjetlo ružičaste do crvenkasto smeđe, ovisno o prisutnosti nečistoća. Najčešće se pojavljuje na površini ili blizu površine, a debljina sloja kališa varira od nekoliko centimetara do nekoliko desetaka centimetara pri čemu na istom mjestu može biti i nekoliko slojeva kališa.
𝐆𝐝𝐣𝐞 𝐢 𝐤𝐚𝐤𝐨 𝐧𝐚𝐬𝐭𝐚𝐣𝐞 𝐤𝐚𝐥𝐢𝐬̌?
🔸🔷
Kališ nastaje u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 5o C i godišnjom količinom oborina manjom od 650 mm po četvornom metru (mm/m2). Proces nastajanja karbonatnog kališa je vrlo složen i osim temperature i količine oborina vrlo važnu ulogu u njegovom nastajanju ima i korijenje biljaka zbog oslobađanja ugljičnog dioksida. Kališ može nastati i kapilarnim djelovanjem. U sušnom području kao što je pustinja Atacama, oborinska voda vrlo brzo tone u tlo. Kasnije, kako se površina tla suši, voda koja se nalazi u nižim slojevima počinje se kapilarno uzdizati donoseći otopljene mineralne tvari. Potom isparavanjem vode dolazi do taloženja mineralnih tvari blizu površine tla.
𝗝𝗲𝘀𝘁𝗲 𝗹𝗶 𝘇𝗻𝗮𝗹𝗶 𝗱𝗮 𝘀𝘂 𝗽𝗼𝘇𝗻𝗮𝘁𝗶 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶 𝗶𝘀𝘁𝗿𝗮𝘇̌𝗶𝘃𝗮𝗰̌𝗶 𝗯𝗿𝗮𝗰́𝗮 𝗦𝗲𝗹𝗷𝗮𝗻 𝗶𝘀𝘁𝗿𝗮𝘇̌𝗶𝘃𝗮𝗹𝗶 𝗹𝗲𝘇̌𝗶𝘀̌𝘁𝗮 𝗻𝗶𝘁𝗿𝗮𝘁𝗮 𝘂 𝗽𝘂𝘀𝘁𝗶𝗻𝗷𝗶 𝗔𝘁𝗮𝗰𝗮𝗺𝗮?
🔸🔷
Poznati Karlovčani, braća Mirko i Stjepan Seljan svoj pustolovni istraživački duh usmjerili su na etnološka i prirodoslovna istraživanja dalekih predjela. Najprije su 1899. godine krenuli na ekspediciju u Afriku gdje su se ponajviše usredotočili na istraživanje područja tadašnje Abesinije (današnja Etiopija), a nakon toga otputovali su u Južnu Ameriku. Tijekom istraživačkih pothvata koji su obuhvaćali područje rijeke Parane, državu Mato Grosso, tok rijeke Aquapehe, put od slapova Salto Grande na rijeci Paranapanemi do glavnog grada Paragvaja Asunciona i brojna druga područja, braća Seljan su dio vremena provela istražujući ležišta čilske salitre u pustinji Atacama.
Prilog priredila Biserka Radanović-Gužvica