🐢Međunarodni dan kornjača.🐢
#WorldTurtleDay

Utemeljila ga je neprofitna organizacija 𝐴𝑚𝑒𝑟𝑖𝑐𝑎𝑛 𝑇𝑜𝑟𝑡𝑜𝑖𝑠𝑒 𝑅𝑒𝑠𝑐𝑢𝑒 (ATM) 1990. godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite kornjača.

Kornjače (𝐶ℎ𝑒𝑙𝑜𝑛𝑖𝑎 𝑖𝑙𝑖 𝑇𝑒𝑠𝑡𝑢𝑑𝑖𝑛𝑒𝑠) su 𝗻𝗮𝗷𝘀𝘁𝗮𝗿𝗶𝗷𝗮 𝗱𝗮𝗻𝗮𝘀 𝘇̌𝗶𝘃𝘂𝗰́𝗮 𝘀𝗸𝘂𝗽𝗶𝗻𝗮 𝗴𝗺𝗮𝘇𝗼𝘃𝗮. Nekada se smatralo da je to ujedno i najstarija skupina amniota, organizama čija jaja imaju dodatne ovojnice. Razvitak ovakvih jaja omogućio je kralješnjacima život izvan vode i naseljavanje kopnenih staništa. Ribe i vodozemci su npr. anamnia tj. njihova se jaja moraju razvijati u vodi. Prema danas važećim teorijama evolucije kornjače ipak nisu najstariji amniota (iako se do nedavno se smatralo da jesu), već su to direktni preci današnjih sisavaca.

Prema The Reptilia Database danas je poznato ukupno 354 vrste kornjača koje su razdijeljene u 2 podreda (𝐶𝑟𝑦𝑝𝑡𝑜𝑑𝑖𝑟𝑎 – krijovratke i 𝑃𝑙𝑒𝑢𝑟𝑜𝑑𝑖𝑟𝑎 – vijovratke) s ukupno 13 porodica. Od njih samo 6 vrsta su autohtone (zavičajne) u Hrvatskoj.

Tri su kopnene vrste: obična čančara (𝑇𝑒𝑠𝑡𝑢𝑑𝑜 ℎ𝑒𝑟𝑚𝑎𝑛𝑛𝑖), barska kornjača (𝐸𝑚𝑦𝑠 𝑜𝑟𝑏𝑖𝑐𝑢𝑙𝑎𝑟𝑖𝑠) i riječna kornjača (Mauremys rivulata). Obična čančara u Hrvatskoj naseljava kopna staništa primorskih krajeva. Obitava najčešće u makiji i kamenjarskim travnjacima od Istre do juga Hrvatske. U različitim tipovima voda na kopnu žive barska i riječna kornjača. Barska je kornjača široko rasprostranjena u Hrvatskoj, dok riječna kornjača naseljava samo najjužnije dijelove Hrvatske (od Bačinskih jezera prema jugu).

Pored njih na području hrvatskog dijela Jadranskog mora zabilježene su tri morske vrste: glavata želva (𝐶𝑎𝑟𝑒𝑡𝑡𝑎 𝑐𝑎𝑟𝑒𝑡𝑡𝑎), zelena želva (𝐶ℎ𝑒𝑙𝑜𝑛𝑖𝑎 𝑚𝑦𝑑𝑎𝑠) i sedmopruga usminjača (𝐷𝑒𝑟𝑚𝑜𝑐ℎ𝑒𝑙𝑦𝑠 𝑐𝑜𝑟𝑖𝑎𝑐𝑒𝑎). Od njih je samo glavata želva stalni pripadnik naše faune, dok ostale dvije vrste povremeno navraćaju u Jadransko mora. No i za glavatu želvu nije zabilježeno da za polaganje jaja koristi pješčane plaže duž naše obale.

U vodama na kopnu područja Hrvatske zabilježene su sljedeće strane (alohtone) vrste i podvrste kornjača:

🔸crvenouha kornjača (𝑇𝑟𝑎𝑐ℎ𝑒𝑚𝑦𝑠 𝑠𝑐𝑟𝑖𝑝𝑡𝑎 𝑒𝑙𝑒𝑔𝑎𝑛𝑠)
🔸žutouha kornjača (𝑇𝑟𝑎𝑐ℎ𝑒𝑚𝑦𝑠 𝑠𝑐𝑟𝑖𝑝𝑡𝑎 𝑠𝑐𝑟𝑖𝑝𝑡𝑎),
🔸lažne geografske kornjače (𝐺𝑟𝑎𝑝𝑡𝑒𝑚𝑦𝑠
𝑝𝑠𝑒𝑢𝑑𝑜𝑔𝑒𝑜𝑔𝑟𝑎𝑝ℎ𝑖𝑐𝑎 𝑘𝑜ℎ𝑛𝑖𝑖 i 𝐺𝑟𝑎𝑝𝑡𝑒𝑚𝑦𝑠
𝑝𝑠𝑒𝑢𝑑𝑜𝑔𝑒𝑜𝑔𝑟𝑎𝑝ℎ𝑖𝑐𝑎 𝑝𝑠𝑒𝑢𝑑𝑜𝑔𝑒𝑜𝑔𝑟𝑎𝑝ℎ𝑖𝑐𝑎), te
🔸kineska mekoštitka kornjača (𝑃𝑒𝑙𝑜𝑑𝑖𝑠𝑐𝑢𝑠 𝑠𝑖𝑛𝑒𝑛𝑠𝑖𝑠).

Dok je većina navedenih vrsta u Hrvatskoj pronađena na samo 1-3 mjesta nalazi crvenouhih kornjača (𝑇𝑟𝑎𝑐ℎ𝑒𝑚𝑦𝑠 𝑠𝑐𝑟𝑖𝑝𝑡𝑎 𝑒𝑙𝑒𝑔𝑎𝑛𝑠) poznati su za cijelu Hrvatsku. Poljedica je to činjenice kako su ovu, jedno vrijeme kao kućnog ljubimca vrlo popularnu vrstu, vlasnici neodgovorno puštali u prirodu. U staništima u kojima je zabilježena njihova prisutnost najčešće ugrožavaju opstanak autohtone barske kornjače.

Kao i u cijelom svijetu, kopnene kornjače su i u Hrvatskoj najviše ugrožene zbog promjena koje nastaju u njihovim prirodnim staništima (isušivanje močvarnih staništa, nestajanje lokvi, bara mrtvica i ribnjaka, kanaliziranje rijeka, urbanizacija i dr.), zbog unošenja stranih invazivnih vrsta ili lova zbog hrane i prodaje. Morske kornjače ugrožene su pak zagađivanjem mora različitim vrstama otpada (posebice plastičnim otpadom), ribarskim kočama, od elisa brzih motornih jahti I sl. 𝐍𝐚𝐣𝐮𝐠𝐫𝐨𝐳̌𝐞𝐧𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐧𝐚𝐬̌𝐚 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐫𝐢𝐣𝐞𝐜̌𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐫𝐧𝐣𝐚𝐜̌𝐚. Njihova je populacija u prirodnim staništima na jugu Hrvatske procijenjena na oko 1000 jedinki.

Priredio:Eduard Kletečki