Još jedna uspješna Noć muzeja u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju - hvala svima!

***
Muzeji i sport – brže, više, jače.../citius, altius, fortius…

18:00-01:00
ULAZ SLOBODAN
IZLOŽBE

● Vječna igra – tisućljetna povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna
26. siječnja - 18. veljače 2018.


Sa zadovoljstvom Vas pozivamo na otvorenje izložbe Vječna igra – tisućljetna povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna koje će se održati u petak, 26. siječnja 2018. godine u 18:30 sati u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju.

Izložba je nastala u suradnji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Hrvatskoga nogometnog saveza i Informativno-multimedijskog centra HNS-a „Budi ponosan“.

Igre okruglim predmetima jednako su stare kao i civilizacija. Neosporno je da su razni okrugli predmeti služili za ljudsku zabavu i mnogo prije nego što se čovjek počeo zabavljati na druge načine. Nije zato neskromno reći da je okrugli predmet, a kasnije lopta, predmet čovjekova interesa od onih vremena kad je počeo misliti. A možda i prije toga.

Neki povjesničari i istraživači tvrde da je igra loptom prvi put opisana još prije pet tisuća godina. Kinezi su tada okrugli predmet napunjen životinjskim krznom ili perjem gurali u igri svim dijelovima tijela, osim – rukama. Neodređen broj igrača, podijeljenih u dvije grupe, gurao je takav okrugli predmet na protivničku stranu, u želji da ga progura između bambusovih grančica.

Razni kipovi, drvorezi, kamene ploče i drugi predmeti iz raznih povijesnih razdoblja prikazuju igre okruglim predmetima. Iz prilično siromašne likovne dokumentacije kod Kineza, Grka i Rimljana, te nekih zapisa u pojedinim analima o davnim događajima može se neosporno potvrditi postojanje raznih praigri gdje je udaranje ili dobacivanje okruglog predmeta glavni smisao.

Igra loptom, a posebno udaranje lopte nogom, imala je iz dana u dan sve više pristalica. Bilo je mnogo takvih koji su napuštali svoju prijašnju razonodu i zabavu da bi prihvatili igru loptom. To je išlo tako daleko da su engleski kraljevi 1365. godine i kasnije nekoliko puta zabranjivali loptanje nogom da bi ponovno pridobili svoje podanike na vježbanje strijeljanja lukom.
(preuzeto iz monografije "100 godina nogometa u Hrvatskoj 1880-1980")

Impressum izložbe
Vječna igra – povezanost nogometa, kulture, arhitekture i dizajna
Autori koncepcije: dr. sc. Iva Mihoci i Nikša Martinac
Autor izložbe: Nikša Martinac
Likovno oblikovanje i multimedija: Nikša Martinac
Tehnička realizacija: Nikša Martinac, dr. sc. Iva Mihoci, Petar Crnčan i Krešimir Novak
Marketing: Nenad Jandrić, Branimir Ivić i Martin Glavinić
Hrvatski prirodoslovni muzej, 26. siječnja – 18. veljače 2018.
Izložba je nastala u suradnji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Hrvatskoga nogometnog saveza i Informativno-multimedijskog centra HNS-a „Budi ponosan“.
Zahvaljujemo Muzeju grada Zagreba na posudbi izložbenih vitrina.
Izložbu je financijski omogućio Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.

● Žohari – svijet koji ostaje

Na trenutak zaboravimo dane kada nam je jutarnju kavu ili popodnevno odmaranje pokvarila prisutnost jednog malog živog bića na kojeg se manje više svi zgražamo. Zaboravimo i to odakle dolaze, što rade i kako se hrane te ih na tren promotrimo kao organizme koje je priroda dizajnirala da im naše zgražanje apsolutno ništa ne znači jer njihov svijet je bio tu puno prije nas, preživio puno veće kataklizme, a bit će tu i poslije nas.

● Miocen - od blata do zlata

Izložba „Miocen sjeverne Hrvatske (Od blata do zlata)“ prikazuje promjene na prostoru sjeverne Hrvatske kroz dug vremenski period od gotovo 20 milijuna godina, tijekom kojeg se neprestance mijenjao izgled ovog područja. Promijenili su se tako za vrijeme donjeg, srednjeg i gornjeg miocena brojni krajolici, među kojima dominiraju različiti morski okoliši, bočata i slatkovodna jezera, isprepletene rijeke i močvare i, rjeđe, kopneni okoliši.

● Zašto je pčela važnija od čovjeka?

Zašto je pčela važnija od čovjeka – zajedničkom i istovremenom evolucijom te međusobnom ovisnošću u ekosustavu biljke i pčele zajedno omogućavaju život na planetu. Međutim, svojom potragom za nektarom i peludi one oprašuju veliki broj biljnih vrsta bez kojih ekosustavi svijeta ne bi izgledali ovako kako izgledaju, te bi posljedično došlo do gubitaka i biljnih, ali i životinjskih vrsta. Upravo svojom oprašivačkom ulogom one doprinose bioraznolikosti i održanju života na Zemlji.

„Kada bi nestale pčele, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života.“ Albert Einstein

DOGAĐANJA
● Video animacija Pilarovog šahovskog problema

Gjuro Pilar bio je jedan od najistaknutijih prirodoslovaca 19. stoljeća. Osim prikupljanja i sistematskog obrađivanja muzejske građe, Pilar se brinuo i o uređenju kemijskoga laboratorija i nabavci instrumenata, a nabavio je i prvi polarizacijski mikroskop za istraživanja minerala i stijena.

Kao prvi profesor mineralogije i geologije na Zagrebačkom sveučilištu Pilar je predavao mineralogiju, petrografiju, geologiju, paleontologiju, pa čak i astronomiju, a 1884. godine izabran je za rektora Sveučilišta. O njegovoj svestranosti govori i njegovo vrsno poznavanje šahovske igre i izrada šahovskih problema (npr. šah u četiri poteza čiju animaciju ćemo imati prilike vidjeti na panou).


● Gutači vatre i prodaja kestenja ispred zgrade Muzeja
● Zoološki postav - životinjski rekordi i utrka žohara

Saznat ćemo koja je životinja najbrži trkač, koja najbrži letač te koji su leptiri u stanju preletjeti ocean te vidjeti prvu hrvatsku utrku žohara.