U ponedjeljak, 29. listopada u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba održana je prezentacija projekta Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej namijenjena zagrebačkim muzealcima, prvenstveno ravnateljima gradskih muzeja i njihovim kolegama.

Prezentaciju su održale ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović i viša kustosica dr. sc. Iva Mihoci.

Ravnateljica Vlahović je istaknula da su glavni ciljevi partnerskog projekta obnova, dogradnja i očuvanje spomeničke palače Amadeo te povećanje njene ekonomske vrijednosti. To bi trebalo pridonijeti povećanju broja posjetitelja te doprinijeti razvoju kulturnog turizma novim stalnim postavom, suvenirnicom i ugostiteljskim objektom. Dodatnim prostorom, novom opremom i laboratorijima ojačati će znanstveno-istraživačke djelatnosti Muzeja za potrebe gospodarstva te doprinijeti zapošljavanju i gospodarskom rastu.

Istaknula je da je napravljen marketinški plan i komunikacijska strategija, završeni idejni, glavni i izvedbeni projekti rekonstrukcije zgrade i novog stalnog postava, troškovnici po svim projektima te pribavljena lokacijska i građevinska dozvola. Ukupna vrijednost projekta iznosi 96.545.888,00 HRK.

Osim direktnih financijskih učinaka, projekt generira i veći broj društvenih učinaka.Društveni učinci vezuju se uz ostvarivanje sljedećih društvenih koristi:

● Zaštita i očuvanje kulturne baštine;
● Potrošnja turista koji su posjetili grad Zagreb radi projekta;
● Dodatna noćenja koji su ostvariti posjetitelji i turisti;
● Korist od posjetitelja kulturnih događanja koji će se organizirati u Muzeju;
● Korist za razvoj ljudskog kapitala;
● Korist od dodatnog zapošljavanja.
● Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš: postojeća zgrada palače Amadeo devastirana je i propada. S njezinom obnovom spriječit će se daljnje devastiranje i propadanja, kao i opasnost za posjetitelje, a učinkovitim sustavom hlađenja i grijanja smanjit će se emisija CO2 u okoliš;
● Pozitivan utjecaj na društvene skupine i povezanost pogotovo na povezanost i uključenost žena, djece, osoba s posebnim potrebama, nezaposlenih, a osobito mladih;
● Vrijednost kulturne materijalne i nematerijalne baštine je nemoguće izračunati jer je nemjerljiva;
● Transfer znanja i novih tehnologija na druge institucije kroz aktivnu suradnju na znanstvenim projektima;
● Prepoznatljivost koja potiče komunikaciju i stvara razvojno povoljniji ambijent. Stvaranje prepoznatljivih kulturnih vrijednosti pomoći će i u samom razvoju grada;
● Kulturno uzdizanje stanovništva uslijed povećanog posjeta kulturnim događanjima;
● Prepoznatljivost Gornjeg grada kao zaštitnog znaka turističke destinacije grada Zagreba;
● Iskustva u provedbi ovog projekta dio su kompleksnog osposobljavanja u procesu planiranja i vođenja složenih projekata prema procedurama Europske Unije.

Dr. sc. Iva Mihoci je istaknula da je Hrvatski prirodoslovni muzej fundusom najbogatiji muzej u Republici Hrvatskoj s preko 2 milijuna predmeta sistematiziranih u 120 zbirki. Muzej također ima komparativnu prednost jer se nalazi u spomeniku kulture – palači Amadeo na bedemima Gornjeg Grada. Također je istaknuto da se Muzej, iako primarno kulturno znanstvena institucija koja ne podliježe striktnim pravilima tržišne ekonomije, i u tom segmentu nastoji pozicionirati na način da se u budućim akreditiranim laboratorijima provode znanstvene analize koje imaju tržišnu vrijednost za ostvarivanje profita. Komunikacijska strategija u središte stavlja pitanje zašto bi posjetitelj došao baš u Hrvatski prirodoslovni muzej stavljajući u prvi plan inovativnost proizvoda i usluga, a koja se u okviru muzejske djelatnosti vidi upravo u doprinosu kulturnom, znanstvenom, edukacijskom te u geoturizmu, novom korisničkom iskustvu i samom brendiranju – ističe dr. Mihoci.

Vizualizacije novog Hrvatskog prirodoslovnog muzej izvedene su u suradnji s projektantima u proteklih deset mjeseci, prije svega s profesorom Rakom, arhitekticom Fani Frković i profesoricom Vanjom Ilić. Ističemo tri važnije cjeline:
Krovište – zadržat će se postojeći nagibi i gabariti, a ukloniti će se kose grede koje sprečevaju komunikaciju uz izgradnju krovnih kućica kako bi se postigla korisna visina potkrovnog prostora na djelatnike koji će biti smješteni u potkrovnom prostoru
Natkrivanje središnjeg atrija – omogućit će zadovoljavanje dvije važne funkcije – ostavlja prostor „otvorenim” te omogućuje izlaganje velikih eksponata. Također će biti dostupan za priređivanje različitih sadržaja tijekom cijele godine (Scena Amadeo i sl.)
Poprečni mostovi – daju novi pogled na velike eksponate i služe kao nosači za rasvjetu prizemnog nivoa.

Usporedba postojećeg stanja s projektom pokazuje da nema fluidnosti u prolazu za posjetitelje bez kružne komunikacije. Predviđa se odvojenost radnih, javnih i polujavnih prostora i depoa. Predviđen je prostor za izlaganje preko 3000 eksponata koji su kontekstualizirani u prostoru s naglaskom na muzejskom predmetu koji je na prvom mjestu. Muzejski eksponati zauzimat će zidne površine dok je središnji prostor slobodan ili predviđen za neki veliki eksponat odnosno multimedijalno rješenje koje bi ga kontekstualiziralo. Podrumski prostor će biti multimedijalna dvorana sa 50 sjedećih mjesta. Memorijalne sobe velikana hrvatskog prirodoslovlja Dragutina Gorjanovića Krambergera i Spiridiona Brusine ostat će netaknute.