četvrtak, 12. srpnja 2018. u 21:00

Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Gornji grad / atrij muzeja

***
Priroda, začudnost ljepote cvijeta, lista, biljke, ptice, kukca, školjke, te floralni motivi hrvatske etnografske baštine, polazišta su koja autoricu vode iz crteža u crtež. Crteži, izvezeni potezima pera na bijelom papiru, ponekad perforirani, nekad s prostornim aplikacijama umanjenih motiva lista ili cvijeta, tkaju priču koja Doru vraća u djetinji svijet prvih susreta s ručnim radom. Od tada počinje duga plovidba, crteži su sigurne luke.

Deveta je to u nizu izložaba posvećenih akademskoj slikarici i grafičarki Izabeli Šimunović (1970. - 2010.) - Šimunović,Filakovac, Krašković, Dolić, Milenković, Kuliš, Ujević, Jurić - kojima Scena Amadeo i Hrvatski prirodoslovni muzej predstavljaju likovne umjetnike čija su djela inspirirana prirodoslovnom tematikom.

ULAZ SLOBODAN

...
Priroda, začudnost ljepote cvijeta, lista, biljke, ptice, kukca, školjke, te floralni motivi hrvatske etnografske baštine, polazišta su koja me vode iz crteža u crtež.
Crteži, izvezeni potezima pera na bijelom papiru, ponekad perforirani, nekad s prostornim aplikacijama umanjenih motiva lista ili cvijeta, tkaju priču koja me vraća u djetinji svijet prvih susreta s ručnim radom. Od tada počinje duga plovidba, crteži su sigurne luke.
Dora Kovačević

***
Što radi munja na nebu? Piše, lomi crtu, kreće se brzinom nestajanja. Tamo gdje se prekine nastavlja se u nevidljivom. Prije nekoliko desetljeća Dora Kovačević zaustavila je jednu munju na zemlji – bio je to oštar i precizan znak tvornice
istog imena. Bez obzira na volumene (na skulpture) koje je slikarica/kiparica otada oblikovala, kao da nikada nije prestala hvatati i pratiti crtu. Taj bljesak između plohe i prostora mogao se uloviti samo u labirintima poslije vidljivog. Tamo je dramatičan, ekspresivan ispis munje razrijedio svoje oštrine, umnožio svoje putanje, odmaknuo svoje ciljeve: postao je neka vrsta veziva, na površini koju perforacije često označuju kao „srednji sloj“: s onim ispod, onim povrh i onim gdje se zbiva radnja.

Sjećanje na munju javilo se zato što labirint Dore Kovačević naizgled nudi samu nježnost. To su beskonačna veziva kaštelanke na vrhu kule, puteljci vrtlarice u čudesnom vrtu, cvjetnjaci s tapiserije, glazbom vođena pređa s istočnjačkih tkanja, čipke od niti i zraka, iluminacije tamnih stoljeća… Skrovito su i zapravo dnevnički upisana neka mnemotehnički važna bića, bubice, ptice, sitne biljke… Crteži od krljušti i latica, od kukaca i mrava koji kretanjem vezu, kao da su ishod visoke tehnologije. I jesu. Kao i djela iz prethodno nabrojenih usporedbi, oni su rezultat savršeno precizne ruke i krajnje strpljivoga duha. Oni su dokaz o postojanju tvari vremena.

Ali ta lijepa nježnost nije ni plošna ni jednoznačna. Motiv s „vezene“ plohe prestupa u prostor, pomaciu simetriji – znaci rukotvornog – pridružuju se dinamičnom i ponekad napetom odnosu valovitog i kristaličnog, organičnog i geometrijskog. U crno-bijelo dvojstvo ne suzdržava se ući boja (crvena), u čist i ranjiv papir tvrdoća drugih materijala (srebrne metalne kopče). Svjetlost iznenađujuće jako povećava dubinu prizora. Taj apstraktan svijet, stilizacija mnogih iskustava, svako toliko otvara uvid u neki trnovitiji sloj koji autorica ostavlja ispod površine.

Strogost i raspjevanost, strpljiva strast, gotovo egzorcistički uporan rukopis, neka žestoka mirnoća: crteži Dore Kovačević nude ljepotu i vedrinu, ali nipošto nisu namijenjeni prvom pogledu.
Željka Čorak

***
ŽIVOTOPIS

Dora Kovačević rođena je 1951. u Dubrovniku.
Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974., te kiparstvo na École Supérieure des Arts Décoratifs u Parizu 1977. godine. Redovita je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na sedamnaest samostalnih izložbi i preko stotinu pedeset skupnih.
Prvu samostalnu izložbu imala je u Parizu 1977. godine. Na izložbi u Studiju Galerije Forum u Zagrebu 1978. izlaže mobilne polikromirane drvene skulpture, a 1979. u Galeriji Vladimir Nazor skulpture u drvu.
1985. u Galeriji Forum izlaže ciklus skulptura izrađenih od papira.
Samostalna izložba 1998. Prostor zvuka – prostor tišine u Galeriji Šovagović prikazala je skulpture koje unutar svog korpusa nose zvučne elemente muzičkih instrumenata.
Izložba Crno bijelo, Galerija Karas 2001. i Gradski muzej Vukovar 2004., ciklus je reljefa – prostorenih grafika .
Izložba drvenih reljefa Kalendar u Gliptoteci u Zagrebu 2009. na temu je mijena godišnjih doba.
Izložbom 2009. godine u Galeriji Kaj u Zagrebu započinje ciklus velikih tapiserija , a nastavlja ga izložbom Rajski vrt u Galeriji SV. Krševana u Šibeniku 2010., te izložbom u Klašteru Zlata koruna 2011. u Češkoj.
Instalaciju prostornog crteža izvodi u Gastatelieru u Dusseldorfu 2011.
2017. predstavlja se izložbom Petit point u Galeriji AŽ i Zagrebu.

Dora Kovačević dobitnica je šesnaest nagrada i priznanja od kojih su važnije: nagrada na Salonu mladih 1977. i 1986., nagrada za prijedlog na Zagrebačkom salonu 1987., nagrada na Biennalu male plastike u Murskoj Soboti 1979., nagrada za suvenir Grada Zagreba 2003. povodom 900. obljetnice grada, nagrada na 1. hrvatskom biennalu crteža 1996., nagrada na Likovnom natječaju na temu muke i uskrsnuća Kristova na Pasionskoj baštini 2002. godine.

U javnim prostorima i gradskim parkovima, te na međunarodnim kiparskim simpozijima izvela je sedamnaest skulptura većih dimenzija u bronci, kamenu, drvu i betonu.

Drvena skulptura Otvaranje postavljena je 1983. u atriju gradske skupštine u Velikoj Gorici. Na međunarodnom kiparskom simpoziju Forma viva u Kostanjevici na Krki, Slovenija, izvela je skulpturu u drvu Zid. Na Mediteranskom kiparskom simpoziju u Labinu 1997. godine izveden je veliki kameni mozaik 5 x 25 m, prva dionica Bijele ceste. Skulpture u betonu realizirala je u Parku Mladosti u Zagrebu 1987., Parku dvorca Jakovlje 1999., te Aleji skulptura na savskom nasipu 2010. godine.
Autorica je radova iz područja male plastike. Povodom obilježavanja povratka u Vukovar 2000. godine izvedena je u papiru njena Bijela vukovarska golubica i razaslana na tisuće adresa.
Osim kiparskim radovima kontinuirano se bavi crtežom kao samostalnom likovnom disciplinom, te grafikom.

Djela Dore Kovačević nalaze se u mnogim muzejskim i javnim zbirkama, a uvrštena je također u hrvatske enciklopedije.

POPIS RADOVA

1-50.
VRT (2015 -2018.)
crteži tušem i izografom, tuševi u boji, olovke uboji
perforacije, aplikacije, metalne kopče
papir Fabriano akvarel 300 gr
700 x 500 mm
51.
PTICA CVIJET (2018.)
obojeno drvo
24 x 27 x 9 cm
52-63.
BAŠTINA (2015.)
crteži tušem i izografom
papir Fabriano akvarel 300 gr
500 X 350 mm