Izložba Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave

01. listopada. do 15. prosinca 2019.
Hrvatski prirodoslovni muzej
Suzana Buzjak; Zorana Sedlar

Pogledaj izložbu besplatno!

 

Učlani se u mrežu prijatelja HPM-a i ostvari brojne pogodnosti!

Izložba
„Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave“
Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1
Autorice Suzana Buzjak i Zorana Sedlar
otvorenje 1. listopada 2019. u 19 sati

Trava je kao pojam poznata svima, a ipak često korišten u kontekstu koji zapravo uopće ne uključuje travu („ljekovite trave“, rakija travarica, sve biljke koje rastu na travnjaku i slično). Ponekad nismo svjesni koliko naš život ovisi o njima, počevši od prehrane (pšenica, zob, ječam, riža i mnoge druge), preko pića (pivo) i gradnje (bambus) pa do biogoriva (kukuruz) i našeg zdravlja (alergije).

Izložba „Gramina Hungarica de Degen ili što bismo bez trave“ govori o herbariju cijenjenog botaničara Árpáda Degena, u Hrvatskoj poznatog po otkrivanju našeg najpoznatijeg endema, velebitske degenije. Ovaj herbarij čini devet uvezanih svezaka, od kojih Hrvatski prirodoslovni muzej posjeduje četiri. Posebnost herbarija Gramina Hungarica je u njegovoj specijaliziranosti, odnosno tome što sadrži biljke koje pripadaju isključivo travama (porodica Gramineae = Poaceae).

Degenova zbirka je nastala kao temelj za ispitivanje i poboljšanje kvalitete livada i pašnjaka, a na njoj je radilo gotovo 40 suradnika koji su sakupili više od 350 različitih trava na području tadašnje Austro Ugarske Monarhije.

Autorice Suzana Buzjak i Zorana Sedlar, kustosice HPM-a, ovom će izložbom predstaviti lik Árpáda Degena, u čiju su čast trodimenzionalno preparirale velebitsku degeniju. Bit će predstavljena porodica trava, od izgleda, raznolikosti i rasprostranjenosti do koristi za čovjeka. Glavni dio izložbe su četiri sveska samog herbarija Gramina Hungarica, od kojih dva restaurirana.

Osim botaničarima i znanstvenicima ova će edukativna izložba biti zanimljiva školarcima, ali i svima nama koji želimo naučiti i obnoviti znanja o travama koje nas okružuju i doznati za koje su trave odabrana zanimljiva imena poput „dlakavopeteljkaste kose sirote djevojke“ ili „zakrivljene bodež-trave“.