1987.
dr.sc. Suzana Buzjak, muzejska savjetnica
3 zbirke
Herbarij višeg bilja čuva primjerke prikupljene terenskim istraživanjima od osnutka do danas i sadrži oko 22.000 stručno potpuno obrađenih primjeraka. Biljni materijal potječe pretežno iz Hrvatske. Unutar Herbarija višeg bilja nalazi se i dio herbarijske zbirke Gramina Hungarica, urednika i autora Arpada Degena, koja sadrži samo pripadnike porodice trava. U muzeju se čuvaju četiri sveska (od ukupno devet), svaki s 50 brojeva herbarijskih listova.
Također je u ovaj herbarij uklopljen veći broj herbarijskih listova s primjercima koje je sakupio profesor Ivo Pevalek.
Herbarij višeg bilja bi u budućnosti trebao prezentirati sveukupnu floru naše zemlje.
Voditeljica zbirke: dr. sc. Suzana Buzjak
Herbarij Trinajstić otkupljen je 2004. godine od našeg poznatog botaničara prof. dr. sc. Ive Trinajstića koji je većinu svog radnog vijeka proveo radeći na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj herbarij sadrži oko 60.000 herbarijskih listova koje je profesor Trinajstić sakupio tijekom svog radnog vijeka i čija je preventivna zaštita i stručna obrada u tijeku.
Biljni materijal potječe iz skoro čitave Europe te Male Azije i dijela Sjeverne Amerike.
Voditeljica zbirke: dr. sc. Suzana Buzjak
Herbarijska zbirka Botaničkog odjela utemeljena je 1987. godine. Trenutno sadrži oko 100.000 herbarijskih primjeraka vaskularnih biljaka i svake godine se dopunjava novoprikupljenim botaničkim materijalom.
Čine je tri herbarija: Herbarij višega bilja (vaskularne flore), Herbarij "Trinajstić" i Zbirka algi.
Temeljna djelatnost Botaničkog odjela sastoji se od prikupljanja biljaka, istraživanja flore i vegetacije te znanstvene i stručne obrade prikupljenog botaničkog materijala, koja obuhvaća prepariranje, identifikaciju, dokumentaciju, zaštitu i prezentaciju botaničkog fundusa kroz povremenu izložbenu djelatnost ili druge edukativne manifestacije.
Cilj Botaničkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja je njegov daljnji razvoj kako u stručnom, tako i u znanstvenom i edukativnom pogledu, što podrazumijeva i daljnje dopunjavanje Herbarijske zbirke novim biljnim materijalom koji bi u konačnici svojim opsegom prezentirao florističko bogatstvo i raznolikost naše domovine. Na taj bi se način stvorila jedinstvena zbirka koja bi kao neprocjenjiva baza podataka bila dostupna stručnjacima i široj javnosti, a kao dokument ovog vremena bi se čuvala za buduće generacije.
Prije više od 160 godina u Narodnom muzeju se, uz druge prirodnine, čuvala i zbirka herbariziranog bilja koju su sačinjavale poklonjene zbirke različitih sakupljača, ali i uglednih botaničara među kojima treba istaknuti Josipa Kalasancija Schlossera i Ljudevita Vukotinovića, autore djela "Flora Croatica". Do 1875. godine zbirka je čuvana u Muzeju, a tada je odlukom ondašnje vlade predana u vlasništvo sveučilišnom Botaničko-fiziologijskom zavodu, gdje je postala osnovom herbarija Botaničkog zavoda Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Herbarium Croaticum), danas najvećeg herbarija u Hrvatskoj.
Tek nakon integracije triju prijašnjih muzeja u Hrvatski prirodoslovni muzej, 1987. godine je osnovan Botanički odjel. Ponovo se počela prikupljati recentna botanička građa, koju je tadašnja kustosica dr. sc. Mirjana Vrbek objedinila u Herbarijsku zbirku. Intenzivnim prikupljanjem i obradom botaničke građe, u relativno kratkom roku, ponovo je stvorena zbirka koja je na temelju svoje obrađenosti 1996. godine uvrštena u svjetski registar herbara "Index Herbariorum" (Bronx, New York).
U Botaničkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja danas su zaposlene:
dr. sc. Suzana Buzjak, dipl. ing. biologije, voditeljica Botaničkog odjela, muzejska savjetnica, u Muzeju je od 1991. godine. Voditeljica je Herbarija višeg bilja, Herbarija Trinajstić i Zbirke algi.
suzana.buzjak@hpm.hr
Kontakt telefon: 01 4851700
dr. sc. Igor Boršić, kustos
igor.borsic@hpm.hr
Amadea Krznar, prirodoslovno-matematička tehničarka, viša muzejska tehničarka. U Muzeju je od 1992. godine.
Biljni materijal u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju za trajnu pohranu je prepariran prešanjem i sušenjem te polaganjem na papirnatu podlogu. Ipak, za potrebe izlaganja biljni materijal se preparira i na druge načine. Tijekom priprema izložbe „Otrov i lijek“ (2008. godine) biljke su preparirane prešanjem i sušenjem te uklapanjem u epoksi smolu. Ova metoda prepariranja biljaka omogućuje vjernije i dugotrajnije zadržavanje prirodnog izgleda i boje biljaka, čime prešani i posušeni primjerak postaje znatno atraktivniji.
Osim toga, tijekom priprema izložbe „Zašto je pčela važnija od čovjeka?“ (2017. godine) biljke su preparirane sušenjem u silikagelu. Ovom metodom biljke nakon sušenja zadržavaju svoj prirodni trodimenzionalni oblik i boju te posjetiteljima dočaravaju svoj izgled u prirodi.